×

Brijuni

Istra

Otočje Brijuni uz jugozapadnu obalu Istre, jedan su od naših najljepših nacionalnih parkova. Oduvijek su bili sinonim za elitni turizam, a tradicija poslovnih putavanja duga je preko 100 godina.
Brijuni
Brijuni
Foto: Hrvatska turistička zajednica / Milan Babić

Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Krenuvši iz Fažane, gledana s palube, crta se zelenog otočja pretvara u Veliki Brijun, najveći od 14 otoka.

Tragovi dinosaura, ostaci antike i potonjih vjekova, ljudsko djelo modernih vremena, nastanjuju ove prostore koji svoj novovjeki uzlet poznaju od 1893. godine, djelom «starog Austrijanca», industrijalca Paula Kupelwiesera, vlasnika Otočja. Mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije započinje svoj rast, šireći – u vrijeme Austro-ugarske i Italije - glas širom Europe i svijeta, do prekida u godinama drugog svjetskog rata.

Brijuni, nadalje, nastavljaju svoju glasovitost političkim aktivnostima maršala Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije, koji je na Otočje prvi put stigao 1947. godine.

Uobičajeno kraće upoznavanje Brijuna odvija se turističkim vlakom kroz različite vizure prirodnih ljepota; kroz safari-park, uz bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti.

Uz samu lučicu, uz hotele «Istra», «Neptun» i «Karmen» smješteni su: crkvica svetog Germana iz 15. stoljeća u kojoj se nalazi izložba istarskih fresaka i kopija glagoljičkih spomenika. U blizini je prirodoslovna zbirka, arheološki muzej i izložba «Tito na Brijunima».

Klima je na Brijunima blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju.

Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3, u proljeće 12,2, ljeti 22,2, dok ujesen iznosi 14,8 stupnjeva Celzijevih.

Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 stupnja Celzijevih.

brijuni.hr

Duž zapadnoistarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2.

Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Najrazvedeniji su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne “Crvene Istre”.

Budući je dubina Fažanskog kanala 12 m, Brijuni su do prije desetak tisuća godina bili sastavni dio istarskog kopna. Otoci su izgrađeni od horizontalnih ili tek malo nagnutih slojeva vapnenca kredne starosti na kojima je mjestimično razmjerno debeli sloj karbonatnog smeđeg tla ili crljenice. Kamen koji pripada toj formaciji bijele je boje, lako lomljiv, mramorne strukture obiluje glinom i kremičnom kiselinom. Tvrd je i daje odličan građevni materijal. Navedene vrijednosti kamena cijenili su i rimski graditelji, a taj je kamen kasnije korišten i za izgradnju mnogih jadranskih gradova. Brijuni su klimatski dio sjevernog Sredozemlja i nose obilježja zapadnoistarske obale, sa srazmjerno visokom vrijednošću relativne vlage u zraku (76%). Srednja godišnja temperatura iznosi 13,9ºC a prosječna godišnja količina oborina 817 mm dok je godišnji prosjek sati osunčanja oko 2350 h.

Ono što je u prošlosti bilo svojstveno brijunskom otočju je osobita biološka raznolikost zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj podlozi i geomorfologiji, raznolikosti staništa i otočnoj izoliranosti. Prirodnu biološku raznolikost posebno je još obogatio čovjek svojim tradicionalnim gospodarenjem.

Veliki Brijun kao najveći otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u skladni krajolik travnjaka i pejsažnih parkova, sadrži pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa. Važno je napomenuti da je more gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana.

brijuni.hr

Flora
Brijune čini specifičnim i vrijednim u krajobraznim relacijama našeg podneblja upravo vegetacijska komponenta. Na Velikom Brijunu ostvaren je izuzetno vrijedan sklad prirodnih i antropogenih elemenata u cjelovitoj slici krajolika. Zauzimanjem nekada poljoprivrednih površina i krčenjem dijela šumskih površina te njihovim pretvaranjem u pejzažne parkove s prostranim otvorenim travnjacima stvoren je izuzetan krajolik jedinstven na hrvatskoj obali Jadrana.

Glavnina flornih elemenata na Brijunskom otočju ima prava mediteranska obilježja. Najvažnije biljne kategorije Velikog Brijuna:makija (261 ha), travnjaci (124 ha), parkovi (118 ha), šume hrasta crnike (68 ha), šume crnike i lovora (48 ha), kulture četinara (18 ha)

Vrijedno je istaknuti da su na otočju pronađene neke vrste biljaka koje su uvrštene u skupinu posebno ugroženih vrsti u Istri (morska makovica, divlji krastavac, neke vrste trava i dr.), a one su na otočju dosta zastupljene i normalno se razvijaju.

Fauna
Obzirom na tisućljetnu prisutnost čovjeka na brijunskom otočju, životinjski svijet na otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući gotovo idealnim mikroklimatskim uvjetima.

Podmorje
Razvedenost obala, raznolikost podloga, batimetrijska konfiguracija te specifični hidrodinamički uvjeti se odražavaju i u velikoj raznolikosti litoralnih biocenoza - životnih zajednica - koje su karakteristične za sjeverno - jadransku regiju i još uvijek nepromijenjene izvan utjecaja izravnih izvora onečišćenja.

Brijunski akvatorij značajan je kao mrijestilište riba te reprezentativna oaza (morski park) za tipične morske organizme sjevernog Jadrana, odnosno njihovih naselja i zajednica. Od morskih organizama koji su zaštićeni zakonom o zaštiti prirode u podmorju Brijuna utvrđena je prisutnost periske (Pinna nobilis) i prstaca (Lithophaga lithophaga). Od zaštićnih morskih kralježnjaka povremeno more oko Brijuna posjećuju kornjače i dupini. Postoji nekoliko endemskih vrsta organizama npr. smeđa alga Jadranski bračić ili plaštenjak Jadranski ciganin. Podmorje obiluje raznim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba i drugim. Među ribama najzastupljeniji su lubini, orade, cipli, listovi, škarpine, ugori, zubaci, kavale… U prošlosti je u podmorju Brijuna utvrđeni velik broj vrsta koj se po prvi put spominju u Jadranu. Ovdje su opisane i neke za znanost nove vrste, kao rožnati koralj Alcyonium brionense (Kuekenthal 1906.), ili varijetet spužve Ircinia variabilis fistulata (Szymanski, 1904.).

brijuni.hr

Vidikovac
Najočuvaniji od tri vidikovca Kupelwieserovih Brijuna koji su zbog svoje konstrukcije bili izlagani i na izložbama. Izrađeni su oko 1895. godine u željezari u Vitkovicama, u kojoj je do dolaska na Brijune radio Paul Kupelwieser. Nekoć dominantnu turističku atrakciju nadrasla je šuma. Drugi očuvani vidikovac nalazi se na brdu Saluga, iznad glavnog brijunskog kupališta. Jedinstven primjer inžinjerske arhitekture.

Kupelwieserov mir - mauzolej obitelji Kupelwieser
Iako zamišljen kao posljednje počivalište vlasnika otoka i njegove supruge, tu su svoje posljednje mjesto našli majka i sin. Marija Kupelwieser (1850.-1915.) koja je vjerno pratila svog supruga u ostvarenju njegova brijunskog sna, sahranjena je tu uz mlađeg sina Karla koji je po očevoj smrti (1919.) preuzeo upravljanje otokom. Nakon niza neuspjelih poslovnih poteza, uslijed ekonomske, a naposljetku i emocionalne krize lovačkom si je puškom okončao život. Paul Kupelwieser je uslijed okolnosti umro u Beču. Na nadgrobnoj ploči ispod njegova imena samo je ime voljenog otoka.

Kamenolomi
Čišćenjem starih kamenoloma od otpadnog kamenja nakupljenog dugotrajnim radom brijunskih kamenorezaca (još od antičkog razdoblja), Alojz Čufar, šumar i projektant svih brijunskih šetnica, oblikovao je brežuljke. Tako su nastala šetališta ugodna u svako doba godine: zaštićena od ljetne žege i hladnih zimskih vjetrova, postala su omiljena odredišta lječilišnih gostiju.

brijuni.hr

Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta.

Geološko-paleontološki lokaliteti koje ne smijete propustiti:
• Brijunski kredni park
• Pogledalo
• Ploče
• Zelenikovac

Arheološki lokaliteti koje treba vidjeti:
• Gradina
• Rimska vila u uvali Verige
• Kastrum
• Crkva sv. Marije

Izložbe koje vrijedi posjetiti:
• Arheološka zbirka
• Izložba kopija fresaka i glagoljičkih natpisa
• Iz sjećanja starog Austrijanca
• Josip Broz Tito na Brionima
• Prirodoslovna zbirka

brijuni.hr

Brijuni su oduvijek bili privlačna destinacija za pripadnike europske i svjetske aristokracije. Tako su još početkom 20. st. u ekskluzivnom ljetovalištu i lječilištu boravile mnoge okrunjene glave i pripadnici svjetske umjetničke elite. Odabirom otočja za rezidenciju Josipa Broza Tita, Brijuni su ponovno ugostili mnogo zvučnih imena. Sofia Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Gina Lollobrigida… tek su neke od glasovitih osoba koje su prošetale Brijunima.

Privlačnost Brijuna za pripadnike svjetskog jest-seta ne jenjava ni u naše doba. Tako se na Brijunima u kolovozu 2001.g. prvi puta pojavila jahta Pacha III, na kojoj je u brijunsku luke doplovio jedan od najpoznatijih parova svjetske elite, monegaška princeza Carolina i njen suprug Ernst August od Hanovera, koji su "ponovno otkrili" Brijune za pripadnike svjetskog jet-seta, te su oduševljeni ljepotama Otočja postali njihovi vjerni gosti.

Poznati svjetski tenor Placido Domingo, američki glumac hrvatskog podrijetla John Malkovich, modni dizajner Ottavio Missoni ili Naomi Campbell, samo su neki od pripadnika svjetskog jest-seta koji su se na Brijunima odmorili od svog stresnog života i urbane vreve.

Događaj koji je najviše pridonio da se Brijunima vrati sjaj i raskoš davnih vremena, je BRIONI POLO CLASSIC, www.brionipoloclassic.com, koji se od 2004. do 2006. godine održavao na Brijunima. Tako su se brojne poznate osobe našle u publici, gdje je između ostalih bio prisutan i nećak Winstona Churchilla, koji je nekoć davno već bio gost Brijuna.

brijuni.hr

Ugostiteljska ponuda na Brijunima od početka devetnaestog stoljeća pa sve do današnjih dana plijeni pažnju. Asocira na bogatu trpezu i kvalitetnu poslugu na opuštenost i sklad uz dozu mističnosti i želje da se zaviri u svijet mondenog odmarališta.

Utemeljitelj procvata brijunskog otočja i turizma na njemu bio je Paul Kupelwieser. U hotelima su odsjedali pripadnici europskog jet-seta gosteći se u ugodnoj raskošnosti restorana i velebnih terasa smještenih uz samu morsku obalu, uživajući u gastronomskom umijeću ponajboljih kulinarskih majstora.

Sredinom prošlog stoljeća kad se nad hotelima slegnula prašina prolaznosti i ratnih razaranja Josip Broz im je odlučio vratiti staro blještavilo i glamur. Gastronomski i enološki znalci osmislili su delicije primjerenije novijem dobu i probranom ukusu svijetske elite koja je posjećivala Brijune.

Danas, na početku novog tisućljeća ugostiteljska ponuda na Brijunima teži novim trendovima u uživanju hrane i pića, a prostori na kojima se pripremaju i poslužuju jela poveznica su sa bogatom prošlošću. Iako su se kulinarska umjeća te kultura hrane i pića mjenjali kroz povjest i danas u nekim odabranim prilikama, ponekim jelom pripremljenim po recepturi iz bogate Brijunske povjesti probudimo maštu posjetitelja.

brijuni.hr

Možda će vas zanimati