×

Dugi otok

Dalmacija/Zadar

Dugi otok je otok osebujnosti i kontrasta i najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka, sa strmom jugozapadnom obalom, očaravajućih litica i nizom uvala među kojima se ističu Sakarun i Park prirode Telašćica.
Dugi otok
Dugi otok
Foto: Dreamstime / Dario Bajurin

Dugi otok ima površinu od 114,44 km2 i obalu 179,75 km dužine, po čemu je najveći otok Zadrskog arhipelaga. Dugi otok ima 11 mjesta i sva su smještena na strani nasuprot kopnu.

Suprotna, jugozapadna strana otoka je strma i okrenuta prema otvorenom moru. Taj dio otoka je i najatraktivniji za turiste, zbog prirodnog parka Telašćica, koji je reljefno i zemljopisno sastavni dio otočne skupine i nacionalnog parka Kornati. Na najisturenijem zapadnom djelu otoka nalazi se poznato ljetovalište Božava, pješćana plaža Sakarun i svjetionik Veli rat, koji nadvisuje cijelu okolicu. Sali je ribarsko mjesto, gdje se 1995. slavilo 1000 godina od prvog pisanog spomenika o ribarenju u Hrvata. Dugi otok je trajektnom vezom Zadar-Zaglav i Zadar-Brbinj povezan sa kopnom.

lspred Dugog otoka smjestila su se dva nastanjena otočića Rava i Zverinac. Na otoku u 12 naselja živi oko 1500 stanovnika. Svako dugootočko mjesto svoju feštu ima. Hedonizam i mediteranska kultura sa specifičnostima pojedinih mjesta, od trka tovarov, narodnih kola do kazališnih predstava i glazbenih koncerata u ambijentu otočke arhitekture, oživljava najpotisnutije čovjekove snove.

Uvala Sakarun, plaža puna bijelog pijeska i kamenih oblutaka, borovih šuma, mjesto je uživanja. Sakarun je prirodna protuteža Telašćici.

dugiotok.hr

Dugi otok je susretište čovjeka, prirode i zanimljivih spomenika kulture. Začudne su otočke lokve u kojima se skuplja voda, a ima ih svako dugootočko mjesto, nalik na antička kazališta. Neka vas ne iznenadi u vašim šetnjama susret sa ostacima spomenika iz paleolitika - ostaci grobnih kamenova, ilirskog doba - kameni humci, ili rimskog doba - Villa rustica u Maloj Proversi.

Dugi otok se prvi put spominje sredinom 10 st. od strane bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji ga u svom djelu ˝ De administrando imperio˝ navodi pod imenom Pizuh. Nadalje, početkom 11 st. otok se u pisanim izvorima naziva Insula Tilagus te je ovaj naziv očuvan u imenu zaljeva-uvale, danas Parka prirode Telašćica.

Otok je vrlo rano naseljen o čemu svjedoče arheološki nalazi s Krševanjeg polja i Velog Rata koji potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba ( paleolitik i mezolitik). Otok posjeduje ostatke ilirskih naselja (Omišenjak, Koženjak, Veli Brčastac … ) s ili bez gradinskih svojstava ( Vrtlaci ) , zatim brojne su gomile (Gominjak, Čuh polje …) te jedno groblje na ravnom.( Dugo polje ).

O antičkom vremenu svjedoče brojni ostaci rasutih keramičkih ulomaka, manjih spomenika ( sarkofazi, zavjetni spomenici ) i ostaci gospodarskih zdanja ( villae rustice ) među kojima znatnu pažnju treba posvetiti gospodarskom kompleksu u Maloj Proversi., te zavjetnom spomeniku carskog roba Euhemera u čast božici Dijani koji upućuje na postojanje carskog imanja na području Žmanskog jezera.

Ranokršćansko i predromaničko razdoblje popraćeno je brojnim crkvama od kojih su mnoge dobro očuvane poput crkve Sv. Pelegrina u Savru.

 

dugiotok.hr

Dugi otok je poznat po brojnim kulturno-povijesnim spomenicima.

Od sakralnih spomenika najvažnija je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Salima. U lapidariju crkve čuvaju se dva ulomka kamene plastike ukrašena troprutim pletenicama. Ta crkva porušena je 1465, te je podignuta veća. 1561 g.izmjenjeno joj je pročelje, tako da joj je ugrađen novi portal renesansnog oblika i škropionica na kojoj je označena spomenuta godina. Dvadeset godina kasnije 1581 g. srušeno joj je svetište da se dogradi prostrani trobrodni prostor sa sakristijom. Tada je dobila tlocrt latinskog križa.

Ostale crkve su Sv. Roko iz 1644.g. kapelica Male Gospe na ulazu u luku (punta Bluda) i Sv. Nikola.

Nadalje postoji i niz drugih koje pripadaju uglavnom predromaničkom razdoblju očuvanih samo u temeljima, kao što su Sv. Viktor na Citoriju, Sv. Ivan u Stivanjem polju i ranokršćanskom razdoblju: Crkvina ili Sv. Luka na položaju Čuh te ostaci manje crkve na brdu Koženjak.

 

dugiotok.hr

Park prirode Telašćica na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, s okolnim akvatorijem te 13 otoka i hridi čini čudesan sklad prirode na 70.5 km2. Izražen je sukob mirnih uvala s robusnim strmcima, šuma alepskog bora i hrasta crnike, te polja, vinograda i maslinika nasuprot kamenjarskih travnjaka.

Mediteranska vegetacija s preko 400 biljnih vrsta, brojne rijetke i endemične biljke. Bogat životinjski svijet. U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući danas prorijeđene crvene koralje i mesojednu spužvu.

Park karakteriziraju tri fenomena:
• Zaljev Telašćica, jedna od najsigurnijih, najljepših i najvećih prirodnih luka na Jadranu, unutar kojeg se nalazi 6 otoka i hridi, 25 uvala i 69 km razvedene obale, atraktivno je sidrište za brojne nautičare.
• Dugootočki strmac-“stene”, uzdiže se do 200m nad morem, a u more okomito spušta i do 90 m. Tu se gnijezde brojne ptice, kao što je sivi sokol ili eleonorin sokol.
• Slano jezero “Mir” s ljekovitim muljem, stanište je endemične vrste jegulje zvane “kajman”

Najslikovitiji među otocima Telašćice je Katina, a najneobičniji Hrid Taljurić sa svojim geološkim i geomorfološkim posebitostima. Brojni arheološki ostaci svjedoće o naseljenosti Telašćice od davnina.

Park nudi; šetnje prirodom, krstarenje, sportove na vodi, ronjenje, ribolov, vožnju biciklom, foto-lov i tradicionalne morske specijalitete.

Ulaz je moguć kroz kopneni ulaz Dolac, a morem uz svjetionik Vela Sestrica te prolaze Vele i Male Proverse. Grupni posjeti parku organiziraju se s okolnih otoka te iz Zadra i Biograda.

dugiotok.hr

Sali je glavno općinsko kulturno i administrativno središte Dugog otoka. Smješteno na sjevero-istočnoj obali otoka, bogate tisućugodišnje ribarske tradicije, prema pisanim dokumentima iz razdoblja 990. godine. Davno nazvano odskočnom daskom za Kornate, mjesto okruženo prirodnim perivojima, tisućljetnim maslinicima. Obiluje kulturnim i sakralnom baštinom iz ranih stoljeća krščanstva. Svojim turističkim objektima, blizinom Kornata i Parka prirode Telašćica, vrsno je mjesto pravog mediteranskog ugođaja u kojem je ljetno ljenčarenje podignuto na razinu kulta.

Pored raskošne župne crkve Sv. Marije, te Sv. Roka i Sv. Nikole, postoje tlocrtni ostaci krščanskih crkava u Stivanjem polju, Citoriju i Cuhu.

Mjesto ima razvijen izletnički, nautički i sportski turizam. Na usluzi gostima stoji opća i zubna ambulanta, pošta, bankomat, ispostava Lučke kapetanije, suvremena knjižnica s knjigama na nekoliko jezika s mogućnosti pristupa internetu. Turistička atrakcija Sali je glasovita i u svijetu priznata Tovareća mužika.

Nezaboravne su Trke tovara u sklopu Saljskog kulturnog ljeta i Saljskih užanca, autohtone ljetne pučke manifestacije.

 

dugiotok.hr

Božava je mala pitoma luka na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka. Iako su stanovnici Božave vrijedni poljoprivrednici i ribari, većina njih se bavi turizmom. Božava, mjesto mira, kristalno plavog mora, lijepih uvala okruženih borovim šumama. Tu vas čekaju dobri domaćini i ukusni domaći specijaliteti. Tu je vaš rajski kutak za odmor i opuštanje, razonodu i druženje.

Veli rat smješten je na najsjevernijoj točki Dugog otoka na obali uvale Ćuna, koju uski kanal spaja sa zaljevom Pantera. Omiljeno mjesto susreta nautičara i ljubitelja prirode. Njegov biser je dugootočki svjetionik Punta Bjanka, najveća lanterna na Jadranu, visine 42 metra, već više od 150 godina svjetlosni je putokaz moreplovcima.

Smješten na vratima Kornatskog otočja, Zaglav je privlačna točka nautičara i svih ljubitelja odmora. Naselje se spominje u 15. stoljeću, iz kojeg vremena potječu franjevački samostan i crkva Sv. Mihovila. Pored lijepih plaža, Zaglav nudi raznovrsne sportske sadržaje: odbojka na pijesku, košarkaški teren i dvije škole ronjenja No, svaki će zaglavski gost s posebnim doživljajem uz asistenciju zaglavskih ribara i «morskih vukova» posjetiti park prirode Telašćica i Kornatsko otočje, za jednoga od svakodnevno organiziranih izleta.

Žman je slikovito poljoprivredno ribarsko mjesto sa plodnim poljima koji se zimi pretvaraju u Malo i Veliko jezero. Ponuda kvalitetnih domaćih proizvoda, ulja, vina i sira. Naselje je smješteno iznad i u maloj uvali Žmanšćica. U blizini su dva slikovita otočića Krknata i Vaka, a okružen je brdima, Gračinom, Velikim i Malim Slotinjakom.

Atraktivne šetnice mjesta Luka i prirodne plaže koje je okružuju, razlog su polustoljetnog razvoja turizma. Luka se smjestila pod najvećim otočkim brdom Vela Straža. Okrilje “Zlatne vale“ zanimljivo je nautičarima. Ljekovito blato uvale “Boka” pruža ugodnu prirodnu terapiju.

Savar je malo mjesto poznato po špilji Strašna peć, prvoj organiziranoj izletničkoj destinaciji ne samo na Dugom otoku već i šire. U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen nasipom s kopnom, i na njemu sakralni objekt nulte kategorije, predromanićka crkva Sv. Pelegrina (7.-9. stoljeće). Savar je poznat po nekadašnjoj eksploataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog rimskog Foruma, palača i crkvi Rima i Venecije, te zgrade UN-a u New Yorku.

 

dugiotok.hr

Tovareća mužika sastavni je dio lokalne tradicije otoka. U prošlosti je svaka kuća imala rog kao uporabni predmet, koji je služio u ribarenju, ali i prigodom priređivanja šala na račun onih koji su se vjenčavali u poznim godinama, odnosno pri ženidbi udovca i udaji udovice. Takve "serenade mladencima" nazivali su tovareća mužika, koja je s vremenom postala sastavnim dijelom lokalnih fešta, a višegodišnjim ponavljanjem i dijelom saljske tradicije. Za većinu je mladića iz Sali čast i zadovoljstvo sudjelovati u koncertima i pratećim nestašlucima njihove mužike.

Povorka se zaustavlja na nekoliko obvezatnih mjesta, gdje svira, izvodi različite figure i šali se na svoj račun i na račun publike. Sve to predvodi meštar, koji vrlo inventivno i duhovito upravlja cijelom ceremonijom. Sve završava u predvečernjim satima, kad cijela mužika zajedno s meštrom u Portu polako ulazi u more svirajući sve dok im voda ne dođe do grla, a glazbala ostanu u podignutim rukama.

U masliniku Saljsko polje na Dugom otoku nalaze se masline stare i 700 god. Zbog starosti i same veličine stabala ovaj maslinik predstavlja značajan hortikulturni objekt na našoj obali. Lokalno stanovništvo maslinik zove "maslinova šuma".

Prema usmenoj predaji pretpostavlja se da su ga sadili stari Grci prije 2000 godina. Grci su tada imali svoja naselja na Dugom otoku. Dug životni vijek maslina ogleda se kroz široke opsege debla kao i neobične oblike debla i krošnje.

Ulje dobiveno od ovih maslina nije jako kvalitetno jer se masline zbog veličine stabala ne mogu brati već se skupljaju s poda. Veliki broj stabala koja pripadaju Crkvi označeno je crvenim križem. Po svojoj starosti, prostranosti i izgledu, maslinik Saljsko polje predstavlja jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost.

 

dugiotok.hr

Možda će vas zanimati