×

Gospić

Gorski Kotar/Lika

Na zapadnom rubu jednog od najvećih kraških polja u Hrvatskoj, Ličkog polja, podno najveće i najljepše hrvatske planine Velebita, na raskrižju putova od sjevera prema jugu i na obalama triju rijeka, Like, Novčice i Bogdanice smješten je grad Gospić, gospodarsko, administrativno, vjersko i kulturno središte Ličko senjske županije.
Gospić
Gospić
Foto: Depositphotos / xbrchx

Gospić, grad okružen oazom prirode, kao turistička destinacija nudi Vam mogućnosti aktivnog odmora kroz programe team buildinga u kojima ste aktivni sudionik pa kao takav sudjelujete u absailingu, trekkingu, paintballu, jeep safariju, jahanju, seoskoj olimpijadi, streličarstvu, vožnji kočijama, pješačenju, pustolovnim putovanjima Velebitom doživljavajući avanturu pustolovnog parka, kanu safari, plovidbu čamcima kanjonom Like i jezerom Kruščica, speleo pustolovinu. Ljubitelji lova, ribolova, planinarenja na ovom će području zasigurno doživjeti istinsko zadovoljstvo predstavljeno u očuvanosti bogatstva flore i faune ovoga kraja. Još je mnogo toga što možete susresti i doživjeti na ovom jedinstvenom području vječno očuvane skladnosti suživota čovjeka i prirode. U tom praiskonskom bliskom dodiru prirode osjetiti ćete snagu i spokoj, do tada Vam možda nepoznate samospoznaje.

 

tz-gospic.hr

Jedna od legendi o nastanku naziva Gospić je priča o dvije kneginje od kojih je jedna po imenu Gospava, osnovala ovdje grad, dok druga govori da je naziv dobio po „hospitiumu“, svratištu u Kaniži kojeg su osnovali karlobaški kapucini 1721. godine. Zapisi putopisaca spominju priču o crkvi u blizini stare kule u kojoj je, ili nedaleko nje postojao kip Majke Božje s Isusom u naručju, po čemu je Gospić dobio ime.

Ime Gospić je prvi put zapisano u povijesnim izvorima 1604. godine. U to je vrijeme to bilo malo naselje koje se 1574. godine spominje kao selo „Gospojina“. Značajniji razvoj Gospića započinje u drugoj polovici 18. stoljeća kada se Gospić gradi kao vojno-upravno središte Ličke pukovnije, ali osim vojnog Gospić dobiva i gospodarski značaj kao povlašteno središte obrtničke i trgovačke djelatnosti.

Proces dinamike razvoja grada u 19. i 20. stoljeću biva često ograničen posljedicama svjetskih povijesnih zbivanja koja usporavaju razvoj Gospića kao značajnijeg gradskog središta. Naseljnost na području grada datira od prapovijesnog razdoblja, od neolitika, te osobito za vrijeme željeznog i za vremena Japoda. Prvi pisani spomen grada evidentiran je u ispravi od 1263. kao područje Kasezi uz rijeku Kaseg, današnju Novčicu. Gospić se kao selo „Gospojina“ spominje 1574., a kao naselje u današnjem obliku 1604.

Temelj današnjeg grada predstavljaju dvije turske kule i stari most oko kojih se u vrijeme Vojne krajine razvila jezgra grada kao administrativnog, vojnog i kulturnog središta.

Stara legenda kaže da su u davna vremena dvije kneginje putovale ovim krajem. Jedna od njih, Gospava je bila teško bolesna, no napivši se vode iz rijeke koja je tu tekla, izliječi se, te joj dade ime Lika. Tu sagradi svoju kulu koja po njoj dobi ime Gospić. Postoji legenda po kojoj je uz kulu nekada u davnini stajala mala crkva s kipom Gospe s Isusom u naručju i da je Gospić dobio po tome ime

tz-gospic.hr

Muzej Like Gospić osnovan je davne 1958. godine, a od 1965. nalazi se u današnjoj zgradi (spomeniku kulture - B kategorije, građenom koncem 18. stoljeća - 1789.g.) kao ured i stan general pukovnika Ličke pukovnije u vrijeme Vojne krajine. Obuhvaća zbirke u odjelima: Arheološki odjel s pripadajućim Lapidarijem, Numizmatički odjel, Kulturno povijesni odjel s pripadajućom Zbirkom oružja, Etnografski odjel, Galerijski odjel, Prirodoslovni odjel s poentom Velebita (u pripremi).

Kuća dr. Ante Starčevića, ‘’Oca domovine’’, pravnika i narodnog zastupnika, nalazi se u Žitniku kod Gospića. Živio je od 1823. do 1896 godine. Jedan od najvažnijih hrvatskih političara. S Eugenom Kvaternikom postavlja temelje stranci prava. Potičući emancipaciju Hrvatske samosvijesti, Starčević veliča hrvatsku povijest i kulturu, smatrajući Hrvate jednim od odabranih naroda s važnom povijesnom misijom, koja je u proteklom razdoblju završena obranom Europe od Turaka.

Dana 25. svibnja 2000.godine papa Ivan Pavao II. izdao je svečano pismo (bulu) kojim dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Područje novoosnovane Gospićko-senjske biskupije spada u najslabije naseljene dijelove Hrvatske. Više od polovice tog područja bilo je od 1991. do 1995.godine pod okupacijom. S tog okupiranog dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve i ostali crkveni objekti bili su sustavno uništavani. Povratak prognanih katolika na njihova ognjišta nakon 1995.godine nije tekao tako brzo jer je trebalo najprije osigurati krov nad glavom.

Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčević je ustanova čiji je osnivač Grad i čija je osnovna djelatnost njegovanje, razvijanje i unaprijeđivanje svih oblika kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i zadovoljavanje svih oblika zabavnih, kulturnih i umjetničkih potreba grada Gospića. Pri Pučkom otvorenom učilištu djeluju: folklorni ansambl, puhački orkestar, mažoretkinje, plesno ritmička sekcija, osnovna glazbena škola i tamburaški orkestar. U sklopu učilišta radi i gradsko kino Korzo.

tz-gospic.hr

Pećinski park Grabovača kod mjesta Perušić, između Gospića i Otočca sadrži neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleološlih objekata u Hrvatskoj. Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode: Samograd, Medina špilja, Amidžina špilja, Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša i Slipica-Jama/Japaga. Pećinski park "Grabovača" kao sklop čiste prirode nudi Vam čitav niz doživljaja i vrijednosti u ekološkom, znanstvenom, estetskom i edukativnom smislu.

Brdski masiv Velebita, jedan od najznatnijih u užem dinarskom području, proteže se, u dužinu otprilike 145 km, od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Na površini približno 2 270 km2 razasut je splet bezbrojnih krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i pretplaninskih vrhova, od kojih njih 130 u prosjeku premašuje nadmorsku visinu 1370 m. Oni u sjevernom dijelu Velebita dosežu visinu gotovo 1700 m (Mali Rajinac 1699 m), u srednjem dijelu više od 1600 m (Šatorina 1624 m, Ograđenik 1604 m, Ograđenica 1614 m), a u južnom i najvišem dijelu od 1700 do 1758 m (Babin vrh 1723 m, Vaganski vrh 1757 m, Segestin 1715 m, Malovan 1709 m, Sveto brdo 1751 m).

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj. Velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska gušarka (Arabis croatica), hrvatsko zvonce (Edraianthus graminofolius var. croaticus), riba oštrulja (Aulopyge hugeli), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i vuk (Canis lupus) samo su neke od najpoznatijih endemskih i rijetkih vrsta parka prepunog različith kraških fenomena. Područje sjevernog Velebita proglašeno je nacionalnim parkom.

tz-gospic.hr

Gospićki karneval u veljači - manifestacija započeta s namjerom obnavljanja pokladnih običaja kroz održavanje maskenbala i maškaranih balova danas je prerasla u najveću priredbu takve vrste na području kontinentalnog dijela županije u kojoj sudjeluju maškarane grupe ne samo iz Ličko senjske već i iz Primorsko goranske i Zadarske županije, a okuplja nekoliko tisuća sudionika.

Glazbena manifestacija Gospićko glazbeno ljeto programski osmišljena kao niz koncertnih izvedbi djela ozbiljne glazbe domaćih i stranih autora, tijekom svog postojanja, odvija se sedmu godinu za redom, postala je najznačajnije glazbeno događanje međunarodnog karaktera u gradu Gospiću.

Dani bikera - Manifestacija koja se održava u trajanju od dva dana tijekom srpnja, za vrijeme obilježavanja Dana Grada Gospića te okuplja više tisuća poklonika ovog sporta uz bogat zabavni program.

Jesen u Lici - tradicionalna gospodarska i kulturno umjetnička manifestacija tijekom koje se zaslugom vrijednih izlagača i organizatora prenosi pozitivna energija očuvanja tradicije, običaja i kulturne baštine Like. Tijekom izložbe javnosti se predstavljaju proizvodni potencijali malih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih koji proizvode različite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode čuvajući tradiciju svog kraj.

Lički likovni atelje - u organizaciji Muzeja Like neprekidno se već 40 godina provodi umjetnička manifestacija « Lički likovni anale « prezentirajući likovno stvaralaštvo tematski vezano za Liku.

Prvi pljesak - Glazbeno natjecanje učenika osnovnih škola održava se neprekidno već deset godina.

tz-gospic.hr

Nikola Tesla ‘’čovjek koji je izmislio 20. stoljeće’’, taj genijalni znanstvenik, koji je promjenio život cijelom svijetu, rođen je, odrastao i prva znanja stekao u Hrvatskoj.

U noći 10. srpnja 1856.g iznad sela Smiljana pokraj Gospića bjesnjela je nezapamćena oluja. Razorni gromovi i bljesak munja, bili su, kako se poslije pokazalo, moćno znamenje, koje je, eto, obilježilo rođenje, ali i odredilo život Nikole Tesle.

Tesla je bio podrijetlom Srbin [1] i uvijek se ponosio svojim srpskim porjeklom i hrvatskom domovinom. Teslin otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina Mandić (zvana Đuka) bez formalne naobrazbe, ali veoma inteligentna žena.

Roditelji su na Nikolu vršili pritisak da postane svećenik, ali on se tome protivio i upisao se na studij tehničkih znanosti u Grazu. Kasnije će u Pragu studirati tehniku. Nakon završetka studija zaposlio se u telefonskom društvu i priključivao telefone po kućama u naredne dvije godine.

Jedno vrijeme radio je kao inžinjer Telefonskog društva u Budimpešti. Nakon Budimpešte zaposlenik je Edisonove tvrtke (Continental Edison Company) u Parizu. Tesla je tada imao visoko mišljenje o Edisonu. Na zadatku u Strasbourgu (1883.) izvan radnog vremena konstruira prvi indukcijski motor. Godinu dana kasnije 6. lipnja (1894.) odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. Tamo op radi u Edisonovoj tvrtki, no dva znanstvenika imaju različite stavove pa Tesla odlazi i osniva vlastitu tvrtku - Tesla Electric Light & Manufacturing.

Iako za života često ismijavan i neshvaćen radi svoje ekscentričnosti, danas se smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici. Njegova velika zasluga je uvođenje izmjenične struje u široku uporabu. Teslini izumi zasnovani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisuću pronalazaka i patenata - trofazni sustav za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje) i dr. Bio je i jedan od pionira radio-tehnike: otkrio je sustav za bežično upravljanje i davanje znakova na daljinu, pronašao je nov sustav osvjetljenja, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisionih radio-stanica, proizveo je neprigušene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio-veze, izložio ideju o međuplanetarnim telekomunikacijama pomoću ultrakratkih valova, a zamislio je u cjelini radarski sustav. Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile.

Tesla je ostao istinski Prometej modernoga doba, genij koji je unio svjetlost u čovjekov život, a sam je na kraju života bio predan tami zaborava. Ipak znanstvenici i danas pretražuju njegove bilježnice u potrazi za neostvarenim projektima.

U Smiljanu je 2006. otvoren Memorijalni centar Nikola Tesla u čast genijalnom znanstveniku.

hr.wikipedia.org

Možda će vas zanimati