×

Krapina - Povijest

Središnja Hrvatska

U srcu Zagorja, sve počinje i završava sa nezaobilaznim i znamenitim Nalazištem pračovjeka i Muzejom evolucije na Hušnjakovom koje u svakom budi strahopoštovanje i tjera na razmišljanje.

Grad Krapina je središnje mjesto Hrvatskog zagorja. Smješten je uz rijeku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom šaranom. Na kajkavskom narječju riba šaran naziva se krap.

Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandretalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.

Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od 14. stoljeća počinju ga dobivati pojedine plemićke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina postaje slobodno trgovište. Plemićka obitelj Keglević u prvoj polovici 16. stoljeća kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih turskih provala u Hrvatsku. Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stoljeću pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan. Tijekom 18 st. u Zagorju se grade zavjetne proštenjarske crkve posvećene čudotvornim Madonama, pa tako u Krapini nastaje znamenita crkva na Trškom vrhu. U 19 stoljeću, u vrijeme buđenja nacionalne svijesti te utemeljenja hrvatskog književnog jezika, u Krapini je rođen Ljudevit Gaj, idejni vođa Hrvatskog narodnog preporoda.

Modernizacijski procesi u gradu nastavljaju se i tijekom druge polovice 19. stoljeća pa sve do izbijanja Prvog svjetskog rata. Veliku ulogu u svemu tome imala je i gradnja „Zagorske željeznice“ koja je prvi put protutnjila ovim krajem 1886. godine i zbog svoje važnosti prozvana je „žilom kucavicom“ Hrvatskog zagorja.

Sastavni dio opće kulture građana potvrđuje se i u njegovanju zdravstvene kulture, koja je na različite načine i u skladu s razvojem medicinske znanosti, prisutna u Krapini već u razdoblju srednjovjekovlja. Početkom 20. stoljeća, točnije 1903. otvoreno je glasovito Kneippovo lječilište tkz. Krapinske mrzlice, a potom i moderni Dom zdravlja koji djeluje i danas.

krapina.hr