Osijek je grad na rijeci Dravi sa više od 150.000 stanovnika (s prigradskim naseljima). Obuhvaća prigradska naselja Tvrđavicu, Podravlje, Josipovac, Višnjevac, Sarvaš, Tenju, Briješće, Brijest, Klisu i Nemetin. Grad smješten u lijepoj podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav. Danas je sjedište Osječko - baranjske županije i najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske. U stalnoj ekspanziji Osijek je i veliko gradilište u kojem se grade veliki poslovni centri, novi sportski objekti i obnavljaju se kulturni objekti.
Osijek se sastoji iz starog grada - Tvrđe, građenu početkom 18. st. u baroknom stilu, zatim Gornji, Donji i Novi grad sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, Retfale i Višnjevca.
Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, Hrvatsko narodno kazalište, sagrađena je 1866. godine. HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište u Osijeku.
U Osijeku su dva muzeja od nacionalnog značenja: Muzej Slavonije, u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije, te nedavno otvoreni Arheološki muzej u zgradi nekadašnje Glavne straže. U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva Državni arhiv u Osijeku. Od drugih muzejskih ustanova, tu je Galerija likovnih umjetnosti, u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljeća.
Ono na što su posebno ponosni građani Osijeka je i 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m². Osječki parkovi su izuzetno lijepi i ugodni za šetnju, igru ili umjetničku fotografiju. Najnoviji projekti na "lijevoj" obali rijeke Drave (Zoo hotel, Zoo land) i najavljeni projekti oko "zelene" urbanizacije lijeve obale, govore nam u prilog razvitku i širenju Osijeka u duhu ekoloških i opće prihvaćenih standarda modernog života.
wikipedia.org
Najstarije prapovijesno naselje na području Osijeka nastalo je na dravskoj obali na danas jedva uočljivom uzvišenju što se pruža smjerom istok-zapad u sjevernom dijelu Retfale.
Krajem I. stoljeća prije Krista, Rimljani su osvojili gotovo cijelu Panoniju i na malo povišenoj desnoj obali Drave osnovali vojnički logor po imenu Mursa na prostoru današnjeg Donjeg grada (od Carinarnice na zapadu do trga bana Josipa Jelačića na istoku, od Frankopanske ulice na jugu do rijeke Drave na sjeveru).
Atilini Huni uništili su Mursu 441. godine. Zapadno od njenih ruševina, na povišenoj terasi i omanjem brežuljku blizu dravske obale, nastalo je u 7. stoljeću slavensko naselje. Slavenski i starohrvatski doseljenici nazvali su svoje naselje imenom Osijek, u čijem je imenu, po nekim tumačenjima, sadržan pojam nečega – odsječenog.
Kasnosrednjovjekovni Osijek izgrađen je na širem području današnje Tvrđe. U povijesnim vrelima Osijek se prvi put spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika 1196. godine, i to u mađarskom izgovoru Ezek. U to doba Osijek je dravska luka i trgovište. Znajući dobro stratešku i prometnu važnost Osijeka, Turci Osmanlije zauzeli su Osijek 1526. godine i gradom upravljali 161 godinu.
Austrijske su vlasti, planirajući izgradnju vojne tvrđave, preselili 1692. nekadašnju tursku palanku oko 1.500 metara zapadno od gradskog zida. Tako je osnovano novo naselje – Gornji grad. U ljeto ili početkom jeseni 1698. počinje, istočno od tvrđave, osnivanje Donjeg grada. Gornji je grad zajedno s Tvrđom činio jedinstvenu administrativnu cjelinu sve do 1702. kada dobiva zasebnu općinsku upravu. Donji je grad postao zasebna općina 1704. Tvrđavu su, po uzoru na nizinske nizozemske utvrde, austrijske vlasti planski gradile od 1. kolovoza 1712. do 1722. kada je uglavnom dovršena, iako su gradnje manjeg opsega nastavljene do 60-ih godina 18. stoljeća.
U nove zidine ugrađen je sav zidni plašt turske tvrđave. U južno gradsko područje 1792. naseljavaju se uglavnom njemački doseljenici iz Banata i Bačke stvarajući četvrtu gradsku cjelinu nazvanu Novi grad.
Povoljan zemljopisni položaj grada te trgovina i obrtništvo glavne su značajke Osijeka 18. stoljeća. Gospodarsko jačanje pratilo je i povećanje stanovništva te razvoj prosvjete, kulture, sporta i zdravstvene skrbi. Još snažnije jačanje grada počinje unifikacijom razjedinjenih njegovih dijelova 1786. i proglašenjem Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine.
U zamahu graditeljstva tijekom 19. i početkom 20. stoljeća podižu se mnoge zgrade i cijele ulice koje bitno mijenjaju izgled Osijeka. U to je doba Osijek, poslije Zagreba, industrijski najrazvijeniji grad Hrvatske. U poraću nakon 1945. mnogo što se mijenja: cjelokupni politički, upravni, gospodarski, kulturni i socijalni život.
Nakon Domovinskog rata i proglašenjem suverene i samostalne Republike Hrvatske Osijek je zakoračio u novi politički, gospodarski i kulturni život. Osijek u 21. stoljeće ulazi sa svojim mostovima i prometnicama usmjerenim prema Jadranu i Podunavlju.
tzosbarzup.hr
Prosječna temperatura je 11ºC (proljeće 11°, ljeto 21ºC, jesen 11,8ºC, zima 0,2ºC). Zrak je prilično vlažan, a jeseni i zime sa dosta magle. Takva klima posebno pogoduje rastu bilja, a i životu ljudi i životinja. Osječani se zahvaljujući ugodnoj kontinentalnoj klimi tokom cijele godine mogu baviti sportom i sportskim aktivnostima na otvorenom. Tokom posljednjih godina su razvojem sporta u gradu Osijeku i gradnjom mnogih novih objekata te urbanizacijom lijeve obale drave stvoreni uvjeti za bavljenje gotovo svim vrstama sportskih aktivnosti u Osijeku. Iako globalne vremenske (ne)prilike pogađaju i regiju u kojoj se nalazi grad Osijek, mi još uvijek imamo vruća ljeta, kišne jeseni, hladne zime i prelijepa rascvjetana proljeća.
osijek-online.com
Turistička ponuda grada Osijeka i okolice je po mnogočemu bogata i raznolika. Vrijednim i unikatnim povijesnim lokacijama, sportskim i lovnim/ribolovnim aktivnostima, endemskim staništem biljaka i životinja, gastronomskim užicima i bogatstvom kulture i povijesti Osijek je na svoj način, jedinstven. Za Osijek njegovi građani kažu da ima dušu i dok šetate kroz njegovih 17 parkova možete osjetiti dah prošlosti, mirise čiste prirode i stare povijesti. Osijek je grad blagih i srdačnih ljudi izuzetno prijateljski raspoloženih prema strancima i gostima. U osijeku se nakon obilaska turističke ponude i uživanja u gastronomskim užicima možete odmoriti u mnogim hotelima, motelima i pansionima ili možda samo prošetati uz šetnicu na Dravi - osječku promenadu...
osijek-online.com
Loviti se u okolici Osijeka može gotovo posvuda a divljač koja obitava na ovom području je:
jelen obični, divlja svinja, srna, fazan, divlja patka, zec obični, lisica.
Lovački savez: lovacki-savez-osijek.hr
Ići u ribolov u okolici Osijeka znači uživati u miru, tišini i prekrasnoj netaknutoj prirodi u kojoj uz čisti zrak, nezaboravan okoliš često možete doživjeti i da vam se neki od šumskih stanovnika ili zanimljivih ptica približi i promatra vaše aktivnosti. Osijek je bogat mjestima za dobar ribolov i to na Kopačevom jezeru i pripadajućim područjem Drave i Dunava s brojnim rukavcima i stajaćim vodama.
Ta područja su bogata svim vrstama ribe, naročito kapitalnim somovima, koji dostižu težinu veću od 100 kg, krupnim štukama, smuđevima i šaranima. Kod mjesta Aljmaš dobar je ulov kečige. U Osijeku se na staroj Dravi održavaju nacionalna, međunarodna i svjetska ribolovna natjecanja.
osijek-online.com
Kompleks Osječke Tvrđe izgrađen je u 18. stoljeću s impozantnim bedemima i gradskim vratima, romaničkom jezgrom, te kvadratnim glavnim trgom, pa je Osijek najvažnije vojno, gospodarsko, upravno i kulturno središte Slavonije. Tvrđa pripada najznačajnijim starim hrvatskim gradskim jezgrama i najveći je sklad baroknih vojnih zgrada očuvanih do danas.
Ističe se zgrada glavne straže iz 1730. s arkadama i četverouglatim tornjem za obilazak stražara. Izdužene jednokatne vojarne poznate su pod imenuma Neutor, Donati, Zeichenamt, Jugend Kaserne. U Tvrđi su očuvane lijepe plemićke i građanske zgrade, barokni kužni pil Sv. Trojstva (1729-1730), fontana, zgrada Muzeja Slavonije, stara gimnazija, crkva sv. Mihovila s vrijednim inventarom i opremom (čuva kalež s medaljonima od emajla s prikazima iz života sv. Franje Ksavera sa žigom iz Beča iz 1764). Franjevački samostan započet je 1699. u kojem je 1735. Slavonija imala svoj prvi fakultet (studij mudroslovlja i bogoslovije). Iste godine tu je utemeljena prva tiskarnica u Slavoniji.
Gornji grad - dio Osijeka povijesna je riznica: stari sakralni, kulturno povijesni spomenici, kapucinski samostan neogotička crkva sv. Petra i Pavla, kapela sv. Ane, klasicistička palača Virovitičke županije, zgrada kazališta, gospodarske komore,...
U Donjem gradu je niz kasnobaroknih građanskih kuća, u Novom gradu, niz secesijskih i kasnobaroknih zgrada, a u Retfali vrijedan dvorac obitelji Pejačević (18. st.), te crkva Uzvišenja Sv. Križa s mauzolejom grofova Pejačević. Zemaljska uprava (1735. do 1737. godine) s prekrasnim portalom i dva barokna bazena iz 1761. godine od crvenkastog baranjskog kamena ispred zgrade jedno je od najvelebnijih slavonskih zdanja. Među najstarije zgrade u Osijeku ubrajamo sijelo općine i grada (1700. - 1702.). U Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku su vrijedni portreti slavonskih veleposjednika iz 18. st.
osijek-online.com
Perivoji su prostori u prirodi s planski zasađenim ukrasnim biljkama i stablima, s uređenim puteljcima, vodoskocima i dekorativnim skulpturama. U riznicu ljepote Osijeka ubrajaju se perivoji, šetališta, drvoredi kestenova, platana i lipa te mostovi koji nadsvođuju Dravu i spajaju dravske obale. Osijek je nezamislivih bez svojih perivoja i šetališta koji su duboko utkani u urbanističku sliku grada.
Najprostranija gornjogradska perivojna cjelina graniči s baroknom Tvrđom i rijekom Dravom, koju perivoji prate izravno ili neizravno. Europske i nacionalne vrijednosti vrtnoga i parkovnog nasljeđa Osijeka od druge polovice 18. stoljeća do početka 20. ishodišta su ideja i poticaja za skladnu i osmišljenu parkovnu arhitekturu Slavonije i Baranje. Osijek je, iza Zagreba, po perivojima najbogatiji grad u Hrvatskoj.
osijek-online.com
Gastronomski užitak u Osijeku znači da ćete probati nešto novo, drukčije sa djelićem povijesti, tradicije i nekoliko grama ljubavi. Osječko stočarstvo je slavonski stol obogatilo vrhunskim mliječnim proizvodima. Slavonci su bogatstvo njiva, šuma, rijeka i obora oduvijek znali pretvoriti u slastan zalogaj i podičiti se obiljem dobrog jela. Posebno je kvalitetno osječko mlijeko, vrhnje i sir koje se na selu još uvijek priprema na tradicionalan način i potom donosi u grad i prodaje na tržnici.
Slavonski kulen, luk i čvarci te kobasice su delikatese koje se na slavonskim tavanima suše i pripremaju za zimu kada se u njima uživa sa lukom i sirom uz slavonsku domaću rakiju i vino. Vrhunac slavonskog umijeća u izradi kulena i kulenove seke doveli su do svjetski poznatih delikatesa u kreativnom pripremanju hrane. Slavonski kulen se priprema od najboljih komada mesa, mjesecima se njeguje i ne dodaju se nikakvi moderni sastojci. Uz ljubav, predanost i trud, to je najbolji recept za ovu jedinstvenu delikatesu.
Svakako ništa manje poznati su i slavonski čobanac koji se priprema od janjetine i divljači a svakako je najbolji kada u njemu ima što više vrsta mesa. Sve ovo vrijedi i za fiš-paprikaš koji je onoliko dobar koliko se sama tehnika kuhanja poznaje i koliko naravno različitih vrsta mesa ima u njemu. (najbolja kombinacija je šaran,som i malo štuke)
Sve ove delicije su najbolje kada se dobro zaliju finim slavonskim vinima (bijelim i crnim) koja su njegovana u starim slavonskim podrumima i vinogradima. Slavonska rakija je kako kažu i lijek i lijeći sve bolesti kada se uzima kuhana a kuhano vino je omiljeno piće među svim slavoncima, a tako i osječanima.
osijek-online.com
