Plitvička jezera - najpoznatiji hrvatski nacionalni park

Foto: Alexey Stroganov / Izvor: dreamstime.com

Najatraktivniji dio nacionalnog parka prostire se u 8 km dugom području jezera i slapova, gdje se nalaze najbolje uređene turističke staze. Kilometarska mreža drvenih mostića i staza omogućuje bliski kontakt sa slapovima i jezerima.

Obilje i raskoš vode, vjerojatno je prvo što ljudi pomisle kad se prvi put susretnu sa plitvičkim slapovima. Plitvička Jezera su jedinstven prirodni objekt sa specifičnom pojavom krške hidrografije koji uz bogatu floru i faunu predstavlja neprocjenjivu naučnu vrijednost. Velika raznovrsnost i različitost prirodnih oblika dovele su do toga da je Nacionalni park Plitvička Jezera upisan u UNESCO-ov "Popis svjetske baštine" 1979. godine.

Plitvička Jezera smještena su na granici dvaju klimatskih područja: maritimnog i kontinentalnog, gdje se sukobljuju naizmjenični prodori vlažnog maritimnog zraka i kontinetalnih zračnih struja. Godišnja količina oborina iznosi 1487 milimetara a srednja godišnja temperatura zraka 8,7 °C. Godišnja doba ovdje se očituju u izrazitim oblicima.

Da bi se obišao najuži pojas nacionalnog parka potrebno je više dana, stoga su u parku razrađene razne varijante obilaska, obzirom na vrijeme koje turistima stoji na raspolaganju. Prirodni sustav parka Plitvice jedinstven je primjer fizikalno-biokemijskog laboratorija na otvorenome. Stvaranjem vapnene kore na podvodnoj vegetaciji, na mjestima prelijevanja vode nastaju ustave kojima je dolina gornje Korane preinačena u niz od 16 stepenasto poredanih bazena s protočnim jezerima.

Od najvišeg do najnižeg to su: Prosčansko jezero (Prosce), Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Vir, Veliki i Mali Jovinovac (Veliko i Malo jezero), Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget, Kozjak, Milanovac, Kaluderovac i Novakovića-brod. Ukupna površina svih jezera iznosi 200 ha, od čega oko tri četvrtine otpada na dva najveća jezera: Kozjak i Prosčansko jezero.