×

Plitvička jezera - Geomorfologija

Gorski Kotar-Lika

Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj je jedina prirodna vrijednosti u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to od 1979. godine.

Prostor Nacionalnog parka Plitvička jezera dio je Dinarskog krškog područja koje karakterizira karbonatna geološka podloga, brojne krške forme, rijetke pojave površinskih tokova, te izražena veza površina-podzemlje kroz brojne pukotine. Obilje vode i stvaranje jezera u takvom kraju iznimna je i dragocjena pojava.

Važnu ulogu u cijelom sustavu ima sabirno područje koje jezera opskrbljuje vodom. Izrazito je propusno sa brojnim podzemnim (spilje i jame) i površinskim krškim oblicima (vrtače ili ponikve i polja), ali siromašno površinskim tokovima. Vapnenački vrhovi se izdižu upravo u tom području, kao i najviši - Seliški vrh, 1279 m. Nakon puta kroz podzemlje voda nailazi na prepreku - nepropusnu stijenu uz koju istječe na površinu tvoreći mnogobrojne potoke, koji obogaćuju jezera. Najvažniji su izvori Crne i Bijele rijeke. Na nepropusnoj podlozi nastala su Gornja jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i najveće plitvičko jezero – Kozjak. Donja jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, kanjonski udubljena u vapnenačku podlogu, dio su propusnog područja, gdje voda ponire i gubi se kroz brojne pukotine u podzemlje. Na površini između isprepletene mreže brojnih udubljenja zvanih vrtače, kao “tornjići”, strše vapnenački blokovi.

Voda potoka Plitvice spuštajući se preko stijene visoke 78 m i tvoreći amfiteatar Velikog slapa najvišeg slapa u Hrvatskoj, zajedno s vodom jezera tvori slapište Sastavke kojima započinje rijeka Korana.

Voda prezasićena kalcijevim karbonatom, jedan je od uvjeta za nastanak SEDRE. Ona nastaje na izdancima mahovina, gdje žive milijuni algi i bakterija, koje luče sluz, na koju se lijepe kristalići kalcita i pretvaraju u “živi kamen”. Najčešća mahovina, koja prekriva strme i okomite sedrene barijere, a sudjeluje u stvaranju sedre je Cratoneuron comutataum. Ona brzo “okamenjuje”, a izgled mahovine ostaje dobro očuvan u sedri. Na mirnijim mjestima, vodena mahovina, Bryum pseudotriquetrum stvara sedru “brijumskog tip”. Ovom tipu pripada sedra koja izgrađuje Sastavke.

 

np-plitvicka-jezera.hr