×

Zaprešić - Dvorci

Zagreb

Zaprešić je grad u Zagrebačkoj županiji, 17 km zapadno od Zagreba, na nadmorskoj visini od 130 m, sa 28.000 stanovnika, na regionalnim prometnicama uz željezničke pruge Zagreb – Ljubljana i Zagreb- Varaždin, pet kilometara udaljen od Turističke zone „Po Sutli i Žumberku“.

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tijekom 18. i 19. stoljeća pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama(grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo).

Novi dvori Jelačićevi, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića. Jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije.

Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tijekom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost.

Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

 

hr.wikipedia.org