Robert Penezić: Konferencija poput Money Motiona nedostajala je svima iz industrije i zato je postigla veliki uspjeh
U Kaptol Boutique Kinu u Zagrebu 15. listopada 2018. u organizaciji medijske kuće Bug, održan je prvi hrvatski IOT Forum, okupljanje tech profesionalaca koji se bave implementacijom, uporabom i popularizacijom Interneta stvari (Internet of Things, IOT) u Hrvatskoj i šire.
Kako je u uvodnom obraćanju naglasio direktor Foruma Oleg Maštruko: „Internet of Things ili IOT bit će jedna od onih grana tehnologije koje će nam se nakon prvih valova primjene činiti kao magija.“
Ivan Maglić iz Callisto/Gartner Adriatic kazao je kako IOT revolucija tek počinje, i pravi potencijali vidjet će se za par godina.
Tomislav Kosanović iz HT Hrvatskog Telekoma, očekuje najmanje 3 milijuna uređaja za smart metering do 2022, i to bi trebao biti veliki driver rasta IOT u Hrvatskoj.
Središnji dio Foruma bila je panel diskusija pod nazivom Hoće li sve biti spojeno na Internet? koju su moderirali Oleg Maštruko i Aron Paulić iz Buga. Većina sudionika Foruma slaže se da će veliki poticaj uvođenju IOT tehnologije biti i pametni gradovi, smart cities, posebno za projekte za koje će biti moguće povlačenje novca iz fondova EU. Connected industry na Forumu je kod nekih sudionika izazvao skepsu, jer je u Hrvatskoj ostalo relativno malo moderne i profitabilne industrije, željne uvođenja tehnologije.
Alojz Jukić i Bruno Crnički iz Compinga i IOT Net Adria, te Silviu Neghina iz Sigfoxa predstavili su IoT Netovu niskoenergetsku mrežu za spajanje uređaja koja je rađena po tehnologiji Sigfoxa. Jukić je rekao kako za sada pokrivaju oko 47 posto teritorija i 67 posto stanovništva Hrvatske vlastitim baznim stanicama te da će za vrlo skoro imati 83 posto nacionalne pokrivenosti uz trend rasta. Naveo je mogućnosti primjene takve mreže u različitim uslužnim djelatnostima, industriji, poljoprivredi, turizmu...
Jerko Dumanić iz HT Hrvatskog telekoma naveo je kako njihova IOT mreža može pokriti gotovo cijelu Hrvatsku te naveo dosadašnje uspješne primjere njene primjene i izrazio očekivanja kako u hrvatskim gradovima ima nastojanja za izgradnjom sustava pametnih gradova, odnosno široke primjene IOT mreža.
Tehnički dio diskusije uglavnom se vrtio oko prednosti i mana tri najsnažnije tehnologije za IOT u svijetu danas – NB IOT, Sigfox i LoRaWAN.
Profesor Vlado Sruk s FER-a objasnio je različite tehnologije globalnih mreža za internet stvari. Miroslav Kantolić iz Ericssona smatra da je vrlo vjerojatno kako će sve tehnologije imati svoje tržište. Svaka od tri tehnologije ima svoje specifičnosti i cijenu prema krajnjem korisniku tako da jedna ne isključuje drugu, tržište je veliko i ne treba se bojati konkurencije.
Tomislav Tipurić iz Microsofta Hrvatska izrazio je oprez kod konkretnih primjena interneta stvari naglašavajući kako postoji niz praktičnih i financijskih, ali i sigurnosnih prepreka. IOT tržišta su jako vezana za industriju i postavlja se pitanje koja je to industrija koja je ostala u Hrvatskoj u kojoj možemo upotrijebiti IOT. Predrag Pejić iz Greyp Bikes objasnio je mogućnosti primjene interneta stvari u proizvodnji električnih bicikala ali i u njihovom korištenju.
