Obnovljeni Hotel Turist perjanica je kongresne ponude Varaždina
Festival dobrih emocija, Špancirfest, koji se svake godine u kolovozu održava u Varaždinu poznat je nadaleko i postao je okosnica Varaždinskog turizma. Branka Tropp, voditeljica Turističke zajednice grada Varaždina, u organizaciji je Špancirfesta od samog početka te za PoslovniTurizam govori o tome kako je nastao, u čemu je tajna stalnog razvoja te koji su izazovi i planovi za budućnost.
Špancirfest, najpoznatiji ulični festival u Hrvatskoj, a i šire, održava se već 17 godina. Kako je i kada nastala ideja o Špancirfestu?
Varaždinski turizam je nekada bio podijeljen u četiri vrste: lovni, tranzitni, poslovni i kulturni. Devedesetih godina su iščeznuli lovni i tranzitni, poslovnog nije tada bilo i preostao nam je samo kulturni. Trebalo je tada osmisliti kako ponovno oživjeti turizam u Varaždinu. Rukovodila me misao kako su Varaždinci pomalo prestali biti svjesni ljepote svoga grada. Kada živite negdje dugo, više to ne primjećujete. Htjeli smo organizirati event koji će dobro sjesti u te ulice i trgove, koji će odražavati taj duh življenja Varaždina. Varaždin je bio u najvećem procvatu u vrijeme baroka, a barok je hedonizam, eksplozija boja, zvukova i upravo takav festival smo krenuli raditi. Sjajno je kad se sjetim tih prvih godina kako su Varaždinci ponovno otkrivali svoj grad. Njihov ponos tim festivalom, što je izuzetno izazovan zadatak stavljen pred nas, davao nam je poticaj da nastavimo.
Iz malog gradskog festivala Špancirfest je izrastao u jedan od najvažnijih kulturnih i turističkih proizvoda u zemlji. Što je „tajna“ njegova uspjeha?
Ovo nije jednostavno pitanje, uspjeh se može mjeriti kada je nešto gotovo, a ovaj festival se stalno dograđuje, mijenja i oblikuje. U početku je to bio trodnevni festival kao replika prošlosti, baroknog doba, a danas je to festival dobrih emocija i kreative koji traje 10 dana. U tom razdoblju festival je tri puta doživio rebranding. 1998. godine na Špancirfestu je bilo 20 izlagača i 30 događanja, a ove godine je bilo 120 izlagača iz Hrvatske, ali i tri susjedne zemlje te 379 događanja.
Ono što mislim da je izuzetno bitno je to da osluškujemo što tržište traži. Slojevito osluškujemo sve kao što je slojevit i sam festival. Od novog teatra, od onoga što se zbiva na sceni vani, do onoga što Varaždinci primjećuju i kako posjetitelji reagiraju. Posjetitelji, pogotovo inozemni, su vrlo zadovoljni kad posjete naš festival i to nas potiče da ga i dalje razvijamo. Upornost, jasna vizija i ljubav prema onome što radimo osnova su uspjeha.
Financijska konstrukcija - najveći izazov
Na koji način se financira organizacija, imate li potporu državnih institucija?
Organizacija Špancirfesta se financira iz raznih izvora: partnera, sponzora, javnih sredstava, EU fondova i dr., a budžet raste iz godine u godinu, kako raste i festival. Primjerice, budžet za 2014. godinu iznosio je 3.680.000kn od čega je 12% financirano iz javnih sredstava, a ove godine je budžet bio 4.848.000kn, od čega je 15% bilo iz javnih sredstava (od toga 7% grad Varaždin). Sponzori, od kojih je većina već 15 godina sa nama jer su zadovoljni, pokrivaju 33-35% budžeta. Ove godine smo imali i vanjskog partnera koji je uložio 1.800.000kn za organizaciju stranih koncerata te preuzeo na sebe rizik i ZAMP, ali i prihod od prodaje ulaznica. Hrvatska turistička zajednica nam je dala potporu od 200.000kn ove godine, a tu je i sufinanciranje od strane EU fondova. Ove godine smo se prijavili na projekt Cirkus kao stil života, a za sljedeću godinu se javljamo za projekt Kreativna Europa.
Koliko ljudi sudjeluje u organizaciji festivala i koji su najveći izazovi s kojima se susrećete?
U organizaciji Špancirfesta sudjeluju četiri osobe, a u samoj realizaciji 61 osoba što je iznimno mali broj za ovako veliko događanje te je to ujedno i jedan od izazova. Financije su svake godine iznova najveći izazov, prije svega kako zatvoriti financijsku konstrukciju na vrijeme kako bismo mogli bukirati izvođače. Osim toga tu su i izazovi tehničke prirode specifični i drugačiji za svaki pojedini festival. Na primjer, ove godine smo imali artiste čija se točka sastoji u tome da bubnjaju na 30m visine viseći sa krana. Stoga je trebalo dovesti kran od 15 tona na gradski trg.
Uskoro novi smještajni kapaciteti u Varaždinu
Koliko posjetitelja prođe kroz grad i koliko noćenja se ostvari za vrijeme trajanja festivala?
Ove godine, u 10 dana trajanja Špancirfesta Varaždin je posjetilo 200.000 ljudi, a registrirano je 4.010 noćenja. Veliki je problem što Varaždin nema smještajnih kapaciteta – samo 365 kreveta u hotelima i pansionima. Stoga je ove godine, u ljetnim mjesecima Studenski centar Varaždin otvorio hostel koji raspolaže s 270 kreveta, a organizirali smo i festivalski kamp. Također, veliki broj noćenja ostvaren je u okolnim mjestima i županijama. Najviše u Varaždinskim Toplicama, hotelu Trakošćan i u Zagrebu. I zbog toga me srce boli. No, nadam se da će se stanje sa smještajem popraviti jer 4. prosinca se otvara novi hotel s 4*, sufinanciran iz EU fondova s atraktivnom lokacijom na rubu šetališta, a iduće godine bi se trebali otvoriti hostel i ciklo hostel.
Kako je Špancirfest utjecao na razvoj grada Varaždina kao destinacije?
Mislim da je Špancirfest dosta utjecao na razvoj Varaždina, prije svega u brendiranju grada koji postaje prepoznat po tom festivalu ne samo u Hrvatskoj nego i inozemstvu, što nije lako postići. Špancirfest posjećuju ljudi iz nama susjednih zemalja, ali i iz Koreje, Španjolske, imamo grupe iz SAD-a. U tome nam je pomoglo i to što je NewYork Times napravio dvije reportaže o Špancirfestu.
Festival je utjecao je i na promišljanje naših poduzentika koje posjetitelji Špancirfesta tjeraju da počnu promišljati svoj posao na drugačiji način i da osluškuju goste.
Kakvi su planovi za budućnost i daljnji razvoj Špancirfesta?
Kultura i kreativa. Otvaranje k novim spoznajama, novim idejama. To je osnova i bit Špancirfesta, da se svi skupa otvorimo i probudimo svoju kreativnost. Kada za vrijeme festivala gledam s prozora na trg točno mogu prepoznati tko je Varaždinac, tko gost iz Hrvatske, a tko stranac. Varaždinci sve kritično promatraju, ostali hrvatski posjetitelji se malo opuste, a stranci uistinu uživaju i šire pozitivnu „vibru“. Voljela bih da se ta pozitivna energija koju stranci donesu u grad proširi na sve.
