Robert Penezić: Konferencija poput Money Motiona nedostajala je svima iz industrije i zato je postigla veliki uspjeh
Christopher Hinteregger je turistički stručnjak s gotovo 15 godina iskustva na području razvoja turizma i destinacija. Studirao je menadžment u turizmu na glasovitom IMC-u u Kremsu (Austrija), a nakon toga radio je u nekoliko tvrtki za konzalting u turizmu i IT-u. Do sada je implementirao više od 50 turističkih projekata u 20 zemalja i bio je govornik na više od 30 međunarodnih turističkih konferencija u 18 zemalja.
Na netom održanoj drugoj konferenciji o razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj - Može li hrvatski turizam 365?, sudjelovao je kao predavač i panelist pa smo tom prigodom razgovarali o trendovima u digitalizaciji turističkih destinacija te ga pitali kakve savjete ima za razvoj hrvatskog turizma.
Na konferenciji Može li hrvatski turizam 365? – 2. korak održali ste predavanje pod nazivom Turizam 365 – postoji li izlaz iz dileme “kokoš ili jaje”? Što ste izlagali na ovu temu?Nakon mog sudjelovanja na prošlogodišnjoj konferenciji, bio sam počašćen što sam ponovno primio poziv da aktivno sudjelujem na drugoj konferenciji o turizmu 365. Prošle godine sam istaknuo opći problem sezonalnosti u mnogim vrstama turističkih destinacija - od morskih do planinskih. To nije problem samo u Hrvatskoj - primjerice u Austriji, iz koje dolazim, jedine dvije vrste destinacija s relativno jednakom distribucijom noćenja tijekom cijele godine su veliki gradovi i spa destinacije. Na ovogodišnjoj konferenciji sam se u svom izlaganju usredotočio na to kako započeti proces proširenja sezone i krenuti prema cjelogodišnjem turizmu. Tu se često vrtimo u krug. Primjerice, treba li prvo DMO raditi na promociji tako da onda hoteli mogu ostati otvoreni i nakon/prije sezone ili prvo hoteli trebaju uopće biti otvoreni kako bi DMO mogla raditi na promociji destinacije. Ključ je u međusobnoj komunikaciji, volji, snažnim sudionicima i kvalitetnoj izvedbi planiranoga. Nadalje, iznio sam neke ideje kako nacionalna, odnosno regionalna razina može podržati cjelogodišnji turizam.
Hrvatska ima potencijalne proizvode za cjelogodišnji turizam, ali ih treba dalje razvijati
Također ste bili sudionik panela Sljedeći koraci ili kako iskoristiti popularnost Hrvatske za 365. Koji bi bili Vaši savjeti za dionike hrvatskog turizma, kako možemo iskoristiti trenutnu popularnost za razvoj cjelogodišnjeg turizma?Vrlo pozitivna slika Hrvatske kao ljetovališta velika je prednost i povoljan početni položaj kada se pokušava produljiti sezona. Ono što bi trebao biti cilj jest potaknuti ljude koji su općenito zainteresirani za Hrvatsku i imaju pozitivan stav prema zemlji, da je posjete i izvan glavne turističke sezone. Ali, kao i uvijek u razvoju destinacije, marketing je samo jedna strana medalje - druga je, da u ponudi moraju biti dostupni i odgovarajući turistički proizvodi. Dobra vijest je što turistički proizvodi koje zahtijeva globalna turistička zajednica u proljeće, jesen i zimu postoje u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj imamo veliki jaz - zagušenu ljetnu sezonu na obalnim destinacijama i nedostatak turista u većini kontinentalnih destinacija. Koji bi bio najbolji način uravnoteženja ovih dvaju potpuno različitih segmenata turističke ponude?Nerealno je reći: "Želimo uravnotežiti ljetnu potražnju između obalne i kontinentalne Hrvatske u budućnosti.", kao i "želimo premjestiti ljetne posjetitelje s obale u kontinentalnu Hrvatsku". Za one s motivom putovanja "sunce i more" Hrvatska će biti hit odredište, a kako je to - globalno gledano - prilično velika ciljna skupina i hrvatska obala je prilično velika, uvijek će postojati (prilično značajna) neravnoteža potražnje tijekom ljetne sezone u Hrvatskoj. Ali to je stvarnost za mnoge zemlje s atraktivnim "sunce i more" proizvodom. Trebalo bi se pozabaviti s još dva problema u Hrvatskoj – prenapučena mjesta u priobalnoj Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci i razvoj alternativnih turističkih proizvoda osim "sunca i mora", i u obalnom i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Austrija je jedan od najboljih globalnih primjera cjelogodišnje turističke destinacije. Je li jednostavnije prepisati njen recept za uspjeh ili bismo trebali misliti o vlastitom načinu dugoročnog razvoja turizma?Istina je da je turistička potražnja gotovo uravnotežena u Austriji. Ipak, to je samo slika kada zbrojite cijelu potražnju iz nacionalne perspektive, ali ako pogledate određene vrste destinacija općenito i pojedinačne destinacije, ponekad dolazi do sasvim drugačije slike. U Austriji također ima mnogo destinacija koje se bore sa sezonom - neke od jezerskih destinacija su primjerice pune samo tijekom 2 do 3 ljetna mjeseca, a 7 do 8 mjeseci je sve zatvoreno. Dakle, može se reći da Austrija na neki način ima sreće što u ponudi ima turističke proizvode koje zahtijeva tržište za obje sezone, što omogućava gotovo jednaku raspodjelu noćenja s nacionalne perspektive i nudi važne prednosti za turističku industriju, primjerice u sinergiji vezanoj uz radnu snagu.
Što je ključno za kontinentalnu destinaciju i njezine javne turističke dionike (javne institucije, turističke zajednice, DMO-e) da privuku više posjetitelja tijekom cijele godine?„Sastojci“ su uglavnom uvijek isti. Prije svega, turizam i njegov razvoj moraju biti prioritet odgovorne javne uprave. Istodobno, treba postojati zajedničko razumijevanje da turizam mora biti aktivno podržan od javne strane, imajući na umu ljudske i financijske resurse. Sljedeći je korak identificiranje jedinstvenih konkurentskih prednosti destinacije i definiranje glavnih proizvoda i atrakcija koje imaju potencijal za generiranje interesa za destinaciju i potražnju. Obično za tu svrhu i u svrhu definiranja zajedničke strategije i akcijskog plana, priprema se realistički turistički master plan i – u idealnom slučaju - naknadno provodi.
Osobni podaci su nova valuta digitalnog svijeta, a većina turističkih destinacija ih ne koristi za vlastiti razvoj
Imate iskustva i u upravljanju IT i softverskim rješenjima za turističke destinacije. Koji su najnoviji trendovi u digitalizaciji destinacija, kako one mogu iskoristiti informatičku tehnologiju da privuku i zadrže svoje posjetitelje?Suvremena informatička rješenja nude ogromne mogućnosti za gospodarstvo, pri čemu turistička industrija nije iznimka. Osobni podaci su novi sveti gral interneta i nova valuta digitalnog svijeta. Mnoge globalne tvrtke su to već prepoznale i djeluju u skladu s tim prikupljanjem neizmjerne količine podataka i upotrebljavajući ih u svoje svrhe. Većina turističkih državnih organizacija i destinacija trenutačno ne iskorištavaju dostupne mogućnosti i to uglavnom zbog nedostatka know-howa. No, postoje načini kako da postanu dijelom te igre koja se zove "prikupljanje podataka", što bi im moglo omogućiti da provode marketinške aktivnosti prema postojećim klijentima i da komuniciraju s gostima koji su trenutno u destinaciji.
Izvršni ste direktor u PKF tourismexperts, tvrtci koja je zajedno s povezanom tvrtkom PKF hotelexperts prepoznata kao internacionalni tržišni lider u području savjetovanja u ugostiteljstvu i turizmu. Kakve sve projekte provodite za destinacije?Većina naših projekata u PKF tourismexperts su turistički master planovi za destinacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. No, nudimo i druge usluge za destinacije poput razvoja turističkog proizvoda, hotelskih master planova, strategija digitalizacije, marketinških strategija ili studija izvedivosti za turističke atrakcije. Osim toga, naša povezana tvrtka PKF Hotelexperts bavi se svim vrstama usluga za ugostiteljsku industriju - od studija izvedivosti, pretraživanja operatera do upravljanja imovinom.
Implementirali ste više od 50 turističkih projekata u 20 zemalja. Kakvi su to projekti bili i koji biste posebno istaknuli kao uspješan, na koji ste najviše ponosni i zašto?Budući da obično javnim upravama pomažem u pripremanju turističkih master planova, vrlo je teško reći koji je bio najuspješniji. Prije svega, pitanje je kako definirati uspjeh, a zatim tu je i činjenica da za razvoj turizma treba vremena i turistički master planovi obično imaju vremenski raspon od 10 do 15 godina. Sa stajališta čistih brojki možda je najuspješniji turistički master plan Ruske Republike Tatarstana gdje je, nakon što smo pripremili plan, broj kreveta porastao za 20.000 u roku od 4 godine i dosegnuo 57.000, a broj godišnjih noćenja porastao je za 2 milijuna, do gotovo 6,8 milijuna u istom vremenskom razdoblju. No, za mene je također važno, budući da često radim s novim destinacijama, da se znanje prenese na odgovornu javnu upravu kako bi kasnije bolje razumjeli složenost razvoja turističke destinacija i da pripremljeni turistički master plan djeluje kao smjernica za njih u godinama koje dolaze kako bi razvili destinaciju u pravom smjeru i izbjegli pogreške.
Jeste li sudjelovali/proveli neki od turističkih projekata u Hrvatskoj i ako da, koji?Da, nekoliko puta. Bio sam, na primjer, uključen u pripremu turističkog master plana Splitsko-dalmatinske županije i odgovoran za poslovni plan planiranog projekta žičare u blizini Opatije.
