Sjednica Turističkog vijeća HTZ-a: odobrena dodatna sredstva za potrebe kriznog komuniciranja
Koji projekti su u najvećem fokusu novog ministra turizma, Garija Cappellija, koji je na tu funkciju stupio 20. listopada 2016., te koji su mu daljnji planovi i prioriteti za ostvarenje Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, donosimo u nastavku.
Koje ste projekte i aktivnosti poduzeli otkad ste preuzeli dužnost ministra? Koji su Vaši idući prioriteti?
Od početka mandata naglašavao sam i u fokusu su mi 3 projekta, odnosno cilja s kojima smatram da možemo realizirati glavne točke Strategije razvoja turizma do 2020. godine, a koje uključuju veću konkurentnost hrvatskog turizma i povećanje prihoda u turizmu na 14 do 15 milijardi eura. Ta tri cilja su rješenje i izmjena Zakona o turističkom zemljištu, uvođenje Cro kartice kao jedan od istaknutijih projekata koji je i u programu Vlade RH te redefiniranje pristupa upravljanja turizma u Total Quality Management, odnosno pristup upravljanja turizmom koji je usmjeren na stalno poboljšanje i upravljanje kvalitetom proizvoda.
Izmjene Zakona o turističkom zemljištu imaju veliku važnost za daljnje intenziviranje investicija koje su potrebne kako bi omogućili održiv rast turizma u narednim godinama. Kroz nužne izmjene tog zakona mogu se napraviti konkretni pozitivni pomaci pogotovo u kamping segmentu, u kojem zaostajemo za konkurencijom i koji nam je izuzetno bitan s obzirom da je Hrvatska autodestinacija. Rješavanje pitanja Zakona o turističkom zemljištu već je pokrenuto i u skorom periodu bit će predstavljeni prijedlozi izmjena Zakona javnosti.
Projekt uvođenja Cro kartice jedan je od važnijih projekata iz programa Vlade RH, koji ima za cilj aktivaciju i jačanje domaćeg turističkog tržišta. Domaći turistički promet trenutno čini manje od 10 posto ukupnog turističkog prometa i uz ovaj projekt kratkoročno već možemo napraviti veliki pomak. No, to nije samo turistički projekt, već može imati potencijalno značajne socijalne, demografske i cjelokupno ekonomske efekte za kontinent, ali i Jadran van glavne sezone. Definirali smo dva osnovna moguća modela na temelju kojih bi funkcionirala tzv. Cro kartica ili hrvatski turistički vaučer i pred nama su razgovori s Ministarstvom financija, poslodavcima i sindikatima. Planiramo da projekt Cro kartice uđe u punu primjenu 2018. godine.
Preobrazba u Total Quality Management pristup upravljanju je dugoročan i stalan proces koji je potreban hrvatskom turizmu za održivo i stabilno poslovanje, a samim time vremenski nije ograničen. Fokusiranjem na kvalitetu i bolje povezivanje dionika koji čine turistički sustav stvara se poslovni model kroz koji se mogu ostvariti veći prihodi i kojim našim proizvodi mogu postati prepoznatljiviji na tržištu i traženiji tijekom dužeg perioda u godini. Jedan od aspekata tog pristupa je i projekt Rekategorizacije obiteljskog smještaja. U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj ponudit ćemo našim “domaćinima” povoljne kredite do 200 tisuća kuna s kvalitetnom kamatom da mogu povećati kvalitetu svojih smještajnih objekata, a smjernice za realizaciju ovog projekta već su većim dijelom pripremljene.
Kongresni centri u najmanje tri hrvatska grada
Nedavno ste najavili ponovno pokretanje nacionalnog kongresnog ureda u sklopu HTZ-a, koji je ukinut 2013. Kako je došlo do odluke o ponovnom aktiviranju ureda i na koji će način on biti ustrojen?
Poslovni turizam je turistički proizvod koji ima zaista veliku perspektivu ne samo za produljenje sezone, već i u vidu ostvarivanja većih prihoda u turizmu. U skladu sa Strategijom razvoja turizma do 2020. godine prije nekoliko dana predstavljen je i Akcijski plan razvoj kongresnog turizma. Kako bi osigurali kvalitetno provođenje mjera definiranim smjernicama Akcijskog plana, odnosno Strategije razvoja turizma, kongresni ured je neophodan. Hrvatska je postala svjetski prepoznata turistička destinacija i sad nam se pružila prava prilika da tu popularnost pretočimo i na privlačenje još jednog tržišnog segmenta, a to su poslovni turisti. U ovom trenutku s izrađivačem Akcijskog plana razvoja kongresnog turizma – Institutom za turizam, kreiramo sistematizaciju tog ureda koji će početkom sljedeće godine profunkcionirati i ispunjavati jasne zadaće. Krenuli smo već s razgovorima o izgradnji kongresnih centara barem u tri hrvatska grada i vjerujem da ćemo u narednom razdoblju napraviti značajan iskorak u segmentu poslovnog turizma. Prošli tjedan održan je sastanak s dubrovačkim županom, u Dubrovniku će se zasigurno krenuti s izgradnjom kongresnog centra, samo se još mora dogovoriti model izgradnje i lokacija.
1,1 milijun kuna za promociju kongresnog turizma
Na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a je najavljeno dodatno ulaganje u promociju kongresnog turizma. Zna li se s kojim budžetom će raspolagati budući kongresni ured?
U ovom trenutku ne mogu reći točno koji će biti budžet ureda, s obzirom da odluku o otvaranju donosi Turističko vijeće HTZ-a pa ćemo na sljedećoj sjednici dogovoriti točne detalje. U ovom trenutku mogu reći da je u plan rada HTZ-a stavljen 1,1 milijun kuna za promociju kongresnog turizma u Hrvatskoj. O samom budžetu i prvim potezima ureda moći ćemo govoriti početkom sljedeće godine.
Prošli tjedan je konačno predstavljena i konačna verzija Akcijskog plana hrvatske kongresne ponude. U kojoj je fazi provedba Strategije razvoja hrvatskog turizma i mislite li da će se dostići svi postavljeni ciljevi do 2020. godine?
Realizacija Strategije razvoja turizma do 2020. godine razvija se u skladu sa zadanim ciljevima kada govorimo o turističkom prometu, intenzitetu investicija i poboljšanjima u smještajnim kapacitetima. Ono na što je potrebno staviti naglasak u sljedećim godinama su prihodi ostvareni u turizmu, a za koje imamo zadani cilj od 14-15 milijardi eura. Ove godine očekujemo oko 9,5 milijardi eura prihoda od stranih i domaćih gostiju, a kako bismo dosegli željene prihode nužnost je veća aktivacija turističkih proizvoda primjerice zdravstvenog i poslovnog turizma, koji su dostupni van ljetne sezone te primjerice nautičkog turizma kroz koji možemo ostvarivati veće prihode. U skladu s realizacijom tog strateškog cilja postavljen je i projekt Cro kartice kojim želimo povećati aktivnost domaćeg turističkog prometa i time povećati udio domaće komponente u ukupnim turističkim prihodima. Vjerujem da se realizacijom ovih projekata možemo već značajnije približiti toj brojci od 14 do 15 milijardi eura prihoda, a koje su i same po sebi temelj za nova ulaganja i daljnji razvoj čitavog hrvatskog turizma.
Akcijskim planom postavljeni su strateški ciljevi - udvostručenje broja sudionika i povećanje prosječne potrošnje po sudioniku skupa. Nakon kongresnog ureda ukinuto je i izvještavanje o broju skupova i potrošnji poslovnih gostiju od strane Statističkog zavoda. Na koji se način planira ubuduće mjeriti aktivnost kongresne industrije, kako bi se pratili učinci Akcijskog plana?
Tako je, naš glavni cilj definiran Akcijskim planom je u narednom razdoblju udvostručiti broj sudionika, odnosno privući 1 milijun sudionika i povećati prosječnu potrošnju sudionika po skupu. Našim trenutnim alatima, a koji se odnose na sustav eVisitor koji bilježi turistički promet te podacima HNB-a vezanim uz prihode ostvarene u segmentu putovanja iz poslovnih razloga dijelom možemo pratiti aktivnosti vezane uz poslovni turizam. Naravno, kako bismo što adekvatnije mogli pratiti trendove u ovom segmentu razmatrat ćemo i druge načine prikupljanja podataka i prilagođavanje analiza. Dakle, vraćamo ured i vratit ćemo u skladu s time i statistiku.
Ključ uspjeha je kvalitetan proizvod i sinergija javnog i privatnog sektora
Jedan od najvećih nedostataka razvoja poslovnog turizma je nedovoljna zračna povezanost s međunarodnim destinacijama u pred i posezoni, kada se održava najveći broj poslovnih skupova. Na koji se način može potaknuti veći broj direktnih zračnih linija i može li se Ministarstvo turizma aktivnije uključiti u rješavanje tog problema?
Ključ uspjeha je kvalitetan proizvod, a samim time proizvod je ključan za povećanu potražnju i uspostavu novih zračnih linija. Mi ćemo razvijajući ovaj turistički proizvod uz promociju predstavljati i stalno razgovarati s avioprijevoznicima i turoperatorima kako bismo bili što prepoznatljivi i dostupniji na tržištu. Možemo vidjeti već sada da je tijekom proteklih nekoliko godina uz stvaranje novih turističkih ponuda dostupnih tijekom čitave godine značajno porastao broj novih zračnih linija i frekvencija postojećih.
Mali Lošinj, čiji ste gradonačelnik bili tri mandata, jedna je od vodećih hrvatskih otočkih destinacija, poznata po izvrsnom destinacijskom menadžmentu i suradnji svih dionika u turizmu otoka. Kako je to postignuto i može li se isti „recept“ primijeniti na druge naše destinacije?
Mali Lošinj razvija se sinergijom javnog i privatnog sektora na način kojeg smo svi zajedno smatrali najprihvatljivijim za otok s prirodnim pogodnostima kakve ima i tradicijom na koju smo ponosni. Svaka druga destinacija mora odlučiti kakav turizam želi razvijati i to konsenzusom javnog i privatnog sektora. Hrvatska kao cjelina treba poraditi na kvalitetnijoj strukturi smještajnih kapaciteta, gdje hoteli čine samo 12% ukupnog udjela kreveta. Zato me veseli najava otvorenja više od 40 novih odnosno novoobnovljenih hotela u sljedećoj godini, vrijednosti oko 800 milijuna eura. Uz razvoj turističkih proizvoda koje sam već spomenuo, moramo poraditi i na proširenju izvanpansionske ponude i potrošnje. To se odnosi na više različitih novih sadržaja, centara za posjetitelje, tematskih parkova, aktivnosti za zabavu i kupnju te ako hoćete i opremljenošću i uređenošću plaža. U konačnici, uz kvalitetne ponude i našu promociju rezultati sasvim sigurno neće izostati.
