×

Koji bi se razvojni model trebao primjenjivati u hrvatskom turizmu?

Ljudi iz prakse upozoravaju kako država nema viziju što hoće od jedne od nosećih gospodarskih grana. Što bi sve trebalo mijenjati, kako i na koji način, savjetuju hotelijeri i stručnjaci koji se svaki dan susreću s preprekama i problemima
Veljko Ostojić, predsjednik uprave Riviere d.d. Poreč
Veljko Ostojić, predsjednik uprave Riviere d.d. Poreč

Veljko Ostojić: Vrijeme je da razbijemo famu oko prodaje vila ili apartmana
Postoje tri moguća razvojna modela hrvatskog turizma. Prvi je da se razvoj i dalje događa sam po sebi. Drugi je da se kroz turizam široko otvori tržište gradnje nekretnina. Treći najlogičniji scenarij je da upravljamo razvojem, definiramo što želimo i mjerama poticaja to provedemo. Trebaju nam tzv. mixed-use projekti, poput resorta, u kojima će hoteli biti nositelji ponude, a vile i apartmani u različitim režimima korištenja i vlasništva. Vrijeme je da razbijemo famu oko prodaje apartmana ili vila u tzv. T1 i T2 zonama, jer su "mixed-use" projekti jedini način da privučemo investicije.

Tomislav Popović: Moramo hitno odrediti što u konačnici hoćemo od turizma
Država bi u svakom slučaju trebala kreirati viziju i strategiju hrvatskog turizma. Moramo hitno odrediti što u konačnici želimo od te gospodarske grane. Osnovni je problem domaćeg turizma u nepovoljnoj strukturi smještajnih kapaciteta - u nas i dalje dominiraju privatni smještaj i kampovi, a udio hotelskih kapaciteta iznosi svega 12 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta, što je znatno manje nego u mediteranskim zemljama koje su nam konkurenti. Domaće gospodarstvo nema previše mogućnosti izbora prema turizmu koji će još dugo biti glavni pokretač razvoja.

Neven Ivandić: Potrebno je stvoriti menadžere doživljaja kojih za sada nema
Osnovni uvjet za razvoj novog modela turizma je razvoj destinacijskog menadžmenta, i to ne samo deklarativno. To se danas naziva kreiranje doživljajne spirale vrijednosti koju treba osmisliti posebno izvan sezone te pritom educirati menadžere doživljaja kojih u Hrvatskoj nema. Investitore ćemo bez problema privući razvojem turističkih zona. Prostornim planovima predvidjeli smo ih na stotine, a realizirano je vrlo malo, te je potrebno točno definirati tko što treba napraviti kako bi se to izmijenilo i definirali projekti za ulaganje. Pritom treba štititi resurse, ali to ne znači blokirati investicije.

Anđelko Leko: Država poticajima i olakšicama mora pomoći gradnju hotela
Razvoj domaćeg turizma treba usmjeriti prema povećanju udjela hotelskih kapaciteta u ukupnoj ponudi. Od svih turističkih objekata hoteli generiraju najveći doprinos nacionalnom gospodarstvu. Krajnji je trenutak da sustavom poticaja i olakšica investitorima preusmjerimo razvoj prema željenoj strukturi. Udio hotelskog smještaja u Hrvatskoj je 12 posto, a u konkurentskim mediteranskim zemljama dvostruko više. Nigdje se udio hotelskog smještaja nije povećao bez jakih državnih poticaja. Jačanjem hotelijerstva Hrvatska prestaje biti samo ljetna destinacija.

Željko Kukurin: Treba stimulirati ulaganja u ono što destinaciju čini privlačnom
Novi model rasta hrvatskog turizma treba biti zasnovan na izjednačavanju uvjeta poslovanja onima u konkurentskim destinacijama, i to prilagodbom porezne politike, parafiskalnim davanjima i uvjetima zapošljavanja. Državna i lokalna politika moraju administrativnim okruženjem stimulirati investicije u ono što destinaciju čini privlačnom, npr. u wellness centre, terene za golf i dr. Treba investirati u državnu imovinu koja ima potencijala, poput vojnih objekata i Brijuni Riviere. Ulagači su blokirani neriješenim statusom turističkog zemljišta i dugim procesima ishodovanja dozvola.