Portal PoslovniTurizam postaje središnje mjesto susreta kongresno-incentive industrije i u BiH!
PoslovniTurizam, specijalizirani internetski portal za kongresni i poslovni turizam, proveo je istraživanje o stavovima članova hrvatske kongresne industrije o trenutnom stanju, očekivanjima i perspektivama razvoja poslovnog turizma u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 28.01. do 14.02.2015. metodom on-line ankete, a obuhvatilo je 118 ispitanika (hoteli, specijalizirane agencije i ostali subjekti koji posluju u domeni kongresno-poslovnog turizma) na području cijele Hrvatske.
Dobri rezultati i pozitivna očekivanja od poslovnog turizma
Prema prikupljenim podacima, većina ispitanika u 2014. zabilježila je rast kongresnog segmenta poslovanja (poznat i pod akronimom MICE; eng. meetings, incentives, congresses, events) u odnosu na godinu ranije. Tako ih je 54,24% zabilježilo veći broj skupova, 33,90% podjednak, dok je samo 11,86% organiziralo manji broj poslovnih skupova u odnosu na 2013. Što se prihoda od kongresnog segmenta tiče, 2014. je za većinu (50,85%) također donijela porast prihoda od poslovnih skupova, 27,12% ih je imao podjednake prihode, dok je 22,03% ispitanih zabilježilo manje prihode. Industrija je još uvijek najviše orijentirana na domaće klijente pa većina sudionika (49,15%) poslovnih događanja dolazi iz Hrvatske, dok ih podjednako dolazi iz zapadne Europe (23,73%) i regije (22,03%), a zanemariv je broj sudionika s ostalih tržišta. Hrvatska je, čini se, i u kongresnom turizmu propustila iskoristiti činjenicu da smo od srpnja 2013. punopravna članica Europske Unije, budući da je 40,68% ispitanika izjavilo kako nam članstvo u EU nije donijelo više poslovnih skupova, 32,20% smatra da jest, a 27,12% ispitanika nije još uvijek sigurno u učinke pridruživanja EU.
Pozitivni rezultati u prošloj godini daju osnovu za optimistična očekivanja od MICE segmenta i u tekućoj godini. Tako 69,49% ispitanika ove godine očekuje rast broja poslovnih događanja, a 67,80% ih očekuje i porast prihoda.
Nedovoljno brendiranje na svjetskom MICE tržištu
Postoji korelacija u odgovorima koji se odnose na najveće nedostatke i izazove s kojima se susreću organizatori skupova i pružatelji kongresnih usluga u Hrvatskoj te najvažnije preduvjete potrebne da Hrvatska bude prepoznatljiva kongresno-insentiv destinacija na međunarodnom tržištu. Tako su potreba za boljom prometnom povezanošću (većim brojem izravnih međunarodnih letova) te jasnim brendiranjem i kvalitetnom promocijom Hrvatske označeni kao najvažniji preduvjeti za bolje pozicioniranje na globalnom tržištu (84,74% odgovora). Nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara označen je tek kao treći najvažniji preduvjet razvoja naše kongresne industrije (15,26%). No, to ne znači da ih ne trebamo graditi. Većina ispitanika smatra kako su nam potrebna dva do tri polivalentna kongresna centra za više tisuća sudionika, i to prije svega u Zagrebu, a kao ostale destinacije navode se Dubrovnik, Split, Opatija, Istra i neke ostale, manje destinacije.
Sa svojim prirodnim i kulturnim ljepotama, čistoćom i sigurnošću destinacije, izvrsnom gastronomijom i solidnom kvalitetom usluge, Hrvatska ima svojih aduta, no 44,07% ispitanih smatra kako nismo konkurentni na međunarodnom tržištu, dok čak 86,44% ispitanih smatra kako ne komuniciramo dovoljno kvalitetno naše konkurentske prednosti. Naša dugoročna strategija nastupa na MICE tržištu, smatra 27,39% ispitanika, trebala bi prvenstveno biti brendiranje Hrvatske kao kongresne destinacije i odmicanje od dominantne percepcije odmorišne turističke zemlje. Kao ostale strateške aktivnosti potom se navode rješavanje problema nedovoljne zračne povezanosti izvan ljetne sezone, ponovno osnivanje nacionalnog kongresnog ureda i umrežavanje svih sudionika industrije, izgradnja većih kongresnih centara te kreiranje „Ambasador programa“ s ciljem pridobivanja većih međunarodnih skupova asocijacija.
Nacionalni kongresni ured potreban, ali ne samo za promociju
U ljeto 2013., uslijed reorganizacije Glavnog ureda HTZ-a, ukinut je nacionalni kongresni ured, središnje tijelo zaduženo za kongresnu promociju Hrvatske. Većina ispitanika (71,19%), smatra kako nam je potreban nacionalni kongresni ured, a samo 13,56% podržava odluku HTZ-a. No, kada bi se i nanovo aktivirao, sudionici kongresne industrije smatraju kako bi mu najvažniji zadatak bio okupljanje i koordinacija rada cijele industrije, zatim dovođenje skupova u Hrvatsku (poslovi lobiranja, prodaje), kao i definiranje strategije poslovnog turizma i njezino provođenje, dok je posao isključivo promocije na zadnjem mjestu prema broju danih odgovora.
„Ne iznenađuju rezultati našeg najnovijeg istraživanja među članovima hrvatske kongresne industrije. Slično smo istraživanje radili 2012. godine, a rezultati pokazuju kako se u tri godine gotovo ništa nije promijenilo; nejasno brendiranje te nedovoljan broj izravnih međunarodnih letova u naše glavne kongresne destinacije i dalje je, uz nedostatak kongresnih centara, naš najveći problem. Nečinjenje, uz ukidanje nacionalnog kongresnog ureda, razlog je što smo vječito precipirani kao „veliki potencijal“. Hoće li se i kada stvari pomaknuti s mrtve točke, ponajviše ovisi o sposobnosti umrežavanja i zajedničke suradnje privatnog i javnog sektora te strukovnih udruga, uz donošenje strategije poslovnog turizma, postavljanje konkretnih ciljeva i njihove realizacije u što skorije vrijeme. Konkurencija na svjetskom tržištu je žestoka i svako odugovlačenje koštat će nas novih prilika i značajnih poslova.“, komentirala je Daniela Kos, voditeljica portala PoslovniTurizam.
CJELOKUPNO ISTRAŽIVANJE O KONGRESNOJ INDUSTRIJI MOŽETE PREGLEDATI OVDJE.
