Vrijedno priznanje struke za Terme Tuhelj
Dani hrvatskog turizma (DHT), tradicionalan je skup hrvatskih turističkih djelatnika kojim se obilježava završetak jedne i početak sljedeće turističke sezone. Kao i svake godine, analizirala se (ponovno rekordna) prethodna turistička sezona i najavile glavne aktivnosti za pripremu sljedeće turističke godine te su nagrađeni pojedinci koji su se u svom turističkom radu posebno istaknuli u protekloj godini. Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma održali su se u Bolu, biseru hrvatskog turizma, 26. i 27. listopada u hotelu Bluesun Elaphusa.
Analiza snage hrvatskog turističkog brenda
Manifestacija je započela 16. po redu hrvatskim turističkim forumom u sklopu kojega se raspravljalo o temi pod nazivom „Zračni prijevoz u turizmu - preko granica do cjelogodišnjeg poslovanja“. Direktor Zračne luke Brač i predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK, Tonči Peović, naglasio je važnost zračnog prijevoza za cjelogodišnji turizam i lakšu dostupnost odredišta poput otoka te istaknuo kako treba ubrzati administraciju koja u Hrvatskoj ne prati rast prometa, što bi uz nastavak snažne suradnje javnog i privatnog sektora, pogotovo na lokalnim razinama, Hrvatskoj moglo dovesti dosta turista zračnim prijevozom i izvan ljetnih mjeseci.
Direktor Glavnog ureda HTZ-a, Ratomir Ivičić, je u sklopu prezentacije „Nacionalni turistički brend - mjerenje učinkovitosti i smjernice za 2017.“, naglasio da je istraživanje o snazi brenda hrvatskog turizma iz 2013. godine pokazalo da je njegova snaga bila nedostatna, s iznimkom ograničenog broja tržišta. Upravo je zbog toga Hrvatska turistička zajednica tijekom posljednje dvije godine krenula s primjenom novih brending i komunikacijskih strategija, uzimajući u obzir novi kozumerizam te novo gospodarsko, sociološko i kulturološko okruženje. Važnu ulogu u navedenim procesima ima i krovni komunikacijski koncept sa sloganom "Hrvatska, puna života" koji se već godinu dana uspješno primjenjuje. Glavni cilj navedenog koncepta je pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih odredišta s bogatom i raznovrsnom ponudom, odnosno kao cjelogodišnju destinaciju s jakim turističkim brendom. Da novi pristup promotivnim aktivnostima daje rezultate, pokazuju i istraživanja iz 2016. godine prema kojima je, u odnosu na 2013. godinu, svjesnost o hrvatskom turističkom brendu porasla za 23 posto, dok je samo razumijevanje brenda poraslo za 16 posto.
U sklopu drugog dana DHT-a, održana su tri okrugla stola na kojima se govorilo o nekima od najaktualnijih tema u hrvatskom turizmu. Na prvom okruglom stolu predstavljeno je istraživanje „Djelatnici – pokretačka snaga turizma“, koje je prezentirala Marinela Dropulić Ružić s Instituta za poljoprivredu i turizam, a u sklopu kojega su prepoznati izazovi i potrebe djelatnika u turizmu. Uz nju, na okruglom stolu sudjelovali su Iva Bahunek, direktorica Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, Natali Komen Bujas, direktorica HUP - Udruge ugostiteljstva i turizma u Rijeci i Ante Lončar, v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji su u razgovoru istaknuli korake koje javni i privatni sektor u suradnji mogu poduzeti kako bi smanjili rastući problem pomanjkanja i odljeva kvalificirane radne snage u turizmu, ali i u drugim industrijama.
Cro kartica – poticanje domaće turističke potrošnje
U okviru drugog okruglog stola, pod nazivom „Cro kartica – poticanje domaće turističke potrošnje“ govorilo se o jednom od važnijih projekata iz programa Vlade RH, koji ima za cilj aktivaciju i jačanje domaćeg turističkog tržišta. Uvođenjem Cro kartice, odnosno hrvatskog turističkog vaučera, želi se potaknuti razvoj turizma na kontinentu i na Jadranu izvan sezone te povećati domaća potrošnja u turizmu. Ova kartica bila bi svojevrsna zamjena ili nadopuna regresu koju financira poslodavac svojim djelatnicima uz porezne olakšice, a funkcionirala bi kao bankarska kartica. U njenoj primjeni bi sudjelovala država kao regulator, banka kao serviser, dobavljač te poslodavac koji zaposlenicima izdaje vaučer do određene vrijednosti.
U sklopu ovog okruglog stola, Siniša Topalović iz Horwath HTL-a, održao je prezentaciju „Analiza opravdanosti uvođenja hrvatskog turističkog vaučera“. U prezentaciji je istaknuto kako je potrebno restrukturiranje s obale na kontinent s ciljem stvaranja uvjeta za održiv rast turizma na području čitave Hrvatske, s obzirom da hrvatski kontinentalni turizam zahvaća tek oko 2 % nacionalnog turističkog prometa, uz iznimku grada Zagreba. Kao potencijalni primjeri vrijednosti vaučera (kartice) postavljaju se mogućnosti kojim bi kartica imala maksimalnu vrijednost od 5 tisuća kuna u slučaju da ostaje regres, odnosno 10 tisuća kuna u slučaju da se ova pogodnost integrira s regresom i od sada namjenski preusmjeri posredstvom vaučera umjesto gotovine koji je dosad vrijedio. Primjenom maksimuma od 10 tisuća kuna teoretski bi potencijal modela na oko 1,5 milijuna zaposlenih bio oko 15 milijardi kuna, no moguće je računati na njegovu iskoristivost na oko 30 do 35% ili od oko 4 do 5 milijardi kuna realizacije. Pretpostavlja se da bi izravni financijski utjecaji kroz povećanje potrošnje bili ostvarivanje ukupnih prihoda od 2,7 do 5,4 milijardi kuna, 10 do 21 tisuću novozaposlenih direktno i indirektno, 1 do 2 milijarde kuna novoostvarene vrijednosti te 7,6 do 11 milijardi kuna novih investicija.
Na samom okruglom stolu sudjelovali su Jako Andabak, vlasnik Bluesun hotela, Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore te Robert Pende, pomoćnik ministra turizma, koji su govorili o važnosti ovog projekta koji nadilazi turizam, odnosno potencijalno može imati veliki značaj za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, demografiju i socijalne prilike u Hrvatskoj. Također je istaknuta vrijednost ovog projekta ne samo za aktivaciju domaćeg turističkog tržišta, već i za stvaranje preduvjeta za povećanje prometa stranih gostiju i veće potrošnje na kontinentu. Svi sudionici naveli su da podržavaju koncept uvođenja kartice kao projekta koji može dati veliki doprinos budućnosti razvoja hrvatskog gospodarstva.
Treći okrugli stol, pod nazivom „Kako do konkurentnog i održivog modela upravljanja hrvatskim turizmom“, bavio se kontroverznom temom koliko nam je zapravo važno Ministarstvo turizma. Sudionici su istaknuli kako je Ministarstvo turizma itekako potrebno te koliko je važna uloga upravo Ministarstva turizma kao koordinatora u suradnji privatnog sektora, drugih resora i ostalih dionika u kreiranju turističke politike i razvoja turističkih proizvoda. Pri tome su posebno istaknuti zdrastveni turizam i nautika kao jedni od najpotencijalnijih turističkih proizvoda s visokom tendencijom rasta u svijetu.
Dodijeljene godišnje Hrvatske turističke nagrade
U večernjim satima oba dana manifestacije održane su svečane večere i dodjele nagrada i priznanja, a tijekom posljednje večeri dodijeljene su nagrade za 10 najboljih u turizmu:
