Kongres hrvatskog kampinga o umjetnoj inteligenciji i utjecaju klimatskih promjena
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kongresni se turizam počeo oporavljati od krize. Naime, podaci za treće tromjesečje govore o povećanju prometa u kongresnom turizmu: bruto promet u trećem tromjesečju ove godine iznosio je 50,31 milijun kuna, dok je prošle godine na poslovnim skupovima, kongresima i sli čnim događanjima zarađeno 38,9 milijuna kuna.
Porast prometa bilježi i kategorija skupova s noćenjem, dok oni bez noćenja bilježe lagani pad. Tako je u trećem tromjesečju organizirano 436 skupova s noćenjem (392 u istom razdoblju lani), ukupnog prometa 45,65 milijuna kuna (lani 33,99 milijuna kuna). U istom je razdoblju organizirano 369 skupova bez noćenja, odnosno 43 manje nego lani te manjeg ukupnog prometa: 4,66 milijuna kuna u usporedbi s lanjskih 4,93 milijuna.
Masovnost ili kvaliteta
"Prema sadašnjim podacima, kongresni je turizam brojem sudionika rastao 8,5 posto, dok je u isto vrijeme ukupan broj turista u Hrvatskoj rastao 3,2 posto, a u Europi 2,6 posto", kaže voditelj Kongresnog i insentiv ureda Hrvatske turističke zajednice Nik Račić i dodaje da će uskoro biti poznate i projekcije za 2011., ali zasad su očekivanja više nego pozitivna.
"Što se broja skupova tiče, zadovoljni smo jer brojke pomalo rastu", kaže Zdenko Posavec, direktor zagrebačkog hotela Antunović, koji se posljednjih godina profilirao upravo po organizaciji poslovnih događanja. "No, zabrinjava nas pad broja sudionika, koji je u nekim slučajevima čak i prepolovljen", kaže Posavec. Najveći je interes, tvrdi, za organizacijom edukacija, no upravo ta masovnost razvodnjava kvalitetu, pa trpi interes. Posavec je ipak optimističan. "Zagreb se profilira kao odredište kongresnog turizma, naša je prilika u poslovnim skupovima od 300 do 500 ljudi. Utopistički je sanjati o skupovima od nekoliko tisuća ljudi bez velikog kongresnog centra", tvrdi Posavec.
Najunosniji stranci
Posavec tvrdi da je budućnost u organizaciji kongresa, a to njegovo uvjerenje potvrđuju i brojke: u trećem je tromjesečju organizirano najviše kongresa, seminara i simpozija (425), s najvećim ukupnim prometom od 28,43 milijuna kuna. Prema prometu slijede insentiv-aranžmani sa 9,72 milijuna kuna te sastanci korporacija sa 7,96 milijuna kuna prometa.
Kad je o organizatorima riječ, najunosnije skupove organiziraju strane tvrtke, institucije i organizacije, čiji su skupovi uprihodili 16,28 milijuna kuna. Najviše skupova (420) i drugi najveći promet imaju poslovni subjekti, odnosno tvrtke i obrti koji su organizirali poslovnih skupova s prometom u vrijednosti 15,23 milijuna kuna. Na trećem su mjestu banke, osiguravatelji, političke stranke i NGO-ovi, čiji su skupovi imali 6,3 milijuna kuna prometa.
Autor: Iva Ušćumlić Gretić
