×

Dugi otok - Povijest

Dalmacija/Zadar

Dugi otok je otok osebujnosti i kontrasta i najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka, sa strmom jugozapadnom obalom, očaravajućih litica i nizom uvala među kojima se ističu Sakarun i Park prirode Telašćica.

Dugi otok je susretište čovjeka, prirode i zanimljivih spomenika kulture. Začudne su otočke lokve u kojima se skuplja voda, a ima ih svako dugootočko mjesto, nalik na antička kazališta. Neka vas ne iznenadi u vašim šetnjama susret sa ostacima spomenika iz paleolitika - ostaci grobnih kamenova, ilirskog doba - kameni humci, ili rimskog doba - Villa rustica u Maloj Proversi.

Dugi otok se prvi put spominje sredinom 10 st. od strane bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji ga u svom djelu ˝ De administrando imperio˝ navodi pod imenom Pizuh. Nadalje, početkom 11 st. otok se u pisanim izvorima naziva Insula Tilagus te je ovaj naziv očuvan u imenu zaljeva-uvale, danas Parka prirode Telašćica.

Otok je vrlo rano naseljen o čemu svjedoče arheološki nalazi s Krševanjeg polja i Velog Rata koji potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba ( paleolitik i mezolitik). Otok posjeduje ostatke ilirskih naselja (Omišenjak, Koženjak, Veli Brčastac … ) s ili bez gradinskih svojstava ( Vrtlaci ) , zatim brojne su gomile (Gominjak, Čuh polje …) te jedno groblje na ravnom.( Dugo polje ).

O antičkom vremenu svjedoče brojni ostaci rasutih keramičkih ulomaka, manjih spomenika ( sarkofazi, zavjetni spomenici ) i ostaci gospodarskih zdanja ( villae rustice ) među kojima znatnu pažnju treba posvetiti gospodarskom kompleksu u Maloj Proversi., te zavjetnom spomeniku carskog roba Euhemera u čast božici Dijani koji upućuje na postojanje carskog imanja na području Žmanskog jezera.

Ranokršćansko i predromaničko razdoblje popraćeno je brojnim crkvama od kojih su mnoge dobro očuvane poput crkve Sv. Pelegrina u Savru.

 

dugiotok.hr