Zbog vrlo blage mediteranske klime i sastava tla, na Mljetu je razvijena bujna vegetacija koja se javlja u dva osnovna oblika: alepski bor i zimzelena lisnata šuma hrasta česvine, te antropogeno degradirani oblici vegetacije u koje se ubrajaju makija, garig i kamenjar. Osim alepskog bora, Mljet je poznat i po šumama česvine-crnike. U predjelu između Saplunare i Vratničke raste samonikli pitomi bor ili pinj. Taj je jugoistočni dio otoka pod posebnom zaštitom kao rezervat prirodnih predjela. Specifična ekološka sredina glavna karakteristika koje je izoliranost i mala površina otočnog ambijenta, te šumovitost i slaba napučenovostnost, omogućuju razvoj brojnih životinjskih vrsta. Na otoku živi kuna bjelica, divlja mačka, jelen lopatar, divlja svinja, zec, muflon, podivljala domaća koza, miš, puh, jež, žaba, kornjača, mali skakavci, brojne ptice: kos, čučka, jarebica, fazan grmuša, vrabac, divlji golub, galeb, sokol i druge, te zmije neotrovnice- blavor i bjelouška. Bogatstvo otočne faune omogućuje razvoj i lovnog turizma, posebno lov na divlje svinje.O otočnoj fauni brine Uprava Nacionalnog parka "Mljet" i Lovačko društvo "Jelen".