×

Senj - Velebit

Gorski Kotar-Lika

Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Nehaj, završena je 1558. godine, te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine

Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna parka - Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a. Sa čak 2.000 četvornih kilometara površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja zajedno. Ova veličanstvena planina ima lica - surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani i diči se sa bezbroj ljepota - neobičnim stijenama, divljim kanjonima, dubokim jamama, spiljama i mnogim drugim krškim oblicima.

Premužićeva staza - osnovna ideja gradnje uzdužnog visinskog velebitskog puta bilo je turističko otvaranje Velebita. Gradnja staze započela je 1930.g., a završila 1933. godine. Izgradnjom staze olakšan je pristup u naj ne pristupačnije dijelove Velebita domaćem stanovništvu, brojnim znanstvenicima i posjetiteljima. Staza nema velikih uspona, pa njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje.
Na stazi ili u njezinoj blizini nalazi se nekoliko planinarskih objekata, koji pružaju sklonište planinarima. Jedan od najpoznatijih je Rossijeva koliba podno Pasarićeva kuka u Rožanskim kukovima. Sa staze se odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita- Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge.

Preporučuje se posjetiti i utočište za mlade medvjede u mjestu Kuterevo nedaleko Krasna. Utočište je nastalo 2002 god., namijenjeno medvjeđim mladuncima, koji zbog raznih tragičnih razloga (promet, greška u lovu, krivolov i sl.) ostajući bez majke, nemaju veliki izbor. Ovakvo Utočište koje brine za medvjeđu siročad prvo je takve vrste i zasada jedino na svijetu. Selo Kuterevo s oko 570 stanovnika je znano po vještinama svojih stanovnika u drvodjelstvu – izradi predmeta od drveta i lijepo je uređeno.

tz-senj.hr