×

Digitalna revolucija se upravo odvija, s neslućenim mogućnostima razvoja

Digitalna agenda za EU, investicije i konsolidacija telekom sektora u regiji, nove mrežne tehnologije i konvergencija telekoma, IT-a i medija bile su glavne teme 7. SEE Telekom Arene, konferencije o elektroničkim komunikacijama koja je jučer održana u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.
Sudionici panela o Digitalnoj agendi za EU
Sudionici panela o Digitalnoj agendi za EU

Otvarajući konferenciju, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Danijel Mileta, istaknuo je da bi Hrvatska ove godine trebala usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015., te u sklopu usklađivanja s EU provesti izmjene i dopune postojećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. "Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90 posto", naglasio je Mileta i dodao da se za ostvarivanje tog cilja, što znači oko milijun fiksnih priključaka, u telekomunikacijsku infrastrukturu planira uložiti oko 654 milijuna kuna, uz dodatnih 90 milijuna kuna za ostvarenje ciljanih pola milijuna optičkih fiksnih priključaka do 2015.

Na trendove u telekomunikacijama osvrnula se Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Networks. Istaknula je da se komunikacijsko okruženje dramatično mijenja i ustvrdila da se pred operaterima nalaze tri izazova - kako zadovoljiti zahtjeve za sve većim prometom koje nameću nove aplikacije i uređaji, kako u uvjetima oštre konkurencije i niskih cijena zadržati lojalnost korisnika, te kako promijeniti način razmišljanja i poslovanja u smjeru širenja suradnje s različitim područjima društva kroz npr. e-učenje, e-zdravstvo i e-upravu.

Tih tema dotakli su se i sudionici prvog panela o Digitalnoj agendi za EU, koji su raspravljali može li taj dokument, kao strateški okvir za razvoj digitalnog društva, ponuditi smjernice za razvoj i suradnju u regiju, potaknuti inovacije i investicije u telekom infrastrukturu, te poboljšati kvalitetu života građana. Slobodan Marković, pomoćnik ministrice Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije, pritom je ustvrdio kako problemi koji danas postoje u razvoju telekomunikacijskog sektora u regiji ne leže u samoj strategiji, već u nedostatku političke volje i svijesti o potrebi suradnje među operaterima, regulatorima i svim tijelima državne vlasti u njenom provođenju.

Sudionici su se složili da nema novih usluga ako nema infrastrukture te da su ulaganja u nove mrežne kapacitete nužnost, a Maja Mandić, direktorica odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma istaknula je da je HT spreman na daljnja ulaganja u tom smjeru. Moderator panela, Direktor Public Affairs, Digital Europe, Damir Filipović naglasio je i da bi se i lokalne zajednice trebale aktivnije uključiti u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a na raspolaganju su im razni izvori financiranja, npr. javno- privatno partnerstvo i fondovi EU. Direktor regulatornih poslova i implementacija, Tele 2, Dubravko Horvatić, je pak upozorio na neodrživost sadašnjeg modela poslovanja te predložio model zajedničke izgradnje i korištenja infrastrukture od strane različitih operatera.

U sklopu panela o investicijama i akvizicijama telekom sektora u regiji istaknuto je da se one odvijaju u četiri smjera - u infrastrukturu, akvizicije drugih operatera, širenje telekom operatera na druga područja kao što je pružanje IT usluga, te širenje dodatnih usluga na područje energetike.

"Telekom industrija je na pragu velikih investicija, kako u mobilnu, tako i u fiksnu mrežu, iako okruženje, uz porezno opterećenje za mobilne operatore od šest posto, te pad prihoda, a time i pad investicijskog potencijala, nije povoljno", istaknuo je operativni direktor sektora za pravne i regulatorne poslove i pitanja tržišnog natjecanja T-HT-a, Siniša Đuranović. Dodao je i da kapaciteti postojeće mreže nisu dovoljni i ograničavaju razvoj novih servisa, te da bez ulaganja u optičku infrastrukturu fiksna mreža nema budućnosti. Naglasio je i važnost pozicioniranja hrvatskih operatera kao regionalnih igrača kroz akvizicije u regiji.

Govoreći o osiguranju kvalitete usluga na panelu o novim mrežnim tehnologijama, Carl Piva, direktor u CA Technologies, najvećoj software management tvrtki u svijetu, istaknuo je da je kvaliteta usluga sve važnija tema zbog drastičnih promjena na tržištu. Među tim promjenama najveći izazovi su rast prometa od 50 posto godišnje, kao i ogroman rast mobilnog prometa, uz istovremeni pad prihoda, i razvoj cloud computinga. Piva je naglasio da se u telekom sektoru događa revolucija, jer se mijenja ponašanje potrošača, te se događaju nagli razvojni skokovi i redistribucije profita. Dobar primjer, ustvrdio je, je iPhone koji je omogućio potpuno novi način korištenja mobilnog uređaja te Appleu omogućio prihode s tržišta na kojem do tada nije bio prisutan. "Cilj i dalje ostaje isti - osigurati kvalitetu usluga, pri čemu želimo shvatiti stvarne potrebe korisnika i zadovoljiti ih. Sredstva su ta koja se mijenjaju", zaključio je Piva.

Direktor Odjela za planiranje i razvoj komutacijske i transportne mreže T-HT-a, Nenad Šlibar, kazao je kako su pred telekomunikacijskim sektorom što se novih mrežnih tehnologija tiče mnogi izazovi kao što su fleksibilnost mreže, sigurnost i pouzdanost usluga, kapaciteti koji mogu zadovoljiti potrebe, te troškovna efikasnost mreže. Pritom je istaknuo kako T-HT prepoznaje potrebu i spreman je ulagati u mreže novih generacija, koje se temelje na optičkim kabelima. "U Hrvatskom Telekomu svojim korisnicima nastojimo najnaprednije usluge ponuditi u istom trenutku kada su one dostupne i na svjetskom tržištu. Tako smo primjerice prvi unutar DT Grupe te u cijeloj regiji korisnicima ponudili MAXtv, prvu interaktivnu pay-TV uslugu. Intenzivno radimo na implementaciji LTE mreže za koju očekujemo da će još više unaprijediti iskustvo korištenja podatkovnih usluga te otvoriti prostor za brojne nove multimedijske usluge", istaknuo je Šlibar.

Na konferenciji je bilo riječi i o konvergencija telekoma, IT-a i medija pri čemu je istaknuto da mediji danas ne mogu bez telekomunikacijskih i informatičkih rješenja, ali ni obrnuto. Isprepletenost je velika, a granice između telekomunikacija i medija nestaju. Korisnici danas žele sve i odmah, ne žele čekati na informaciju, a tu potrebu zadovoljavaju socijalne mreže i cloud computing. Korisnici žele pristup u pokretu, stalnu vezu i dostupnost, te uslugu po mjeri, a rizici se javljaju na području zaštite privatnosti, sigurnosti i mreža.


Kada se govori o isprepletenosti telekoma, IT-a i medija nezaobilazna tvrtka je Iskon, čiji je član Uprave za prodaju i marketing, Jere Dumanić istaknuo da je Iskon prošle godine prvi u regiji započeo s integracijom interneta i TV-a uvođenjem Youtubea i Facebooka na TV ekrane. "S druge strane, upravo testiramo našu novu uslugu Iskon.TV player koja omogućuje praćenje TV sadržaja na mobilnim uređajima i računalima kojom smo pokrenuli obrnuti proces, seljenje tipičnih TV sadržaja na internet", dodao je Dumanić i naglasio da mediji koji neće biti dostupni kroz nove tehnologije neće biti konkurentni, a tehnologija bez atraktivnih i korisnih sadržaja ne može biti sama sebi svrha.

O konvergenciji inovativnih tehnologija govorio je predsjednik uprave vodećeg sistem integratora u Hrvatskoj Combis d.o.o., Ivan Gabrić. "Combis je danas odlično pozicioniran kao ICT tvrtka s velikim iskustvom u područjima Cloud Computinga, naprednih mobilnih aplikacija, virtualizacije i konvergentne infrastrukture, tehnologijama koje predstavljaju ključne točke transformacije današnjeg ICT tržišta. Tako smo regionalni lider u području virtualizacije s devet tisuća virtualiziranih radnih mjesta u posljednjih par godina. Isto tako, prvi smo u svijetu instalirali i testirali Microsoft Cloud izvan središnjice same tvrtke u Redmondu. Konvergencija je naša svakodnevnica te sudjelujemo u transformaciji revolucionarnih u opće prihvaćene tehnologije".

Konvergencija je bila jedna od ključnih riječi na konferenciji i naznačena je kao putokaz za razvoj telekomunikacijskog sektora u budućnosti. To se ne odnosi samo na konvergenciju među tehnologijama i platformama, već i na onu među operaterima, regulatorima i tijelima lokalne i državne vlasti odgovornima za provedbu strateških razvojnih dokumenata. Izazove telekomunikacijskom sektoru predstavljaju sve glasniji zahtjevi za sve "bržim" i "širim" internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera, uz istovremeno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtjevnije korisnike. No, digitalna revolucija se upravo odvija, a mogućnosti razvoja su, doslovno, neslućene.