Robert Penezić: Konferencija poput Money Motiona nedostajala je svima iz industrije i zato je postigla veliki uspjeh
Samobor je ovoga ljeta na sedam dana postao Spaček-grad i ugostio spektakularan event koji je posjetilo više od 12.000 gostiju. 23. Svjetski susret Spačeka održao se od 30. srpnja do 4. kolovoza, a na njega je pristiglo 3.858 vozila iz 41 zemlje, 8.190 registriranih sudionika te još oko 4.000 posjetitelja. Sudionici su pristigli iz cijele Europe, Australije, Novog Zelanda, Kine, Afganistana, Maroka, Swazilanda, Izraela, Argentine, SAD-a, Francuske Gvineje, Obale Bjelokosti i dr. Nakon održanog skupa, veliki broj zabavnih i zanimljivih Spačeka stranih registarskih oznaka plijenilo je pažnju stanovnika i u ostatku Hrvatske, a posebno na obali.
Susret je oborio rekord u broju vozila van Francuske, koja je poznata kao „zemlja Spačeka“. 2011. na susretu u Francuskoj bilo je više od 7.000 vozila, 2003. godine u Italiji 3.765, a ove godine u Hrvatskoj 3.858 vozila. Na svim ostalim susretima kroz povijest je bio manji broja vozila.
Za organizaciju ovog velikog svjetskog skupa u Hrvatskoj zaslužan je Hrvatski 2CV Citroёn Klub sa sjedištem u Samoboru. Klub je osnovan 10. rujna 1998. godine i djeluje na području cijele Hrvatske, a broji oko 100 članova simpatizera, ljubitelja, vozača i vlasnika starodobnih Citroёn vozila s naglaskom na seriju A (2cv Spaček, Dijana, Ami 6, Ami 8 Hy, Mehari i sl.). Član je ACI-a (Amicale Citroёn Internationale), krovne udruge svih Citroёn klubova u svijetu, sa sjedištem u Parizu. U 47 zemalja svijeta registrirano je više od 1.000 ovakvih klubova koji broje oko 71.000 članova. Od 1975. godine organiziraju se svjetski susreti Citroёn 2cv Spačeka svake dvije godine, a prvi susret je održan u Finskoj.
Organizacija u rukama amatera i volontera koji žive strast prema Spačekima
Kompletna organizacija bila je u rukama Hrvatskog 2cv Citroёn Kluba, uz potporu Grada Samobora. Ideja za organizacijom i kandidaturom krenula je od trojice ključnih ljudi: Darka Zornjaka, dugogodišnjeg dopredsjednika kluba, Tomislava Medveda, člana kluba i Gorana Skrbina, dugogodišnjeg predsjednika kluba. Osnovali su Organizacijski odbor od 7 članova od kojih je svatko bio zadužen za pojedini sektor. Svaki od članova odbora je iz članstva odabirao suradnike u svojim timovima, ovisno o njihovim kompetencijama, željama i sposobnostima. „Ovo su sve odradili pojedinci, amateri i volonteri koji žive strast prema Spačekima, a za život privređuju od drugih poslova.“, naglasio je Goran Skrbin, predsjednik Hrvatskog 2cv Citroёn Kluba.
Za domaćinstvo susreta potrebno se kandidirati na Svjetskom susretu Spačeka četiri godine unaprijed. Tako su na 21. Svjetskom susretu Spačeka u Poljskoj, 2015. godine, predstavnici Hrvatskog 2cv Citroёn Kluba predstavili klub, program, ljepote Hrvatske te kroz stalnu komunikaciju sa sudionicima, uz ponudu domaćih specijaliteta i promotivne materijale, uvjerljivo u tajnom glasovanju predstavnika svih zemalja, u omjeru 53/3, pobijedili protukandidata - Italiju. Hrvatska je tako jedna od rijetkih zemalja koja je domaćinstvo dobila nakon što se prvi puta kandidirala. Poljska se, primjerice, kandidirala čak tri puta.
Masovni event na 220.000 m2
Prostor eventa je uključivao dvije zone: kamp zonu i programsku zonu. Kamp zona na 200.000m2 omogućavala je tih sedam dana prostor za boravak svih sudionika, što podrazumijeva automobil, šator i opremu (otprilike 30m2 po vozilu). Radi se o prostoru iza Autobusnog kolodvora u Samoboru, kao i sve dodatne parcele koje su bile na raspolaganju organizatorima. U kampu je bila osigurana voda i struja, tuš kabine, sudoperi, dodatni tankovi pitke vode, otvoreni tuševi, prijenosni wc-i, mehaničarska radiona, ugostiteljski objekt, volonterski kamp, info pultovi i recepcija.
Programska zona, udaljena 200m od kamp zone, prostirala se na 20.000m2, a bila je spojena nekadašnjom željeznicom Samoborček. U njoj se održavao kompletan program susreta, a tu je bila i ponuda rezervnih dijelova, hrane i pića, dva velika šatora za zabavni program i prijam za nekoliko tisuća ljudi, press centar, Muzej 100 godina Citroёna, dječji korner, prostor za prezentacije kandidata za sljedeće susrete i manifestacije, ponuda suvenira, recepcija. Treća lokacija je bila u bivšoj vojarni „Taborec“ u kojoj su organizirane vožnje spretnosti.
Najveći izazovi: infrastruktura i administracija
Prema riječima organizatora, najveći izazov je bila organizacija potrebne infrastrukture na dugogodišnjoj nefunkcionalnoj livadi te prijam sudionika u velikim kolonama i redovima. Uz pomoć Grada Samobora, policije i ostalih institucija, sve je bilo dobro pripremljeno za izbjegavanje prometnog kolapsa, fleksibilnost u prijamu vozila i sudionika uz brojne volontere i prijatelje kluba. Infrastruktura se dugo pripremala, a organizatori su iskustva stjecali na drugim međunarodnim i svjetskim susretima koje su pohodili pa su na vrijeme osigurali sve potrebno za tako veliki broj ljudi (voda, struja, wc-i, tuševi i sl., kao i kvalitetno održavanje - čišćenje, pražnjenje, brzo i učinkovito otklanjanje kvarova i sl). Veliki izazovi su svakako bili i u administrativnim poslovima, papirima, dozvolama, suglasnostima koje predugo traju i često ovise o dobroj volji pojedinaca.
Dva defilea i dvije avanturističko-turističke vožnje Spačekima po Hrvatskoj
Za vrijeme susreta organizirana su dva defilea Spačekima. Prvi se održao 31. srpnja, a obuhvaćao je 100 Spačeka u vožnji gradom Samoborom i snimanje povijesne fotografije sa znakom Citroёn Double Chevron (vozila) i brojkom 100 (ljudi). Ove godine se u svijetu obilježava 100 godina marke Citroёn.
Drugi je organiziran 2. kolovoza, a u njemu je sudjelovalo 100 vozila iz svake zemlje sudionika, sa zastavama država koji su se uz pratnju policije dovezli do središnjeg zagrebačkog trga bana Josipa Jelačića i tamo ih parkirali. Uz pomoć TZ grada Zagreba organizirano je besplatno stručno vodstvo po užem centru grada za sve sudionike (cca 250 ljudi).
Organizirane su i dvije avanturističko-turističke vožnje po Hrvatskoj, 2cv Adriatic raid i 2cv Continental raid, za sve one koji su htjeli proći Hrvatskom na „spačekistički“ način. 94 vozila i 170 ljudi iz desetak zemalja sudjelovalo je na Adriatic raidu od 4. do 9. kolovoza. Uz pomoć lokalnih turističkih zajednica, gradova i mjesta, sudionicima je omogućeno nezaboravno upoznavanje hrvatske obale uz sve gastro specifičnosti te kulturno umjetnička obilježja. Posjetili su tako Ogulin, Baške Oštarije, Biograd na Moru, etno selo Škopljaci u Dalmatinskoj Zagori sve do Splita i Poljuda.
Na isti ili sličan način je na Continental Raidu u istom terminu sudjelovalo 60 vozila i 106 osoba iz 8 zemalja s ciljem upoznavanje zelene ili kontinentalne Hrvatske. Oni su upoznali ljepote Hrvatskog Zagorja, Podravine, Moslavine, zatim Lonjsko polje uz vožnju brodom na Savi te Slavoniju u kojoj su posjetili Kutjevo, Požegu, Đakovo, sa završetkom u Osijeku.
Odlična turistička promocija Hrvatske
„Smatramo da je organizacijom ovakvih susreta i raidova moguće dodatno osigurati odličnu promociju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije. Baš zato se ovi susreti organiziraju svake druge godine kao bi ljudi mogli organizirati vlastite godišnje odmore u godini nakon Svjetskog susreta. Već sada imamo jako puno najava da nam se svjetski spačekisti vraćaju u Hrvatsku u vlastitom aranžmanu već nagodinu.“, istaknuo je Goran Skrbin.
Zahvaljujući Hrvatskom 2cv Citroёn klubu veliki broj vozila je prije i poslije svjetskog susreta ostao u Hrvatskoj. U zadnje četiri godine organizatori su intenzivno radili na promociji Hrvatske uz pomoć promotivnih materijala, brošura, video spotova i sl. U te četiri godine su posjetili više od 10 velikih tematskih susreta diljem Europe uključujući i 22. Svjetski susret spačeka u Portugalu 2017. godine, gdje su svakodnevno promovirali Samobor, Hrvatsku i nadolazeći susret. Tako su u izravnom kontaktu s posjetiteljima tog susreta osluškivali njihove upite, prijedloge i bojazni kako bi pripremili najbolji susret do sada.
„Zahvaljujući ovim susretima, većina naših članova je proputovala cijelu Europu i dobar dio svijeta upravo u Spačekima, jer cilj nije doći od točke A do točke B, već upoznati svijet oko sebe… a u našem slučaju, često kroz otvoreni krov Spačeka!“, zaključio je Skrbin.
