UN Turizam i MINTS osnivaju Centar za održivi turizam u Hrvatskoj
Kongresni i poslovni turizam se smatraju jednim od najunosnijih i najbrže rastućih područja turizma - prema ICCA izvješću, poslovni i kongresni turizam danas u svijetu čine gotovo četvrtinu ukupnoga međunarodnog turizma u dolascima i deviznom priljevu.
Kako stoji kongresni turizam u Hrvatskoj, koje su njegove najveće prednosti kao pokretača cjelogodišnjeg turizma i koje korake moramo poduzeti kako bismo ga razvili, govorilo se na virtualnom događanju „Kongresni turizam kao pokretač cjelogodišnjeg turizma“ koji se održao putem Zoom aplikacije 23. ožujka, u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham Hrvatska) i Falkensteiner Hotelmanagement d.o.o. iz Zadra.
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine obuhvatit će i kongresni turizam
Nakon pozdrava i uvodnih riječi organizatorica Andree Doko Jelušić, izvršne direktorice AmCham-a Hrvatska i Anđele Lovrić, Business Development Manager SEE MICE, Falkensteiner Hotels & Residences, riječ je, kao keynote govornik, preuzela Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta. Ministrica je u kratkom obraćanju istaknula kako je nakon nekoliko godina rasta hrvatski turizam prošle godine prvi puta doživio pad i krizu, no unatoč tome, a zahvaljujući naporima i aktivnostima Vlade RH, sezona je prošla bolje od očekivanja. Odluka o otvaranju granica, web stranica Enter Croatia, više od 9 milijardi kuna potpora subjektima u turizmu, samo su neke od aktivnosti Vlade zahvaljujući kojima je uspjeh postignut. Ove godine aktivnosti su nastavljene kroz projekt Safe Stay in Croatia, a najavila je i daljnje potpore Vlade u turizmu što će, uz cijepljenje turističkih djelatnika i cjelokupne populacije, dodatno pozicionirati Hrvatsku kao sigurnu turističku destinaciju. Fokus se nadalje planira staviti na digitalnu i zelenu tranziciju hrvatskog turizma, razvoj turizma na kontinentu čemu najviše može doprinijeti upravo kongresni turizam, koji nosi dodanu vrijednost. Kongresni turizam važan je za gospodarstvo općenito jer je potrošnja poslovnih gostiju 3 do 5 puta veća od one odmorišnih i posebno stoga što blagotvorno djeluje na boljke koje nas muče, a to je cjelogodišnji turizam. Upravo zato, Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine obuhvatit će i kongresni turizam.
Kriza je polučila i neke pozitivne učinke
Uslijedila je panel rasprava na kojoj su uz moderiranje Andree Doko Jelušić sudjelovali Anđela Lovrić, Sandra Herman, državna tajnica pri Ministarstvu turizma i sporta, Siniša Topalović, partner u Horwath HTL Hrvatska i Ranko Filipović, predsjednik HUPKT-a. Za početak su se svi osvrnuli na proteklu godinu i utjecaj krize na kongresni turizam. Ranko Filipović je tako istaknuo kako su učinci pandemije devastirajući za kongresnu i incentive industriju ne samo na sama događanja - kojih je prošle godine održano tek 20% od planiranog - nego i na subjekte, one koji nose te projekte, jer je upitno hoće li kvalificirani stručnjaci preživjeti na tržištu do oporavka.
Državna tajnica Sandra Herman istaknula je kako su u Ministarstvu svjesni važnosti kongresnog turizma i koliko poslovni gosti više troše te koliki je značaj za cjelokupno gospodarstvo. Upravo iz tog razloga Ministarstvo je prošle godine ponovno oformilo nacionalni kongresni odjel pri HTZ-u i to je samo jedna od akcija Vlade ka razvoju kongresnog turizma.
Siniša Topalović istaknuo je kako ima i pozitivnih učinaka krize koja je, primjerice, potaknula hotelsku industriju da bude agilnija i brže implementira digitalna rješenja koja bi ionako došla. Osim toga, kriza je pokazala koliko je važna kvaliteta proizvoda i usluga, jer u krizi su isplivali oni s kvalitetnom ponudom. To bi nam trebala biti smjernica za daljnji razvoj: „Trebamo skrenuti pažnju i fokusirano podizati kvalitetu smještajnih kapaciteta i opće infrastrukture na razini destinacije u pred i post sezoni. Samo marketinške aktivnosti HTZ-a ne mogu u tome pomoći, važna je infrastruktura.“, istaknuo je.
Prvo treba poraditi na infrastrukturi, a tek onda na marketingu
Spominjući infrastrukturu, Topalović je rekao da Hrvatska bez 3 ili 4 kongresna centra, čija glavna plenarna dvorana mora biti kapaciteta 2000-3000 ljudi, ima iznimno male šanse za ozbiljno međunarodno pozicioniranje na tržištu. Svoju kongresnu ponudu Hrvatska temelji na samo 4 kongresne destinacije koje počivaju isključivo na privatnim kapacitetima. Naravno, teško je ulagati u tako nešto jer povratna isplativost kongresnog centra je svega 2-3% godišnje, ali to je za državu kao i ulaganje u škole. Treba uložiti 300-350 milijuna eura za takva tri centra, a tek onda na marketing i na nacionalni kongresni ured jer prodaja se temelji na ponudama destinacije, a ne na aktivnostima nacionalnog kongresnog ureda. „Možda je sada teško i nije vrijeme za velika ulaganja, ali konstantno ulažemo u saniranje posljedica, kao npr. u Croatia Airlines. A ako stvorimo kapacitete za veća događanja i time privučemo velika međunarodna događanja asocijacija, onda će i letovi Croatia Airlinesa imati bolju popunjenost tijekom pred i post sezone pa će bolje i poslovati. Naravno, i druge aviokompanije će onda htjeti povećati broj letova u tim razdobljima.“ zaključio je Topalović istaknuvši kako bi barem Dubrovnik za početak trebao jedan takav centar.
Kao odgovor na njegove zaključke Herman je rekla da Ministarstvo planira intenzivno raditi na privlačenju EU sredstava i da će se tu zasigurno naći mjesta i za poboljšanje infrastrukture, odnosno projekt izgradnje kongresnog centra. Filipović je istaknuo kako se u potpunosti slaže s kolegom Topalovićem koji je to izvrsno sažeo te kako se uvijek govori da će se nešto pokrenuti, ali ništa se suštinski ne realizira osim u privatnom ili nevladinom sektoru.
Na ovu temu nadovezala se i Anđela Lovrić koja je istaknula kako su u Falkensteiner grupaciji izuzetno zadovoljni što su, usprkos krizi, uspjeli nastaviti svoje investicije u infrastrukturu te će u resortu Punta Skala u Zadru, ove godine otvoriti suvremeni kongresni i sportski centar Fortis club koji će dodatno pozicionirati Zadar i Hrvatsku na međunarodnoj karti. Njegova plenarna dvorana ima kapacitet za do 500 osoba. "Osim doprinosa infrastrukturom, ovaj resort nudi i brojne sadržaje za sportski turizam koji postaje sve popularniji i koji se naslanja na kongresni turizam. Aktivan i zdrav odmor je danas najtraženiji, incentivi se temelje na aktivnostima i doživljaju, a zadarska regija obiluje upravo takvim sadržajima i prirodnim krajobrazima. Sportskom, kongresnom, odmorišnom i zabavnom pozicioniranju doprinijet će brojni sportski tereni u resortu i jedan od najvećih fitness centara na hrvatskoj obali.", dodala je Lovrić.
Na pitanje sudionika zašto još uvijek pri Ministarstvu turizma i sporta nemamo realizirano sustavno praćenje statistika kongresnog turizma, Sandra Herman je odgovorila kako se intenzivno radi na digitalizaciji turističkog sektora pa tako i kongresnih statistika i transparentnosti svih dostupnih podataka.
Online događanje završilo je u pozitivnom tonu sa zaključkom da će ova, kao i sve krize prije nje, jednom završiti. Događanja uživo će se vratiti jer je druženje u ljudskoj srži, a kongresnim turizam će ostati važna grana gospodarstva na kojoj u Hrvatskoj treba dalje raditi i razvijati ju zajedničkom suradnjom državnih, nevladinih i privatnih institucija.
