×

Turistički uzlet Srbije

Strani fondovi, tvrtke i globalne hotelske kuće poput Hiltona, Marriotta, Hyatta, Rezidora, Steigenbergera i Falkensteinera već su pokrenule investicije ili planiraju u narednom periodu započeti s investicijama u turizam Srbije.
Beograd noću, izvor: www.tob.co.rs
Beograd noću, izvor: www.tob.co.rs

U Beogradu je krajem studenog održan 1. Investicijski Forum o turizmu Srbije, koji  je potvrdio spremnost i otvorenost Srbije za nastavak velikih investicija u turističke projekte. 

Forum su organizirali Nacionalna turistička razvojna korporacija i Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, pod pokroviteljstvom UN-ovog programa Održivi turizam za ruralni razvoj.

Na Forumu se, između ostalog, raspravljalo o gospodarskom okruženju u Srbiji, statusu turizma u ekonomiji Srbije, ulozi turizma u konkurentnosti i održivom razvoju, mogućnosti stranih investiranja te pravnom i poreznom okviru investiranja.

Ceremonija otvaranja je organizirana u obnovljenom, modernom zdanju Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Frederick Pierret, izvršni direktor UNWTO-a (Svjetske turističke organizacije), snažno je podržao sva nastojanja za razvoj turizma i nove investicije u Srbiji, posebno u ruralnom turizmu. Nakon otvorenja, večera za VIP uzvanike i medije je održana u ‘Belom dvoru’, rezidenciji kraljevske obitelji Karađorđević. Beli dvor nalazi se unutar kraljevskog kompleksa na Dedinju i uspješan je primjer kako se nacionalna tradicija i povijesno-rezidencijalni objekti mogu staviti u funkciju kongresno-insentiv ponude.

Stopa poreza na dobit 10%
Radni dio Foruma otvorio je ministar gospodarstva i regionalnog razvitka Nebojša Ćirić. Iznio je aktualno makroekonomsko stanje u Srbiji te govorio u uvjetima za strane investitore. Investitori imaju niz beneficija, a olakšice ili čak potpuno oslobađanje plaćanja poreza na dobit u prvim godinama poslovanja, ovise o visini investicija te broju novo zaposlenih. Stopa poreza na dobit u Srbiji jedna je od najstimulativnijih u Europi, a iznosi samo 10% (jedino je u Crnoj Gori niža - 9%).

Izlaganje je pratila analiza aktualnog političkog i ekonomskog stanja u Srbiji. Strukture na vlasti i poslovni krugovi u Srbiji su svjesni da su politička stabilnost i sigurnost ključni i osnovni preduvjeti za ulagače. Određeni problem predstavlja neriješeno pitanje Kosova – politički, sigurnosno i ekonomski. Srećom, to još uvijek ne nanosi štetne posljedice cijeloj zemlji, jer ipak je riječ o ‘izoliranom problemu’ koji će se, vjeruju svi, mirnim i diplomatskim putem riješiti uskoro.

Drugi veliki  izazov za Srbiju je ‘praznina’ u integraciji prema Europskoj Uniji, kasni se s početkom pregovora. Još se nije uspjelo nadoknaditi izgubljeno vrijeme iz 90-ih, ali i 2000-ih godina, kada je Srbija pod Miloševićevim režimom bila opterećena ratom u regiji, izolirana i pod sankcijama.

No, ta ‘praznina’ u integraciji prema Europskoj Uniji ujedno je i prilika za Srbiju kao državu te za sve ulagače željne ulagati u turizam, ali i druge gospodarske grane. Upravo radi toga je Srbija i sazvala ovaj Investicijski Forum, kojim pokazuje da je pripremljena, ima viziju, misiju, ciljeve, strategiju razvoj, pripremljene konkretne projekte te je otvorena za ulaganja u turizam na obostrani interes – i ulagača i države/lokalnih zajednica.

Mladi, nestranački kadrovi na vodećim pozicijama
Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga Zagreb je bio moderator panela ‘Uspješne investicije u Srbiji’. Informacije o investicijama na globalnoj razini pokazuju kako se, nakon velikog pada investiranja u 2008., negativan trend nastavio i u zadnje tri godine. Investitori su i dalje obeshrabreni, pogotovo za ulaganja u regije koje  nemaju političku, pravnu i financijsku sigurnost.

Predstavljeni su uspješno restruktuirani turistički projekti: zimska odredišta Kopaonik i Zlatibor, hotel Continental (nekada Inter-Continental) u Beogradu, prvi srpski lanac hotela ‘A hoteli’, Jezero Palić – Park Palić i druge investicije. Svima je zajedničko da su bili zapušten i zastarjeli proizvodi, s lošom pozicijom na tržištu, gubicima, nemotiviranom i neefikasnom radnom snagom, sklonom čak i materijalnom otuđivanju predmeta iz hotela. Strategija je kod svih bila gotovo jednaka, a to je obnova objekta i brenda prema viziji novih vlasnika, redom stranih tvrtki ili tvrtki s većinskim stranim vlasništvom.

Posebno ja važno istaknuti kako i strane i domaće tvrtke–investitori, kao jednu od strategija uspjeha i repozicioniranja određenog objekta ili resorta, provode politikom zapošljavanja mladih obrazovanih kadrova, koji su u tijekom 90-ih živjeli i školovali se na visokim poslovnim školama u inozemstvu. Čak je i država na čelo ministarstava i važnih državnih agencija zaposlila određen broj takvih ljudi , kao stručne i nestranačke, obrazovane, progresivne i entuzijastične snage.

Dobar je primjer takve strategije Nacionalna turistička razvojna korporacija, vladina agencija u sklopu Ministarstva ekonomije i regionalnog razvitka, koju vodi Rafael Pupovac, mladi stručnjak posvećen stvaranju povoljnih uvjeta za ulaganja u turizam svim zainteresiranim investitorima. Nameće se dojam kako su upravo mlade snage spremne i sposobne  realizirati nove strategije razvoja, zahvaljujući kojima je Srbija u stanju postati ‘igrač’ na europskom, pa čak i svjetskom turističkom tržištu.

U Srbiji su uz pomoć USAID-a izradili strategiju razvoja kongresnog turizma, uredili efikasan kongresni ured, ustrojili cijeli sektor te ga agresivno i s najnovijim tehnologijama pozicioniraju na međunarodnom kongresnom tržištu.


Nikako ne treba zaboraviti spomenuti Srbijanski kongresni ured, na čelu s Milošem Milovanovićem, koji je proteklih godina optimalno iskoristio financijska sredstva i stručna savjetovanja američke agencije USAID. U Srbiji su uz pomoć USAID-a izradili strategiju razvoja kongresnog turizma, uredili efikasan kongresni ured, ustrojili cijeli sektor te ga agresivno i s najnovijim tehnologijama pozicioniraju na međunarodnom kongresnom tržištu.



Strategija razvoja turizma - polazna točka ulaganja u nove projekte

Prema pojedinim stranim konzultantima, Srbija je još prije par godina bila prilično teška za investiranje, ali od 2010. godine situacija se mijenja. Olakšava se ulaz novim investitorima na tržište, sustav je transparentniji, investitori ne nailaze na slučajeve korupcije i tako su ohrabreni na snažnija ulaganja. Unatoč još uvijek prisutnim mnogim slabostima, tržište i destinacija su u stalnom napretku. Za razliku od nekih drugih zemalja, nema prisutne ksenofobije prema stranim investitorima, a cijeli sustav je i deklarativno i stvarno otvoren za svakog ozbiljnog ulagača.

Ulaganja se uglavnom usmjeravaju prema četiri klastera: Vojvodina, Beograd,  Jugozapadna Srbija i Jugoistočna Srbija. Budući da je Beograd glavni i najveći grad u državi, brzorastući, propulzivan i dinamičan centar, odlično prometno, prije svega zračno povezan, najviše se investira u glavni grad.

No, nisu zanemarive investicije i u ostala područja, i to u kratkoročno uspješne turističke proizvode odnosno proizvode s najvećim prilikama da se brzo plasiraju na tržište (City Breaks, kružna putovanja, kongresni i poslovni turizam, specijalni interesi, itd), kao i u proizvode koji dugoročno zahtijevaju velika ulaganja: zdravstveni turizam (spa & wellness); planine i jezera, nautički, ruralni turizam. Sve investicije i projekti se mogu vidjeti na stranici Nacionalne turističke razvojne korporacije. Sve lokalne strategije i projekti usklađeni su s općom nacionalnom Strategijom razvoja gospodarstva Srbije, unutar kojega je i Strategija razvoja turizma.

S različitim turističkim proizvodima koje već ima te s novim investicijama, Srbija kao atraktivna turistička i kongresno-insentiv destinacija je realnost već sada, a u narednim godinama će zasigurno biti još veći ‘igrač’ na europskom turističkom i kongresnom terenu.

Panel gradonačelnika i primjer Novog Sada
Moderator ovog panela je bio poznati slovenski turistički stručnjak Rok Klančnik (prestavnik Turističke organizacije Slovenije u Bruxelles-u), a sudjelovali su predstavnici gradova Novi Sad, Kragujevac, Inđija, Niš, Subotica i Jagodina. Svaki od gradonačelnika je zainteresiran i ima zadatak razvijati turističku infrastrukturu i usluge, a svoje sredina/gradove bredirati u turistička odredišta.

Novi Sad postiže uspjeh na međunarodnom tržištu velikim glazbenim festivalom EXIT.  No,  razvijaju i ostala događanja, kako bi postigli cijelogodišnju sezonu, stvorili nova radna mjesta, povukli investicije u čitav niz usluga vezanih uz Filmski festival, Jazz festival, seoske turizme (salaše) u okolici, kulturni turizam, sajam, kongrese. Uskoro dolazi Holiday Inn hotel, gradi se novi pješački most, novo pristanište na Dunavu, a  u okolici se razvija vinarstvo.

Sve se razvija prema zacrtanom master planu razvoja grada. Donose se prostorni i urbanistički planovi. Obrazovani i kompetentni ljudi su u upravama gradova i stručnim timovima. Poticaji za investitore leže i u povlaštenim cijenama komunalnih naknada ili čak oslobađanju plaćanja na određeni period, ukoliko se radi o velikoj investiciji.

Rok Klančnik je podsjetio sudionike panela na tri važne odrednice u strategiji razvoja i marketinga destinacija:
• ‘gradski oci’ ne smiju zaboraviti na važnost i nužnost planiranja i provođenja održivog razvoja turizma i ukupnog gospodarstva, što znači da se treba voditi briga i o očuvanju prirode i o kvaliteti života stanovnika konkretnog grada
• potrebno je imati kompetentne managere (voditelje) projekata, kao i javne službenike; po mogućnosti uključiti što više mladih, obrazovanih, koji imaju i nove vještine upravljanja, vladaju novim tehnologijama te i više energije za brz i kvalitetan rad
• orijentirati se na izvoz – strana tržišta su ‘must have’, jer domaća potražnja nije dovoljna za profitabilnost projekata

Hilton, Marriott, Hyatt, Rezidor, Falkensteiner…
Investicijski Forum je završio uspješno, općim zaključkom kako je Srbija otvorena, poželjna i isplativa zemlja za investiranje. Strani fondovi, tvrtke i globalne hotelske kuće poput Hiltona, Marriotta, Hyatta, Rezidora, Steigenbergera i Falkensteinera već su pokrenule investicije ili planiraju u narednom periodu započeti s investicijama u turizam Srbije.

S različitim turističkim proizvodima koje Srbija već ima te s novim investicijama, Srbija kao atraktivna turistička i kongresno-incentive destinacija je realnost već sada, a u narednim godinama će zasigurno biti još veći ‘igrač’ na europskom turističkom i kongresnom terenu.

Slaven Reljić, VenEvent