Belmina Bajrović: Razvoj hotela Holiday u Sarajevu od olimpijskog početka do središta poslovnog svijeta
Adria Hotel Forum i tvrtka Bench Events, ove godine su lansirali novi projekt – IDEEA (Investment in the Development of Eastern & Central European Assets) Hotel Investment Forum, kao niz evenata koji će istražiti potencijal ulaganja u hotelsku industriju i razvoj u srednjoistočnoj Europi i zemljama ZND-a. Prva konferencija je trebala biti održana tijekom dva dana u svibnju ove godine u Pragu, ali, kao i većina događanja, odgođena je za jesen. Kako bi zadržali ideju o IDEEA-i te podržali industriju i povezali ju online putem, organizatori su se okrenuli realizaciji nekoliko webinara različite tematike. Jedan je od njih je bio i intervju s dr. Danielom Thornileyem o globalnoj i regionalnoj ekonomskoj situaciji: „What does the future hold for the CEE region?“. Daniel Thorniley je osnivač i predsjednik DT Global Business Consulting GmbH, savjetodavne tvrtke o poslovnoj strategiji na globalnom i tržištima u nastajanju. Ima dugogodišnje iskustvo u globalnoj poslovnoj strategiji, poslovanju na tržištima u nastajanju i CEMEA regiji te operativno znanje o poslovanju, distribuciji, partnerstvima, ulaganjima i pitanjima ljudskih resursa. S njim je razgovarala Marina Franolić, generalna direktorica Bench Eventsa za srednju i istočnu Europu i organizatorica IDEEA Hotel Investment Foruma.
Najgora ekonomska kriza u posljednjih 500 godina Bivši britanski premijer, sir John Major, nazvao Vas je vodećim svjetskim stručnjakom za tržišta u nastajanju. Vjerujem stoga da ste prava osoba koja nam može reći nešto više o trenutnoj ekonomskoj situaciji te koja su predviđanja i scenariji gospodarskog oporavka?Ovo je situacija bez presedana i globalno bi ovo mogla biti najgora ekonomska kriza u posljednjih 500 godina. Za vrijeme velike depresije u SAD-u 1929. godine stopa nezaposlenosti je na mjesečnoj bazi iznosila 600.000, a krajem ožujka ove godine iznosila je 3.3 milijuna. Znači, to je pet puta više nego u najvećoj krizi do sada. Postoji puno nepoznanica, kao primjerice kada će virus biti suzbijen, hoće li se stanje brzo popraviti i sl. Prema nekim anketama koje sam proveo među klijentima, postoji zrno nade da će do početka opravka doći u trećem kvartalu godine, ali većina naginje početku zadnjeg kvartala. Napominjem, govorimo tek o početku oporavka, ne potpunom oporavku. To će ovisiti o zdravstvenoj situaciji, vremenskim uvjetima i suzbijanju virusa.
Globalno gledajući, u ovu krizu nismo ni ušli baš dobro stojeći. Ekonomija privremenog i povremenog zapošljavanja maskirala je veliki potrošački stres. Plaće su se smanjivale ili su ostajale iste u Velikoj Britaniji, Europi i Sjevernoj Americi tijekom zadnjih 10-20 godina. Za razliku od njih, srednjeeuropske države su u krizu ušle s nešto pozitivnijim brojkama, ali u konačnici im to ne može puno pomoći jer se radi o globalnoj krizi pa je recesija neminovna, upitno je samo koliko će snažna biti.
Protivnik sam kreditiranja i zajmova u ovoj situaciji, mislim da je najvažnije osigurati dohotke. U Velikoj Britaniji primjerice, konzervativna vlada je nacionalizirala plaće. U srednjoj i istočnoj Europi države su tek počele provoditi fiskalnu politiku, a s monetarne strane, globalno gledano kamatne stope će sada biti na nuli ili čak ispod nje. Stoga, ako u roku od tri tjedna dosegnemo vrhunac pandemije i uspijemo ju suzbiti u roku mjesec dana, tada posljedice neće biti strašne. Ali to je najbolji mogući scenarij koji je sada već teško za očekivati, posebno uzevši u obzir stanje u SAD-u. Dakle, zdravstvena kriza se nastavlja, a svaki dan i svaki tjedan koji su uslužni, ugostiteljski i hotelski sektor ugašeni, otkida se dio BDP-a. Mislim da će svako državno gospodarstvo na svijetu ove godine biti u minusu, osim možda Kine koja je prije krize imala rast BDP-a od 6%, a sada će biti 2, 2.5 ili 1.5%. Globalno gospodarstvo će umjesto rasta BDP-a od 3% imati pad od -2% do -4%. SAD će umjesto 2% rasta BDP-a imati -2% do -4%, eurozona koja je jako pogođena i koja je ušla u krizu u lošoj gospodarskoj situaciji, u najboljem slučaju će zabilježiti pad od -2%, ali većina predviđa -4% do -5%, na čelu s Njemačkom. Po pitanju središnje Europe, u šestodnevnom razdoblju sredinom ožujka, konsenzus je pomaknut sa +2% rasta BDP-a na -4%.
Srednja Europa je do izbijanja pandemije bila regija s najboljim ekonomskim rastom
Uzimajući u obzir prošlu gospodarsku krizu 2008/2009. godine, koliko je regiji srednje i istočne Europe trebalo za oporavak i koliko je on bio sporiji u usporedbi sa zapadnom Europom?Gospodarska kriza 08/09. bila je, kako znamo, potaknuta financijskim sektorom i velika razlika je u tome što su tada radile trgovine, kafići, hoteli, ljudi su mogli putovati itd. Također, velika je razlika u tome što će banke u ovome slučaju moći kreditirati građane i tvrtke, ali pitanje je hoće li se oni moći i htjeti zaduživati. Mislim da se svijet zapravo nikada nije oporavio od prošle krize što je vidljivo po potrošnji i plaćama koje nikada nisu više baš rasle. Posljedica svega toga je da 6 godina kasnije imamo Brexit, Trumpa i populizam. Da odgovorim na pitanje, mislim da se regija srednje Europe počela oporavljati oko 2013. godine kad je zavladala eurozona. Algoritam koji sam ja znao koristiti je bio da kada je eurozona imala rast od 1% BDP-a, središnja Europa je imala rast od 1.3%. Nakon toga, srednja Europa se počela razvijati i imati već rast BDP-a od zapadne Europe i ostatka svijeta. Do prije nekoliko tjedana, srednja Europa je bila regija s najboljim ekonomskim razvojem na svijetu. Imala je rast u svim sektorima gospodarstva, pa iako je u 2019. počela pokazivati trend opadanja, primjerice u autoindustriji, još uvijek bi ove godine imala rast BDP-a 2-3%.
Koliko će vremena zemljama srednjeistočne Europe, prema Vašem mišljenju, trebati da se oporave od ove krize?Koliko će vremena trebati za oporavak je uistinu globalno pitanje i ovisi isključivo o tome koliko će potrajati zdravstvena kriza i aktualne mjere suzbijanja širenja pandemije. Još jedno važno pitanje, o kojem ovisi oporavak zemalja, je hoće li se sve vratiti na staro ili ništa neće biti kao prije? Kakva je budućnost poslovanja i rada? Kakva je budućnost ureda? Kako ćemo upravljati dugom? Hoće li vlade ostati uključene u gospodarstvo? Bojim se da će, zbog smanjenih kapaciteta, bez obzira na to što se dogodi, propadati tvrtke diljem regije, diljem svijeta. No, vjerujem da će početak oporavka započeti krajem ove i početkom iduće godine, kada ćemo umjesto velikog negativnog rasta BDP-a, diljem tržišta srednje i istočne Europe imati rast od 3, 5 ili 6%. Tako da, očekuje nas kratkotrajna, ali vrlo duboka kriza u drugom tromjesečju ove godine, vjerojatno ne baš najbolje ljeto, početak oporavljanja krajem godine te zatim daljnji rast. Najgori scenarij, a nadamo se da se on neće obistiniti, jest da se virus povuče tijekom ljeta, a onda sezonalno vrati u zimi, taman kada se počnemo oporavljati. Ako se virus vrati u listopadu, u bilo kojem obliku, tada sva ova predviđanja padaju u vodu. Pitanje je opet, hoće li se gospodarstvo, politika, društvo i model poslovanja promijeniti ili ne.
Krizom će najviše biti pogođene Češka i Slovačka, a najmanje PoljskaKoje države, unutar ove regije, će biti najviše pogođene ovom krizom?Sudeći prema stopama BDP-a, Češka i Slovačka će biti vrlo pogođene krizom jer su najviše povezane sa zemljama zapadne Europe, pogotovo Njemačkom i usko povezane s autoindustrijom. Ta industrija će predstavljati najveću ekonomsku kontaminaciju. Međutim, Poljska, Rumunjska i Mađarska su također vrlo ovisne o autoindustriji. Rumunjska bi zbog svojih problema s deficitom, političkim problemima, odljevom mozgova i nestabilnosti valute, također mogla biti među pogođenijim zemljama. Poljska bi doduše mogla najbolje proći u ovoj krizi jer je u nju ušla kao najsnažnija s najvećim rastom BDP-a. U Mađarskoj je pitanje stabilnosti i konkurencije njihove valute Forinte, a tržišta poput Ukrajine, Turske i Rusije su promjenljiva jer su i njihove valute podložnije promjenama nego one u srednjeeuropskim državama pa bi ta tržišta mogla biti pogođena inflacijom.
Najnužnija mjera pomoći gospodarstvu su potpore država za dohotkeVidjeli smo da su vlade u mnogim zemljama poduzele neke mjere kako bi pomogle svom gospodarstvu. Koje je Vaše mišljenje o tim mjerama? Jesu li dobro strukturirane, hoće li one biti dovoljna pomoć i biste li mogli među nekim zemljama regije istaknuti mjere koje su bolje od drugih?U Velikoj Britaniji je 12. ožujka za pomoć u krizi od države određena svota od 12 milijardi funti. Neki od članova parlamenta smatrali su tada da je to pretjeran iznos, a već 12 dana kasnije taj je iznos povećan na 320 milijardi funti. Kao što sam spomenuo, oni su nacionalizirali plaće što je nužan pristup po mom mišljenju. Ako mjere predostrožnosti potraju, tada će se iznosi pomoći od strane države, koji su do sada predviđeni u zemljama ove regije, morati povećati 5, 10 pa čak i do 20 puta. Pozitivna strana kod zemalja srednje Europe je u tome što je u njima prosječan javni dug otprilike 46%, dok je u EU prosjek 100%, u Japanu 250%, u Italiji 180% itd. Ako uslužni sektor ostane zatvoren duže vremena, pomoć države u plaćama je nužna. Krediti, pozajmice, oslobođenje plaćanja poreza i sl. mjere su dobrodošle, ali potpora za dohodak je najnužnija mjera. Imamo nekoliko primjera dobrih državnih mjera pomoći koje idu u dobrom smjeru, a to su Poljska, Mađarska, ali i Češka i Rumunjska su tu negdje.
