Belmina Bajrović: Razvoj hotela Holiday u Sarajevu od olimpijskog početka do središta poslovnog svijeta
Razgovarali smo s Goranom Riheljom, vlasnikom i glavnim urednikom turističkog portala HrTurizam.hr o nastanku i razvoju ovog portala, poslovanju u krizi, razvoju hrvatskog turizma, njegovim prednostima i nedostacima, kao i o ovogodišnjoj osvojenoj nagradi „Anton Štifanić“ u sklopu DHT-a.
Dugi niz godina radili ste u marketinškoj i event branši neposredno vezani i uz turizam. Što vas je ponukalo i potaklo da pokrenete portal posvećen turizmu, kako se portal razvijao te koliku vidljivost i posjećenost danas ima?Sve je počelo jednom idejom, jednim slovom i jednim blogom na platformi medium.com gdje sam želio podijeliti i testirati svoja glasna razmišljanja o turizmu. Inače, nikad prije u životu nisam pisao niti imao ikakva slična iskustva s novinarstvom ili blogovima, dapače nisam zapravo ni znao pravu formu bloga. Tako sam krenuo u istraživanje, čitao, učio i pronašao neku svoju formu. Nakon par napisanih blogova počeo sam pisati za Večernjakovu blogosferu, gdje sam stekao određeni broj pratitelja. Čak sam imao i najčitaniji blog/kolumnu zadnje godine. Kako sam tražio stručne i šire informacije o našem turizmu, primijetio sam da nemamo jedan stručni turistički portal i kako ima jako malo informacija, a živimo od turizma. Tako se rodila ideja za portal HrTurizam.hr. Nakon godine i pol pisanja blogova odlučio sam pokrenuti prvi stručni turistički news portal, istražio tržište, napravio koncept i poslovni plan te krenuo u novu avanturu. Danas se portal pozicionirao kao vodeći turistički medij te glavno mjesto i izvor informacija za turističke djelatnike u Hrvatskoj.
Portal HrTurizam.hr prelazi na model pretplate
Portal HrTurizam.hr je pokrenut kao direktan kanal komunikacije prema turističkom sektoru. Koliko je u toj zadaći uspješan i na koje načine mjerite uspjeh svog poslovanja?Da, poslovni model portala jest da bude medij za direktnu komunikaciju prema turističkom sektoru, dok s druge strane turističkom sektoru služi kao alat za brendiranje, pozicioniranje i comapny & employer brending. S obzirom na sve svoje mane i slabosti, svakako mogu reći kako je portal uspio u toj namjeri, no za veći iskorak i daljnji razvoj portala i cijele platforme na našem tržištu mijenjamo poslovni model portala, jer trenutni je dugoročno neodrživ. Od 01. siječnja 2022. portal će biti zaključan i prelazimo na model pretplate kao i svi stručni globalni portali u B2B sektoru. Na sadržaj će se moći pretplatiti na godišnjoj razini za iznos od 1.125 kuna (+ PDV 13%) po korisniku, što iznosi 94 kune mjesečno (+ PDV 13%). Ne možemo, niti se želimo boriti s modelom mjerenja uspjeha po klikovima i ukupnom dosegu, što uostalom niti nije u srži B2B nišnih portala. Oni imaju specifičnu ciljnu skupinu kojoj se obraćaju te u njihovom DNA nije da se bore s dosegom. Također, takvi portali su se već prije pandemije počeli zaključavati, jer jednostavno produkcija kvalitetnog sadržaja košta i ima svoju vrijednost. Iza svakog autorskog članka stoje godine i godine iskustva i učenja te sati i sati provedeni u istraživanju, edukaciji i produkciji kako bi se dao širi kontekst neke priče. To je vrijednost koju isporučujemo. Osobno smatram kako portal već sada ima tu vrijednost, a pogotovo kada pojačamo kvalitetu sadržaja. Zadnjih šest godina našeg postojanja je jedina i najbolja referenca. Svi žele kvalitetne i nezavisne medije, zar ne? Kvaliteta i vrijednost imaju svoju cijenu, kako u slučaju usluge ili proizvoda, tako i u medijskom svijetu.
Mi ćemo za tu vrijednost pretplate i dalje isporučivati kvalitetne stručne turističke informacije, priče i glasna razmišljanja, kroz minimalno 1.728 članaka godišnje. Dapače, stabilno poslovanje će nam omogućiti da ojačamo i proširimo redakciju te će nam fokus isključivo biti samo na sadržaju, a to će dalje omogućiti da dodatno pojačamo kvalitetu sadržaja i globaliziramo portal.
Kriza uzrokovana pandemijom je utjecala na cijeli turistički sektor. Kako se to odrazilo na vaše poslovanje i na oglašavanje klijenata? Jeste li i vi zabilježili pad u poslovanju ili su turističke tvrtke u vrijeme krize ipak dodatno ulagale u online marketing?Moram priznati da kada je krenula pandemija, nitko nije očekivao niti u najluđem snu da će se cijela situacija razvijati kako se razvijala. I dalje se nažalost razvija. Kako se dogodilo nezamislivo, da je cijeli turizam na globalnoj razini doslovno stao, išao sam iz dana u dan, nadajući se da će se ekonomija stabilizirati što prije. Kako smo u turizmu i oglašavanju, i još k tome nišni portal, bojao sam se za budućnost poslovanja, no na kraju se upravo povjerenje struke isplatilo i pokazala kao najveća vrijednost jer sam preživio najteži period, a ove godine smo čak ostvarili i rast prihoda. To je najbolji dokaz vrijednosti portala.
Hrvatskoj treba strateški razvoj turizma kroz brendiranje regija i fokus na DMO i DMK koncepte
Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu - kako biste ukratko ocijenili hrvatski turizam, koje su prednosti, koji nedostaci, što činimo dobro, a na čemu bismo trebali poraditi prema Vašem mišljenju?Ovo pitanje ima jako puno dimenzija pa ću se probati fokusirati na par segmenata i skakati s teme na temu da dam širi kontekst. Uspjeh turizma tj. velik udio turizma u BDP-u nije problem turizma već dokaz kako su druge industrije na niskoj razini. Naravno, nije dobro da se država previše oslanja samo na jednu gospodarsku granu, pa tako i na turizam. Oprez je time dodatno veći jer je turizam podložan raznim vanjskim faktorima koje ne možemo kontrolirati, od lošeg vremena i potencijalno kišne ljetne sezone/godine (dodatno utjecaj globalnog zatopljenja), sigurnosnih pitanja (prijetnje od terorizma) pa tako i zdravstvene situacije, kao ove situacije oko pandemije koronavirusa. Potrebno je razvijati i druge industrije, poglavito proizvodnju, a manje uslužne djelatnosti, kao i poticati što više izvoz.
Problem turizma je niska turistička potrošnja pa time i ukupna zarada od turizma. Također, najveći problem je što imamo slabu dodanu vrijednost te da se potrošnja ne spušta dovoljno na lokalnu ekonomiju, nego se potiče uvoz, što je protiv same esencije turizma. Samo jedan plastičan primjer – zamislite koliko jedan otok Krk ili Rijeka ili Pula ima dnevnu/mjesečnu potrebu za domaćim jajima? Radi se o stotinama tisuća jaja mjesečno, a koja nažalost ne dolaze iz lokalne ekonomije nego iz uvoza. Kolika je mjesečna potražnja Splitsko-dalmatinske županije za jajima? To je ključno pitanje u turizmu ako se želimo strateški i održivo razvijati!
S druge strane, pitam se gdje je u morskim destinacijama koje primarno žive samo od turizma potrošena ili reinvestirana zarada od turizma svih ovih godina? Gdje ako ne na bazičnu infrastrukturu i podizanje kvalitete života građana? Također, zašto nitko nije razmišljao da upravo jedan dio dobiti od turizma ne investira u razvoj neke druge industrije, upravo s ciljem smanjenja ovisnosti od turizma? Turizam mora biti jedno od glavnih pogonskih goriva za razvoj proizvoda i usluga tj. industrije, prvotno kroz uspješan plasman u turističkom sektoru, pa širenjem na domaću ekonomiju s tendencijom na globalno tržište tj. izvoz. Najbolji primjer su Stereo pametne klupe, Muzej Iluzija osvaja svijet, Carwiz rent-a-car se proširio već na 20 tržišta i upravo se širi na američkom tržištu, Direct Booker, Surf’n’Fries, a upravo par punih kontejnera vanjskih dizajnerskih tuševa od istarskog kamena tvrtke Infinity Luxury putuje na tržište Amerike. To je cilj turizma, da zbog turizma razvijamo dodatne industrije.
No, ono ključno, moramo se početi baviti strateškim razvojem turizma. Rast i razvoj nam moraju postati cilj, a ne puka želja i populizam. A za to, kao i u svakoj industriji ili poslovanju, uspijevaju oni koji se aktivno bave - businessom. Također, Hrvatska ne da mora pratiti sve nove trendove, nego ih mora i stvarati. Tu je i pitanje organizacije sustava. Po meni su turističke zajednice ključne za strateški razvoj destinacije. Naravno, ne u ovakvom obliku, formi i organizaciji. Dakle, trebamo brendirati regije i fokusirati se na DMO i DMK koncepte te ojačati i profesionalizirati sustav kroz regionalne DMO turističke zajednice. Jer netko se mora baviti strateškim razvojem, a to ne može privatni sektor jer destinacija je puno širi pojam od kreveta. To nije političko pitanje, nego pitanje kvalitetnog i održivog rasta i razvoja.
Vrlo često se govori o cjelogodišnjem turizmu u Hrvatskoj i njegovom razvoju, ali nekako on još nije postignut. Zbog čega je tako i što mislite na čemu bi trebalo poraditi da ga ostvarimo?Prvo nam treba biti jasno kako ne možemo imati u svakoj destinaciji cjelogodišnji turizam. Barem ne na moru. Treba biti realan i jasno postaviti realne okvire. Da bi produžili turističku sezonu, motiv dolaska nam ne mogu biti sunce i more, nego kvalitetan, autentičan i drugačiji sadržaj. Ako smo prije pandemije imali više od 100 milijuna noćenja, koji su koncentrirani najviše u tri mjeseca, tada moramo ljudima kada su kod nas dati motiv da se vrate u pred i posezoni. S druge strane, motiv dolaska nije krevet, nego destinacija i da bi proširili sezonu treba nam kvalitetan sadržaj! To je ključ i od toga sve počinje. Imamo pozitivne primjere i znamo kojim putem moramo ići, ali nedostaje nam strateškog razvoja turizma. Samo pogledajte primjer Istra Wine & Walk-a, koji u manje od 24 sata, i to online, prodaju sve karte. Pričamo o sadržaju van sezone i u unutrašnjosti Istre koji generira dva noćenja i odličnu turističku potrošnju. Ključ je sadržaj, kvalitetan i autentičan sadržaj. A kojeg onda cijela destinacija u sinergiji, strateški i ciljano treba promovirati i gurati kako bi se posložio cijeli mozaik.
S druge strane, upravo je kontinentalni turizam idealan za cjelogodišnji turizam. Ne treba gledati daleko, jedna Austrija ima veći broj turista po ljeti nego po zimi. Pametnom sve jasno. Ako ima kvalitetnog sadržaja, ako ga pametno promoviramo i guramo na ciljana tržišta onda će doći i rezultat. Svakako se moramo više fokusirati i na domaće tržište van sezone te dobiti taj najbolji miks domaćih i stranih gostiju, a koji dolaze kao nadogradnja. Jer ako je destinacija „mrtva“ u kontekstu sadržaja, sve je zatvoreno i ništa se ne događa, zašto bi onda strani turisti došli? Domaći gosti i lokalno stanovništvo su baza, pogotovo na kontinentu. Sve dok nam razvoj cjelogodišnjeg turizma ne postane cilj, a ne samo želja, nećemo daleko stići.
Poslovni turizam će se oporaviti i od sljedeće godine krenuti uzlaznom putanjom
Po pitanju poslovnog turizma, Hrvatska je idealna za incentive i srednje velike međunarodne skupove. Mislite li da se tu trebamo i profilirati ili bismo trebali povećati kapacitete te proširiti ponudu i za velika događanja?Svakako nam za ozbiljnije evente ili konferencije treba više dvorana koje primaju više od 1.000 ljudi, da bi bili globalno konkurentni. S jedne strane imamo cijelu infrastrukturu, veće gradove koji su živi tijekom cijele godine, lijepo vrijeme, sadržaje, samo moramo spojiti točke i dobro zaokružiti priču. Naravno, van turističke sezone imamo problem i sa zračnom povezanosti, no sve počinje od sadržaja i penetracije potražnje i dodatnih usluga. Što se tiče budućnosti poslovnog turizma, siguran sam kako će se oporaviti i od druge godine krenuti uzlaznom putanjom jer svi smo mi ljudi te težimo i trebamo direktan kontakt. Online konferencija nikada ne može zamijeniti direktni kontakt. Također, već sada je svima jasno kako tijekom virtualnih događanja ne možemo dugo održati koncentraciju. Trenutno izbjegavam što je više moguće online edukacije i konferencije upravo iz tog razloga, kao i mnogi drugi. Pozitivno je što će se više cijeniti sadržaj i važnost konferencija, pogotovo kroz plaćeni model (kupnju ulaznica), fokus će biti na što bolju produkciju i sadržaj, a hibridna događanja koja pružaju veći doseg će ostati kao standard.
Transformacija i brzo reagiranje na nove promjene su oduvijek bili u samom DNA turističkog sektora koji među prvima reagira na sve nove trendove i utjecaje s tržišta, a tako će i ostati. I ova kriza je pokazala kako je turizam elastičan i sklon brzim promjenama, gdje su se svi „preko noći“ morali prilagoditi. I jesu. To najbolje pokazuju brojke. Moramo biti ponosni na cijeli naš turistički sektor. Bilo je iznimno naporno, intenzivno (i dalje je) jer radi se o globalnoj pandemiji i nije bilo nikakvog protokola ili know how-a što i kako dalje. No, sektor turizma se usprkos svemu odlično snašao i pokazao svoju iznimnu vrijednost jer ljudi žele putovati i doživjeti nove kulture i načine života. Čak i u globalnoj pandemiji, kao što vidimo.
Pitanje je samo vremena kada će Slavonija doživjeti svoj turistički boom
Iako rođeni Zagrepčanin, preselili ste i svoj životni projekt pokrenuli u Vinkovcima, a i inicirali ste da se Dani hrvatskog turizma 2018. održe u Slavoniji. Koje su prednosti Slavonije, može li ona biti jedan od hrvatskih aduta za cjelogodišnji turizam i kako?Apsolutno. Slavonija već sada ima sadržaja za 7 dana, a pogotovo kada se dodatno ciljano uloži u infrastrukturu, sadržaj, manifestacije i gotove turističke proizvode. Ako mi ne vjerujete, uzet ću samo jedan primjer. Na prostoru Vinkovaca i Vukovara nicala je Vučedolska kultura koja je postavila temelje europske civilizacije. Postoji li bolji motiv za turističkim dolaskom nego otkrivanje kolijevke europske civilizacije? Ako to nije UNESCO priča, onda ne znam što je? Također, na kontinentu se treba fokusirati na kvalitetu, a ne na masovnost. Moramo znati kako je turistička potrošnja veća na kontinentu nego na moru. Također, na kontinentu se ne može slučajno dogoditi turizam ili sam od sebe, kao na moru gdje imamo sigurnu bazu turista. Mogao bih danima govoriti o Slavoniji, no svakako možemo pričati o Slavoniji kao cjelogodišnjoj destinaciji. Jedna činjenica, Slavonija je otvorena za turizam tijekom cijele godine, rade svi restorani, hoteli i sl., destinacije su žive dok morske destinacije čekaju Uskrs.
Na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma 2021. osvojili ste godišnju nagradu „Anton Štifanić“ u kategoriji pojedinac. Na koje ste sve načine doprinijeli hrvatskom turizmu u protekloj godini i koliko Vam osobno i poslovno znači ovakvo priznanje?Priznanje i podrška struke su mi najvažnije i najveće priznanje jer to je svrha portala. Dok imam podršku struke portal je živ, bez nje više ne bi imao smisla niti bi ga itko čitao. To je i najveća vrijednost nišnih portala, gdje se ne borimo s dosegom nego se naš poslovni model bazira na komunikaciji prema specifičnoj niši, utjecaju na tržištu i filozofiji „nije važno koliko te ljudi čita, nego tko čita“. Što se tiče priznanja, ono je bazirano na više faktora kroz šest godina djelovanja. Od objave kako domaćih, tako i globalnih vijesti i glasnih razmišljanja na portalu HrTurizam dajući pozitivne primjere i smjerove razvoja hrvatske turističke ponude i brendiranja Hrvatske kao destinacije, do uspješne inicijative da se Dani hrvatskog turizma održe u Slavoniji, spajanju i povezivanju turističkog sektora, pomoći nastradalima u potresu pronalaženjem smještaja po cijeloj Hrvatskoj te oporavku industrije tijekom pandemije koronavirusa. Za kraj, isto je prepoznala i organizacija Apolitical i UNWTO koji su HrTurizam.hr svrstali na popis svjetskih najinovativnijih organizacija u turističkoj politici 2021. što je veliko globalno priznanje za svih ovih šest godina rada. Sada slijede novi izazovi, novi vizualni identitet, model pretplate, dodatna globalizacija sadržaja i prilika da raširim krila kroz nove projekte i ekstenzije portala.
