MEETEX sa svoja dva izdanja u 2024. još čvršće pozicionira Hrvatsku kao kongresno-incentive destinaciju
Diplomirali ste engleski jezik i književnost. Kako ste započeli karijeru u kongresnoj industriji i što vas je inspiriralo u poslu sve ove godine?
Kada sam krenuo na fakultet, 1970-ih, u ponudi nije bilo studija event managementa. No, danas je to jedan od najpopularnijih studija, sve više sveučilišta nudi programe vezane za kongresnu i event industriju, kao što je Sveučilište Greenwich, gdje predajem. Naš program privlači studente iz cijelog svijeta, također iz zemalja Jugoistočne Europe. Jako volim raditi u takvom međunarodnom, kozmopolitskom okruženju.
Studij engleskog jezika i književnosti dosta mi je pomogao u razvoju karijere jer sam na taj način zavolio jezik, pisanje i komunikaciju. Karijeru sam započeo kao turistički novinar, a i danas još pišem za britanski časopis Conference News te povremeno za SEE Business Travel & Meetings. Moje zanimanje za kongresni turizam započelo je kada sam radio kao turistički novinar u Francuskoj, u Montpellieru. Tijekom moje prve godine boravka u tom prekrasnom mediteranskom gradu, otvorio se novi kongresni centar te sam svjedočio kako je razvoj kongresnog turizma donio boljitak čitavom gradu - otvorili su se odlični restorani, novi hoteli, a gradom je zavladala posebna atmosfera radi posjetitelja iz cijelog svijeta. Nakon deset godina rada u Francuskoj vratio se sam se u Veliku Britaniju, gdje sam dobio posao profesora na londonskom sveučilištu, te sam se odlučio baviti konferencijskim i event managementom.
Često surađujete i savjetujete kongresne urede. Što mislite, koja bi trebala biti glavna svrha postojanja takvih ureda i što biste savjetovali kongresnim uredima u regiji Jugoistočne Europe - kako da privuku više kongresa u svoju destinaciju?
Kongresna industrija na globalnoj razini je postala iznimno kompetitivna, mnoge nove destinacije grade kongresne centre i bore se da dovedu međunarodne skupove. Jugoistočna Europa je jedna od najbrže rastućih regija u poslovnom turizmu, ali tu su i mnoge druge, poput Kine ili Jugoistočne Azije, koje također brzo rastu.
Sve to nije lako, posebno za nove, nedovoljno poznate destinacije, ali profesionalan kongresni ured s odgovarajućim resursima je nužan za svaku destinaciju koja želi dobiti više skupova, posebno onih međunarodnih. Zato mi je teško za shvatiti da neki gradovi u regiji, poput Novog Sada, još nemaju svoj kongresni ured.
Živimo u vremenu izuzetnog napretka tehnologije, a pripadnici nove generacije – Generacije Y, postaju važni sudionici kongresne industrije. Mislite li da će to u potpunosti promijeniti način organiziranja skupova i trebaju li se organizatori prilagoditi novim trendovima?
Svako poslovanje bi se trebalo svojim proizvodima i uslugama prilagoditi potrebama kupaca, a kongresna industrija nije izuzetak. Ona se mora kontinuirano razvijati, kako bi učinkovito zadovoljila potrebe svake nove generacije sudionika događanja.
Posljednja generacija koja je ušla na tržište rada – Generacija Y – rođena između 1977. i 1995. predstavlja najbrže rastući dio stanovništva. Moramo točno razumjeti njihova očekivanja od evenata. Ova generacija očekuje više i bolje, što znači upotrebu tehnologije u sakom segmentu planiranja događanja. Očekuju sve informacije o događanju online, u atraktivnom formatu, jednostavnom za korištenje. Isto tako, koriste sve mogućnosti suvremene tehnologije prije, za vrijeme i nakon eventa: blogove, mobilnu telefoniju, društvene mreže poput YouTube-a ili Twitter-a, podcast, telekonferencije i druge oblike virtualnih sastanaka, itd. Generacija Y živi s ovim tehnologijama te ih želi koristiti i na konferencijama. Na primjer, tweetaju svojim prijateljima izravno s eventa, prenoseći predavanje na mreži. Ovo je trend koji ne možemo zaustaviti – već sada je teško reći sudionicima na početku eventa da ugase svoje mobitele – Generaciji Y se to ne sviđa!
Ekonomska kriza još uvijek traje. Imajući ovo na umu, gdje vidite kongresnu industriju za pet godina i koliko će se razlikovati od sadašnje?
Iako će kriza završiti za pet godina, čemu se svi nadamo, smatram da će ona utjecati na kongresnu industriju još dugo nakon svog završetka. Kriza je osnažila poziciju kupaca (meeting plannera): naučili su puno čvršće pregovarati, zahtijevajući, na primjer da i hoteli preuzmu na sebe dio rizika odustajanja od događanja, a ne da je cijeli rizik na strani organizatora.
Neki tvrde da će sastanci licem-u-lice potpuno nestati, zbog mogućnosti koje nam pruža tehnologija. Ne vjerujem da će se to dogoditi, prava ljudska interakcija ne može se postići digitalnim putem. No, mislim da će za pet godina organizatori konferencija puno više poticati međusobnu komunikaciju sudionika te onu s predavačima, umjesto da samo ljubazno sjede i prate konferenciju kao na TV-u-.
Recite nam, o čemu ćete govoriti na ovogodišnjoj EIAT konferenciji u Beogradu?
Naziv moje prezentacije je “Ubrzajte i unaprijedite svoju karijeru u turizmu i ugostiteljstvu!”. Govorit ću o tome kako za uspjeh u karijeri više nije dovoljno samo naporno raditi. Danas svatko od nas mora učiniti puno više, ne bi li bio primijećen i ostvario uspjeh. U biznisu, tvrtke kao što su Coca Cola, Disney, BMW ili NIKE uvelike rade na brandiranju svojih proizvoda kako bismo ih primijetili i kupili.
Slično je s ljudima. Moja prezentacija će potaknuti sudionike EIAT-a, posebno one mlade, da se preispitaju i da počnu raditi na građenju svog osobnog branda. Pokazat ću im kako razviti upečatljiv osobni brand koji će im pomoći u napretku u karijeri. Potaknut ću ih da se zapitaju: Po čemu želim biti poznat? Po čemu sam jedinstven i poseban? Na koji način poklanjam vrijednost i pažnju ljudima koji me poznaju? Što drugi ljudi misle o meni? Ako znate odgovore na ta pitanja, to je prvi korak ka gradnji osobnog branda koji će vam pomoći u napredovanju na poslu.
Vrlo sam uzbuđen što ponovno sudjelujem na EIAT konferenciji. To je izvrstan event i dobra prilika, posebno za mlade ljude u industriji, da uče od svjetskih stručnjaka o kongresnoj industriji, turizmu i ugostiteljstvu.
