Kolika je stvarna vrijednost poslovnog povezivanja na eventima?
Promocija knjige „Marketing u kongresno – sajamskoj industriji“ održana je 16. rujna u prostorima Kongresnog centra Zagrebačkog Velesajma. Knjigu su predstavili prof. dr. Jugoslav Jovičić – prorektor na Sveučilištu u Travniku i jedan od recenzenata knjige, Kamilo Antolović – direktor agencije K&K Promotion, mr. sc. Branko Pavlović i sam autor knjige, gospodin Vinko M. Ćuro. Tom prigodom razgovarali smo s autorom o djelu koje predstavlja zbir njegovog dugogodišnjeg iskustva u kongresno - sajamskoj industriji.
Rezultat dugogodišnjeg iskustva i suradnje sa stručnjacima
Kako je nastala knjiga „Marketing u kongresno – sajamskoj industriji“? Stane li zaista 25 godina iskustva u jednu knjigu?
Upravo to je i bio cilj, da se bogato iskustvo od dva i pol desetljeća iskoristi i da se sve ono što je naučeno kroz praktičan rad pretvori u jednu knjigu. Knjiga je, moram priznati, pisana čak šest godina, s ciljem da bude što kvalitetnija. Recenzenata knjige je bilo čak šest, dok je sedmi, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Nenad Brkić, pisao predgovor. U komunikaciji sa svima njima i na temelju njihovih sugestija, knjiga je dorađivana u tom periodu. Ne samo kao autor, već prvenstveno kao poznavatelj materije, smatram da je nastalo jedno kvalitetno štivo koje, prije svega, može pomoći organizatorima kongresnih i sajamskih događaja, a uz njih i sudionicima, posjetiteljima te lokalnim i regionalnim zajednicama, pa čak i državama jer veliki sajmovi značajno promoviraju i svoje države, njihovu ekonomiju i turizam. Želja nam je bila sve te aspekte staviti u jednu knjigu i mislim da smo u tome uspjeli.
Kome je namijenjena knjiga i kome sve može biti od pomoći u poslovanju?
Kao što sam već napomenuo, postoje četiri skupine dionika u kongresno-sajamskoj industriji, kojima je knjiga prvenstveno namijenjena. Prva skupina su organizatori i njihovi dobavljači kao oni koji kreiraju i razrađuju ideje kongresnih i sajamskih događanja te se knjiga bavi upravo tim ideajama i inovativnošću. Druga skupina su sudionici –kompanije i organizacije koje sudjeluju na raznim kongresima i sajmovima. Knjiga govori o tome kako sudjelovati ne znači samo biti prisutan, već puno više od toga. Treća interesna skupina, po pitanju sajmova, su posjetitelji koji na sajmu mogu mnogo toga naučiti, informirati se, doći do novih spoznaja, zadovoljiti neke svoje interese i naposljetku zadovoljiti svoju znatiželju. Četvrta skupina su lokalne zajednice koje zapravo imaju dvostruku ulogu – kao mjesta gdje se sajmovi odvijaju i kao sudionici samog događanja.
Budućnost sajamsko-kongresne industrije
Koje su glavne teme knjige? Kakva je Vaša procjena budućnosti sajamsko-kongresne industrije o kojoj govorite u posljednjem poglavlju knjige?
Knjiga počinje poglavljem o povijesti sajmova i njihovom nastanku prije 200 godina, na primjeru 50-ak sajmova, među kojima je i Zagrebački Velesajam. Vrlo su zanimljiva dva poglavlja s praktičnim savjetima: 100 razloga zašto sudjelovati na sajmovima i 100 savjeta kako sudjelovati na sajmovima. To su dragocjena praktična poglavlja za sve interesne skupine, a posebno za sudionike sajmova i kongresa, s primjerima kako se sudjelovanje na skupovima može unaprijediti. Posljednje poglavlje govori o budućnosti sajmova, i kao autor sam bio slobodan procijeniti kakva će biti budućnost i tendencije u sajamsko-kongresnoj industriji. Kroz cijelu knjigu proteže se misao da postoji budućnost u toj industriji, no uz puno više inovacija, kreativnosti i bolju organizaciju. Događaji moraju biti proaktivni i kao takvi imaju značajnu budućnost. To moraju shvatiti lokalne zajednice koje zapravo imaju najviše interesa jer imaju brojne koristi od održavanja takvih događanja, ali i organizatori koji kreiraju ideje. Sajmova danas imamo o svemu i svačemu, skoro svaki proizvod ima svoj sajam i svi oni koji ih organiziraju, moraju imati malo više proaktivnosti i kreativnosti da bi se sajmovi možda vratili na poziciju na kojoj su bili prije 20-30 godina. Cijela teza o budućnosti sajmova temelji se na temama koje će sajmovi obrađivati. Na primjer, čovjek danas ima potrebu produžiti svoj životni vijek i mnogo se više ulaže u razne zdravstvene aspekte. Stoga u poglavlju o budućnosti sajmova posebno naglašavam da će takvi sajmovi imati proritet u budućnosti. Sajmovi zdravlja, nažalost i sajmovi naoružanja te, naravno, informatike imaju najveću budućnost. Sajmovi proizvoda široke potrošnje će u potpunosti iščeznuti jer postoje brojni trgovački centri koji su neka vrsta sajma za taj segment.
Što je, po Vašem mišljenju, najvažnije u marketingu kongresne industrije?
Knjiga je nastala na tezi „Koliko ima marketinga u sajmovima, a koliko sajmova u marketingu?“. Jesam li uspješno i jasno odgovorio na to pitanje u knjizi, neka procijene čitatelji. U svojih 25 godina praktičnog rada spoznao sam da, s jedne strane, u kompanijama i njihovim marketinškim planovima sajmovi i kongresi trebaju biti prisutni i zauzimati posebno mjesto. S druge strane, sajamove i kongrese je nemoguće organizirati ako se ne organiziraju na temelju marketinških strategija. Dakle, sajmovi su prisutni u marketingu, kao i marketing u organizaciji sajmova te sam na toj ideji razradio cijelu knjigu.
Sajmovi su duša biznisa
Na što točno mislite kada kažete da su „sajmovi duša biznisa“?
Postoji antiteza da će sajmovi vremenom iščeznuti zbog informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Međutim, mišljenje nas koji smo prisutni u ovoj industriji, a istodobno i u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, jest da sajmovi ne mogu izumrijeti, jer kontakt između dvije ili više osoba uvijek mora postojati. Ljudi se na kongresima susreću, upoznaju ili dodatno upoznaju i produbljuju poznanstvo, razgovaraju, a tada je i sklapanje poslova puno lakše. Ne samo da je proizvod lakše prezentirati uživo, nego se na taj način stvara i produbljuje povjerenje, a to je osnova biznisa. Tu kongresi i sajmovi imaju značajnu ulogu. Možemo spomenuti i da se na eventima ljudi druže mimo službenog dijela, postoje zabavni segmenti koji su također vrlo bitni i tu dolazi do izražaja ta duša biznisa.
Član ste, pa čak i predsjednik i osnivač brojnih udruženja poduzetnika i poslodavaca, kao i tvorac brojnih projekata za uspostavu i promociju ekonomskog razvoja i međunarodne suradnje u cijeloj regiji. To sigurno zahtijeva i čestu organizaciju poslovnih događanja. Kakvog su karaktera ta događanja i koji aspekti su Vam važni prilikom organizacije?
Od 1989. godine do danas, sudjelovao sam u organizaciji više od 400 projekata, od toga 40-ak sajmova, što nacionalnih, što međunarodnih, i to u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Poljskoj te 350 do 400 kongresnih događanja. Prisutni su tu i neki marketinški projekti - po uzoru na „Kupujmo hrvatsko“ , u BiH smo 12 godina vodili projekt „Kupujmo i koristimo domaće“. Nakon 7-10 godina prakse od jednog svog kolege, vrsnog ekonomista, naučio sam i od tada primjenjujem praksu da kongresi ne moraju biti masovni da bi bili uspješni. Do tada sam uvijek težio tome da skupovi imaju veliki broj sudionika, međutim, s vremenom smo naučili da kongresi prvo trebaju imati određenu kvalitetu – i organizacijsku, ali prije svega sadržajnu. Program, govornici, sudionici i komunikacija između sudionika i govornika je najvažnija. Svaki takav događaj, od inhouse seminara do velikih konferencija, mora imati dijalog i sudionici moraju dobiti odgovor na ono što njih zanima, a ne samo čuti ono što je govornik htio reći. To je, po mom mišljenju, okosnica uspjeha jednog kongresa. Naravno, svaki event mora biti dobro marketinški i medijski popraćen kako bi i šira javnost bila obaviještena o temi o kojoj se govori.
Kakva su Vaša iskustva u organizaciji poslovnih događanja u Hrvatskoj? Što je u kongresnoj ponudi Hrvatske dobro, a na čemu bi trebalo poraditi?
Većinu događanja organizirao sam u BiH, ali značajan broj njih i u Hrvatskoj, tako da imam spoznaju o kongresnoj ponudi Hrvatske. Moram reći da Hrvatska u odnosu na BiH prednjači u toj industriji, više joj se posvećuje, a to prije svega zahvaljujući razvijenijem turizmu i turističkoj infrastrukturi (brojni hoteli s kongresnim dvoranama). Konkretna iskustva, i to vrlo pozitivna, imam u suradnji sa Zagrebačkim Velesajmom i nekim drugim institucijama. Generalno mislim da u regiji malo stagniramo u odnosu na neka druga područja u svijetu, sporo napredujemo, sve se radi po ustaljenim obrascima, nedostaje inovativnosti i novih ideja. Na tome treba malo više poraditi u budućnosti. No, Hrvatska ima svijetlu budućnost u kongresnom turizmu; poželjno je da se grade veći kongresni centri u Zagrebu, dok je primjerice i u Dubrovniku nedavno otvoren novi hotel Sheraton koji ima veliku dvoranu za 1000 sudionika. Dobro je da se razvija takva infrastruktura koja će omogućiti organizatorima iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja da razvijaju ovu industriju u Hrvatskoj.
O autoru knjige
Ekonomist i poduzetnik, Vinko M. Ćuro, rođen je u Hrvatskoj, a živi i radi u Tuzli, Sarajevu i Zagrebu. Predsjednik je U.O. Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive iz Sarajeva/Dubrovnika i predsjednik Uprave Promo - Global d.o.o. iz Zagreba. Tijekom 25 godina poduzetničkog djelovanja organizirao je, uz pomoć velikog broja suradnika, više od 400 projekata marketinškog, izdavačkog, sajamskog, kongresnog i edukacijskog karaktera koji su realizirani u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji, Italiji i Poljskoj.
