Tijekom zimske sezone letenja očekuje se više od 150 jedinstvenih aviolinija
Croatia Airlines, hrvatski nacionalni prijevoznik, u prvom polugodištu 2020. godine podijelio je sudbinu zrakoplovne industrije, koja se zbog pandemije koronavirusa suočila s najdubljom krizom u svojoj povijesti. Epidemiološka kriza drastično je smanjila potražnju za uslugama zračnog prijevoza u navedenom razdoblju, što je posljedično izuzetno negativno utjecalo na financijsko poslovanje kompanije te je u takvim tržišnim okolnostima zabilježen operativni gubitak od 155,4 milijuna kuna, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 173,2 milijuna kuna. Za usporedbu, lani je u istom razdoblju zabilježen gotovo dvostruko bolji rezultat, odnosno 89,43 milijuna kuna gubitka.
U prvom polugodištu ove godine zrakoplovi Croatia Airlinesa ostvarili su nalet od 7.567 blok sati, što je 59 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Obavljen je 5.661 let, odnosno 7.536 letova manje, što predstavlja pad od 57 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Pritom se struktura naleta prilagođavala potrebama prometa, a s obzirom na tržišne okolnosti veći naglasak bio je na korištenju flote Q400, čiji je kapacitet manji u odnosu na flotu Airbus.
Broj putnika u domaćem redovitom prometu (83.618 putnika) manji je za 63 posto, u međunarodnom redovitom prometu (244.382 putnika) taj pad iznosi 66 posto, a u izvanrednom prometu (2.935 putnika) zabilježen je pad od 84 posto. Ukupno je u prvom polugodištu prevezeno 330.935 putnika, odnosno gotovo 630.000 putnika manje nego u istom razdoblju lani, što je pad od 66 posto.
Kao izravna posljedica manjeg naleta i manjeg broja prevezenih putnika smanjeni su prihodi iz poslovanja za 55 posto (-411,7 milijuna kuna) u sklopu kojih je najznačajnije smanjenje putničkih prihoda u visini od 399,1 milijuna kuna. Unatoč tome operativni troškovi su smanjeni 41 posto kao rezultat smanjenja razine prometa, ali i poduzetih operativnih i drugih mjera smanjenja troškova na svim razinama kompanije. Među operativnim mjerama su otkazivanje kratkoročnog sezonskog najma zrakoplova CRJ1000, odustajanje od dugoročnog dry lease najma zrakoplova Q400 te odgoda početka obračuna dugoročnog najma (dry lease) zrakoplova A319 do početka ljetne sezone 2021. godine.
Razorni učinak krize uzrokovane korona virusom osobito je bio izražen u drugom kvartalu (travanj – lipanj) u kojem kompanija, u uobičajenim okolnostima, počinje ostvarivati dobit kojom se pokrivaju gubici zimskog razdoblja. Konkretno, u drugom kvartalu ove godine zabilježen je gubitak od 62,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani zabilježena dobit iz poslovanja u iznosu od 10,5 milijuna kuna te neto dobit od 9,1 milijuna kuna.
Treba istaknuti kako Croatia Airlines nije prekinuo prometovanje u izvanrednim okolnostima, za razliku od ostalih avioprijevoznika koji su u prvoj polovici ožujka obustavili sve letove u Hrvatsku. Tako se nacionalni prijevoznik potvrdio kao strateški dio hrvatske prometne infrastrukture i pridonio održavanju prometne povezanosti hrvatskom gospodarstvu i građanima. Kompanija je od početka krize omogućila povratak u Hrvatsku za oko 23.000 tisuće hrvatskih građana, a istodobno je bila na raspolaganju Vladi Republike Hrvatske s kojom je organiziran prijevoz humanitarne pomoći, vraćanje hrvatskih vojnika iz Afganistana te više repatrijacijskih letova iz različitih dijelova Europe, kao i repatrijacijski let u Kinu koji je bio najdulji let u povijesti tvrtke.
Zrakoplovi Croatia Airlinesa trenutno lete iz Zagreba u 14 europskih odredišta i 5 hrvatskih zračnih luka. Dodatna važnost i doprinos turizmu u uvjetima krize i posljedicama na turističku sezonu vidljiva je i u povezivanju obalnih aerodroma s europskim odredištima. Tako zrakoplovi tvrtke izravno povezuju ZL Split s 11 europskih odredišta, ZL Dubrovnik sa 7 europskih gradova i ZL Rijeka s Münchenom.
