Zagreb u 2024. ostvario rekordan broj dolazaka u Hrvatskoj
Međunarodna udruga za kongrese i skupove asocijacija ICCA (International Congress and Convention Association) objavila je svoju godišnju ljestvicu kongresnih destinacija temeljenu na broju održanih međunarodnih skupova u 2024. godini. Više od 11.000 skupova prikupljenih putem prijava članica i internih istraživanja pokazuje stabilan oporavak sektora te potvrđuje rastući globalni značaj srednje velikih skupova, osobito u Europi, koja je ponovno predvodnik s čak 56 % svih zabilježenih događanja.
Europa zadržava lidersku poziciju s više od 6.000 međunarodnih skupova. No, izvještaj ističe da kvantiteta nije jedini kriterij uspjeha – sve više se naglašava važnost lokalne relevantnosti, održivosti i sektorske usklađenosti. U fokusu su skupovi srednje veličine (150–999 sudionika), koji čine 53 % svih događanja. Drugi i treći gradovi, koji često nude fleksibilnije uvjete i bolje povezivanje s lokalnim zajednicama, sve su poželjniji organizatorima.
TOP 10 kongresnih gradova: Beč ponovno prvi, Pariz pao s trona
Na samom vrhu ljestvice najboljih kongresnih gradova dolazi do pomaka - Beč je sa 154 održana međunarodna skupa ponovno preuzeo vodeću poziciju. Odmah iza njega nalazi se Lisabon sa 153, dok treće mjesto zauzima Singapur sa 144 skupa. Slijede ih Barcelona (142), Prag (131), a Pariz, koji je prošle godine držao prvo mjesto, sada dijeli šesto mjesto sa Seulom (po 124 skupa). Među prvih deset još su Bangkok (115), Rim (114) i Atena (111).
Važno je naglasiti da ljestvica gradova pokazuje zanimljiv spoj kontinuiteta i promjena. Iako većina vodećih destinacija ostaje prisutna u vrhu, očigledna je dinamika u poretku – Beč je skočio s četvrtog na prvo mjesto, dok je Pariz, unatoč padu, zadržao visoku poziciju u godini u kojoj je bio domaćin Ljetnim olimpijskim igrama.
Uz broj održanih skupova, ICCA ističe i alternativni pogled na uspješnost gradova – prema prosječnom broju sudionika po skupu. U ovoj kategoriji prednjači Dubai, s impresivnih 899 sudionika po događanju, ispred Barcelone (886), Milana (803), Balija (799) i Melbournea (794). Ovi podaci naglašavaju stratešku vrijednost destinacija koje uspijevaju privući veće skupine sudionika.
TOP 20 zemalja: SAD ostaje lider, Italija sve jača
Na ljestvici država, Sjedinjene Američke Države zadržavaju prvo mjesto s čak 709 skupova. Slijede Italija (635), Španjolska (536), Njemačka (491) i Ujedinjeno Kraljevstvo (481), koje je ove godine preteklo Francusku, sada šestu s 432 skupa. Prvih pet destinacija ostaje stabilno, uz ovu jednu zamjenu u poretku.
Hrvatska ove godine ima čak 13 gradova na ICCA ljestvici
Hrvatska se smjestila na 42. mjesto s ukupno zabilježena 72 skupa, dok je Slovenija skočila jedno mjesto iznad nje s održanim 81 skupom. Tako je Slovenija preuzela vodstvo u užoj regiji - Srbija je na 49. mjestu s 49 skupova, a Bosna i Hercegovina na 83. mjestu s 10 skupova.
Međutim, Hrvatska je ove godine ostvarila svojevrsnu povijesnu prekretnicu na ICCA ljestvici jer se čak 13 gradova našlo na listi međunarodnih kongresnih destinacija. Uz tradicionalne lidere Zagreb i Dubrovnik te povratak Opatije, tu su Split i Šibenik od prošle godine, ali i devet novih destinacija: Varaždin, Sveti Martin na Muri, Rovinj, Pula, Lovran, Rijeka, Zadar, Hvar i Cavtat.
Zagreb je sa 34 skupa zauzeo 71. mjesto, a Dubrovnik s 14 skupova 167. mjesto. Opatija ima zabilježena 3 skupa, Split 7 skupova, a Šibenik 1 skup. Od novih gradova na ljestvici po 2 skupa su organizirana u Rijeci i Cavtatu, a po jedan u Varaždinu, Svetom Martinu na Muri, Rovinju, Puli, Lovranu, Hvaru i Zadru.
Kongresi kao alat sveukupnog razvoja
ICCA izvještaj za 2024. potvrđuje da međunarodni skupovi nisu više isključivo turistički proizvod – oni su strateški alat razvoja, međunarodne suradnje i prijenosa znanja. Zemlje i gradovi koji ulažu u specijalizirane kongrese, infrastrukturu i održivost stvaraju dugoročnu dodanu vrijednost. Kao što izvještaj ističe, kongresi udruga predstavljaju snažnu, ali često podcijenjenu silu u današnjem umreženom svijetu. Poput sante leda, njihov vidljivi ekonomski učinak – poput noćenja u hotelima, potrošnje sudionika i prihoda za dvorane – samo je vrh. Ispod površine krije se daleko veća vrijednost koja ima moć transformirati zajednice i društva.
U tom kontekstu, organizacija kongresa postaje više od događanja – ona je pokretač znanstvenog napretka, međunarodnog dijaloga, inovacija i dugotrajnih društvenih promjena. Upravo zato, destinacije koje razumiju „efekt sante leda“ i strateški njeguju ovu industriju, imaju najveće šanse za održiv i inkluzivan rast.
