×

Prihod od turizma je imaginarna farsa

Hrvatska se ne može nazivati turističkom zemljom sve dok koristi pretpotopne metode u izračunu prihoda od turizma, upozorava sve više konzultanata i eksperata za turizam, posebno nakon nedavne izjave ministra Veljka Ostojića da ćemo do kraja sezone od stranih turista uprihoditi oko sedam milijardi eura.
izvor: Business.hr (Foto Fotolia)
izvor: Business.hr (Foto Fotolia)

Hrvatska se ne može nazivati turističkom zemljom sve dok koristi pretpotopne metode u izračunu prihoda od turizma, upozorava sve više konzultanata i eksperata za turizam, posebno nakon nedavne izjave ministra Veljka Ostojića da ćemo do kraja sezone od stranih turista uprihoditi oko sedam milijardi eura.

Dok velike turističke sile, poput Italije i Španjolske, koriste tzv. satelitsku bilancu turizma, sofisticirane izračune ukupnog financijskog učinka turističkih putovanja i različitih oblika turističke potrošnje na gospodarstvo zemlje, Hrvatska se i dalje uglavnom pouzdaje u brojanje gostiju, zajedno s još nekim parametrima koji ne daju cjelovitu sliku o utjecaju turizma na domaći gospodarski krvotok.
 
HNB, naime, posljednjih 13 godina prihode u turizmu izračunava kombinacijom anketiranja putnika na graničnim prijelazima i podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju domaćih i stranih putnika.
 
"Svi podaci o prihodima hrvatskog turizma prilično su sumnjivi jer i dalje ne znamo o čemu je točno riječ kad ministar kaže da imamo sedam milijardi eura od stranih turista. Potrošnja se alocira u različitim biznisima, od hotela, avioprijevoza i autocesta, do trgovina i benzinskih crpki, a tu virtualnu potrošnju ne možemo zahvatiti sustavom statistike i računovodstva koji se provode u Hrvatskoj", ističe Miroslav Dragičević iz konzultantske kuće Horwath.
 
Nepouzdanost anketiranja na graničnim prijelazima i aerodromima, kao jednog od ključnih orijentira u izračunu zarade od turizma, nedavno je u Forbesu analizirala i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
 
Upozorila je da Hrvatska zbog specifičnog geografskog položaja obiluje graničnim prijelazima pa je nemoguće dobiti stabilan i reprezentativan uzorak za anketu, a upitno je i kako se anketari sporazumijevaju s turistima koji ne govore standardne strane jezike.
 
"Na kraju krajeva, tko se može sjetiti koliko je točno potrošio na odmoru. A ako se možete sjetiti, jeste li spremni reći istinu ili biste možda željeli tu nezgodnu cifru malo uljepšati", ističe Vizek.