U Zagrebu održan Future Tense: Kako razmišljati, raditi i živjeti održivo u svijetu koji juri
Pod motom Ni crno/ni bijelo, na Zagrebačkom velesajmu održano je peto izdanje Greencajt festivala – vodeće regionalne platforme za rasprave o održivosti, zelenim politikama i društvenim transformacijama. Od 21. do 23. svibnja, Paviljon 13 postao je središnje mjesto okupljanja više od 3000 posjetitelja te 60 domaćih i inozemnih govornika koji su kroz više od 30 predavanja i panela otvorili ključna pitanja naše budućnosti.
Festival je službeno otvorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, istaknuvši važnost Greencajta u povezivanju stručnjaka, građana i poslovne zajednice u zajedničkom cilju zelene tranzicije. Direktor Greencajta Vinko Filipić istaknuo je kako je cilj festivala potaknuti otvoren i konstruktivan dijalog o održivosti te ponuditi konkretne smjernice za djelovanje.
Inspiracija iz svijeta brendova: Lekcije iz LEGO-a
Prvog dana festivala, pažnju je privukla Sara Riis-Carstensen, stručnjakinja za globalnu brend strategiju i bivša kreativna direktorica LEGO-a, koja je u svom predavanju „Lego: building sustainability. Brick by brick.„ u kojem je opisala put transformacije ovog legendarnog brenda prema održivom poslovanju.
Sara je otvoreno govorila o pogreškama iz prošlosti, poput kontroverzne suradnje s naftnim gigantom Shellom, koju su ekološke organizacije oštro osudile, te o problematičnoj komunikaciji kroz seriju LEGO Friends, koja je nepromišljeno promovirala stereotipe o djevojčicama. No, upravo su ti izazovi doveli do zaokreta: LEGO je fokus prebacio na teme očuvanja prirode, inkluzije i prijateljstva, čime je ponovno zadobio povjerenje kupaca i istaknuo snagu brendova u oblikovanju svijesti.
„Održivost mora biti u samom srcu brenda kako bi bila autentična i imala stvarni utjecaj. Vjerujemo da kao brend imamo odgovornost štititi djecu i pružiti im sigurnost i slobodu u digitalnom svijetu. Balansiranje između visoke kvalitete i brige za okoliš nije jednostavno, ali je moguće – kockicu po kockicu!“, istaknula je Riis-Carstensen.
Turizam na raskrižju: lokalno, održivo i privlačno
Dio festivala posvećen održivom turizmu bila su dva panela. Na panelu „Dalmatinska marenda, slavonska crna svinja, istarske masline“ powered by Hrvatska turistička zajednica, Cristina Vojić Krajcar, marketing manager Turističke zajednice Istarske županije i Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, razgovarale su o autentičnosti kao temeljnom principu održivog turizma i važnosti povezivanja lokalne hrane, kulture i identiteta.
Panel „Lokalno održivo i globalno atraktivno – može li turizam sjediti na dva stolca?“ okupio je stručnjake iz različitih sektora turizma u raspravi o izazovima i mogućnostima koje održivost donosi turističkim destinacijama. Panelom je moderirao novinar, voditelj i TV urednik Mislav Togonal koji je u temu uveo Barcelonom kao primjerom što se u destinaciji može dogoditi od prekomjernog turizma te istaknuo kako u Istri primjerice ima 200.000 stanovnika, a pola milijuna kreveta. Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore dodala je ovim brojkama i statistike kako je Hrvatsku prošle godine posjetilo 21 milijun turista, od čega je njih 85% bilo u razdoblju od lipnja do rujna.
Nada Prodan Mraković, pročelnica za turizam Istarske županije, istaknula je kako se Istra već godinama bori s problemom velikog brojna posjetitelja u visokoj sezoni, a gradnja u turističke namjene sve više raste te ju je vrlo teško kontrolirati ili ograničavati. Potreban je sustavan zakonodavan nadzor prekomjerne gradnje. Dodala je međutim kako Istra značajno ulaže u zelenu infrastrukturu i valorizaciju lokalnih proizvoda, čime se pozicionira kao regija koja nudi više od mora i sunca i to i van sezone. Autentičnost doživljaja na taj način postaje najveća vrijednost, a turisti to znaju prepoznati, poručila je.
Andreja Vukojević je napomenula kako su izrađene brojne studije o održivosti turizma, o izdrživosti kapaciteta za pojedine destinacije i kako se trebamo držati donesene Strategije turizma. Na komentar moderatora kako papir ne može riješiti naš problem, navela je Dubrovnik kao pozitivan primjer koji je na temelju studija i strategija uspješno ograničio broj kruzera i broj posjetitelja u strogom centru grada. Na pitanje slaže li se s naplatom ulaska u grad kao što je to učinila Venecija, Vukojević je istaknula: „Zašto ne? Ali isključivo na lokalnoj razini, tamo gdje to odgovara trenutnoj situaciji i konkretnoj destinaciji.“
Slaven Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa osvrnuo se na izazove aviokompanija u kontekstu održivosti, posebice smanjenja ugljičnog otiska te treba li uvesti porez na vožnju zrakoplovom. Naglasio je kako su putovanja avionom manji problem nego ona automobilima jer kada bi npr. 200 ljudi sjelo u avion umjesto da ih po dvoje sjedne u 100 automobila – to je manje ispušnih plinova. No, i dalje su oni jedini značajno opterećeni nametima vezanim uz zaštitu okoliša pa bi svaki novi namet još više utjecao na cijene putovanja.
Alenka Soršak iz Ljubljana Tourisma predstavila je iskustvo slovenske prijestolnice koja već desetljeće razvija strategije održivog urbanog turizma. Kroz ukidanje prometa u strogom centru grada, promociju lokalnih proizvođača, ekoloških certifikata i participaciju zajednice, Ljubljana postaje primjer kako zeleni turizam može donijeti dodanu vrijednost i građanima i posjetiteljima.
Svi sudionici panela složili su se kako održivi turizam nije samo poželjan, već nužan put ako želimo sačuvati resurse, lokalne zajednice i konkurentnost destinacija. Umjesto masovnosti, fokus se treba pomaknuti na kvalitetu, autentičnost i regenerativni pristup. Ulaganja u zelenu infrastrukturu, uključivanje lokalne zajednice i transparentna komunikacija s gostima, prepoznati su kao temelji održive turističke strategije. Tu je iznimno važno strateško planiranje i suradnja privatnog i javnog sektora.
Greencajt festival dodatno je potvrdio kako održivost u turizmu (kao uostalom i svim drugim granama gospodarstva) nije ni crna ni bijela - već paleta boja, odnosno odluka i pristupa koji zajedno stvaraju bolje sutra za sve nas i naš planet.
