Budućnost pripada hrabrima: Rik Vera donosi strategije za inovacije, otpornost i rast u nesigurnim vremenima
Četvrto izdanje konferencije Money Motion održat će se 11. i 12. ožujka na Zagrebačkom velesajmu uz podršku vodećih kompanija iz financijskog i tehnološkog sektora, a okupit će stručnjake iz banaka, tehnoloških tvrtki, regulatornih institucija i startup zajednice. Program donosi pregled najvažnijih trendova koji oblikuju budućnost financija - od kibernetičke sigurnosti do digitalnih valuta i tokenizacije imovine. Ulaznicu potražite na službenoj stranici konferencije ili Entrio platformi.
Industrijalizacija prijevara: sigurnost postaje strateška prednost
Financijske prijevare posljednjih godina bilježe snažan rast, a umjetna inteligencija sve češće sudjeluje u njihovom osmišljavanju i provedbi. Stručnjaci upozoravaju da se razvija fenomen poznat kao „fraud as a service”, odnosno automatizirane platforme na crnom tržištu koje omogućuju provođenje prijevara gotovo svakome, bez posebnog tehničkog znanja.
"Prijevare su postale industrijalizirane, što znači da prijevara više nije marginalni rizik, već zajednički izazov za cijeli financijski ekosustav. Oni koji se još uvijek oslanjaju na statična pravila i kontrole nakon incidenta već zaostaju; današnje okruženje zahtijeva obavještajne podatke u stvarnom vremenu, identitet i suradnju između banaka, trgovaca i mreža. Zato je sigurnost postala jedna od najvrjednijih prednosti u plaćanjima” upozorava Bartosz Ciolkowski, Division President, South East Europe, Mastercard.
Takva industrijalizacija kriminala mijenja percepciju sigurnosti - ona više nije samo operativna funkcija, nego ključna konkurentska prednost financijskih institucija. Organizacije koje sigurnost postavljaju kao strateški prioritet štite povjerenje korisnika i reputaciju, dok ostale reagiraju tek pod pritiskom sve sofisticiranijih napada. Procjene globalnih troškova kibernetičkog kriminala dodatno naglašavaju ozbiljnost situacije jer bi do kraja desetljeća mogli dosegnuti razine koje imaju izravan utjecaj na stabilnost financijskog sustava.
“Transformacija kibernetičkog kriminala, snažno potaknuta umjetnom inteligencijom, ima duboke posljedice za financijsko tržište. Prema procjenama Cybersecurity Venturesa, globalni trošak kibernetičkog kriminala u 2031. godini mogao bi iznositi približno 12,2 trilijuna dolara godišnje ako se trenutni trend rasta nastavi. Organizacije koje su sigurnost postavile kao strateški prioritet štite povjerenje korisnika i svoju reputaciju, dok ostale tek reagiraju pod pritiskom sve sofisticiranijih napada. Takve razlike u razini pripremljenosti imaju izravne posljedice: povjerenje korisnika, stabilnost financijskog sustava i reputacija institucija danas izravno ovise o njihovoj sposobnosti upravljanja sigurnosnim rizicima”, pojašnjava Robert Preskar, Direktor odjela za razvoj proizvoda i rješenja iz područja sigurnosti i kartičnog poslovanja u ASEE Hrvatska.
Kako iskoristiti potencijal umjetne inteligencije u prevenciji financijskih napada na organizacije i korisnike bit će važna tema na AI & Automation Stageu, najnovijoj pozornici konferencije Money Motion.
Nova europska regulativa povećava odgovornost banaka
Europski regulatorni okvir dodatno povećava odgovornost financijskih institucija u zaštiti korisnika. Nova pravila zahtijevaju višu razinu sigurnosnih standarda, a u određenim situacijama banke će morati snositi troškove prijevara ako zaštita nije bila adekvatna.
Istodobno, izazov ostaje pronaći ravnotežu između snažne sigurnosti i jednostavnog korisničkog iskustva. Napredni autentifikacijski mehanizmi, sustavi detekcije anomalija i višeslojno upravljanje rizicima postaju standard, no ljudski faktor - informiranost i oprez korisnika - i dalje ostaje ključan element zaštite.
Investicija financijskih institucija u obranu i detekciju prevara u svrhu zaštite svojih korisnika ključan je aspekt PSD3 regulative Europske unije. Drugim riječima, banke danas imaju veću odgovornost u zaštiti građana i poslovnih subjekata nego ikad prije te ukoliko ne primjene dovoljno visoku zaštitu morat će preuzeti troškove napada.
“HPB već godinama ulaže u unaprjeđenja sustava nadzora, detekcije anomalija i višeslojnog upravljanja rizicima - od kibernetičke zaštite i prevencije prijevara do upravljanja kontinuitetom poslovanja. Istodobno, sigurnost digitalnih servisa dio je svakodnevnog iskustva naših korisnika: od naprednih autentifikacijskih mehanizama do pravila za zaštitu podataka i financijskih transakcija, čime dodatno jačamo povjerenje u online i mobilno bankarstvo. Ipak, ni najnapredniji sigurnosni sustavi ne mogu u potpunosti nadomjestiti svjesnu i odgovornu ulogu ljudi. Pozornost, informiranost i odgovorno ponašanje i klijenata i zaposlenika u digitalnom okruženju i dalje su jedan od ključnih elemenata sigurnosti”, naglašava Josip Majher, član Uprave HPB-a.
Da je u svijetu skalabilnih i personaliziranih prijevara sigurnost više od same funkcije, već značajan, ako ne i ključan preduvjet povjerenja u banke i financijski sustav, slaže se Marijo Sutlović, direktor Odjela kibernetičke i informacijske sigurnosti u OTP banci: “Već duži niz godina banke primjenjuju sustave koji koriste AI i analitičke modele što im omogućava otkrivanje anomalija, prijevara i kompromitacija. Na takav način, gotovo nevidljivo, korisnicima svojih usluga pružaju dodatnu sigurnost i omogućavaju pouzdanost digitalnih kanala i transakcijskog sustava u cjelini. Istovremeno sa širenjem spektra sigurnosnih usluga, izazov za banke je pronaći ravnotežu između snažne zaštite i jednostavnog korisničkog iskustva koje je imperativ.Sigurnost je danas postala jedna od najznačajnijih financijskih usluga jer bez nje nestaje povjerenje koje je u svijetu gdje je naša imovina neraskidivo povezana s različitim digitalnim kanalima, istinska vrijednost koja čini razliku.“
Čime ćemo plaćati kavu 2030. godine i hoće li Europa napokon dobiti vlastitu financijsku infrastrukturu?
Uz sigurnost, druga velika tema konferencije bit će transformacija samog novca. Digitalni euro i tokenizacija imovine otvaraju pitanje buduće financijske infrastrukture - kako će se vrijednost kretati u ekonomiji koja funkcionira 24 sata dnevno i tko će kontrolirati ključne sustave?
Iz perspektive industrije plaćanja, digitalna imovina ne smatra se prijetnjom postojećem sustavu, nego njegovom nadogradnjom kroz interoperabilnost i nove usluge. Ipak, Europa se suočava s izazovom jer privatni globalni projekti već imaju značajan tržišni zamah, što povećava pritisak na razvoj vlastitih rješenja.
“Tehnologije koje stoje u pozadini novih oblika digitalnih valuta predstavljaju novu priliku za plaćanja i za našu mrežu. U tom prostoru s partnerima radimo već godinama, a na tržištu već postoji niz Mastercardovih programa koji korisnicima omogućuju kupnju i korištenje digitalne imovine” poručuje Hendrik Bourgeois, Senior Vice President Public Policy and Government Affairs, Mastercard Europe.
Brojke iz 2025. godine pokazuju koliki je ulog u pitanju. Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina i Money Motiona, upozorava da privatni sektor već ima ozbiljan zamah: “Europa poprilično kasni za vodećim privatnim izdavačima stablecoina budući da su američki stablecoini USDC i USDT zajedno obradili više od 30 trilijuna dolara vrijednih transakcija u 2025., što je enorman globalni promet koji daleko nadmašuje većinu nominalnih europskih inicijativa.”
U tom kontekstu digitalni euro postaje više od tehnološkog projekta. “Ako gledamo hladne činjenice, Europa ide prema svijetu u kojem novac postaje digitalna infrastruktura, a ne proizvod. Digitalni euro trebao bi donijeti državnu garanciju i stabilnost u online okruženje, dok će tokenizacija stvarne imovine pokazati koliko se brzo i učinkovito vrijednost može kretati kada je zapisana na blockchainu. To neće ‘ubiti’ kripto. Prije će odvojiti špekulaciju od stvarne upotrebe i primorati projekte da pokažu čemu zaista služe. Kad institucije prihvate istu tehnologiju, mrežni efekt postaje ogroman i ono što je jučer bilo alternativno sutra postaje standard.”
Njegova procjena za kraj desetljeća je pragmatična: “Do 2030. građani će vjerojatno plaćati i slati novac kombinacijom digitalnog eura i reguliranih stablecoina. Bitcoin i slične imovine ostat će važni, ali više kao globalna, neutralna pohrana vrijednosti nego kao sredstvo za ‘kavu u kvartu’. Prava promjena je u tome što će blockchain postati nevidljiv. Koristit ćemo ga, a da o njemu ne razmišljamo. A kad tehnologija postane dosadna, to je obično znak da je pobijedila”, zaključuje Škorić.
Tokenizirano gospodarstvo donosi novu arhitekturu financija
Ako digitalni euro predstavlja javni sloj novca, tokenizacija predstavlja novi način kretanja imovine. Robert Markuš, direktor Smartisa, naglašava da je riječ o dubljoj transformaciji: “Ako digitalni euro postane nova javna infrastruktura namire, a tokenizirana imovina uđe u glavne financijske tokove, tada ne digitaliziramo samo imovinu, već redizajniramo ‘vodotok’ financijskog tržišta.”
Prema njegovu tumačenju, tri infrastrukturna sloja odlučit će može li se tokenizirano gospodarstvo razvijati sigurno i operativno stabilno: interoperabilna infrastruktura namire u stvarnom vremenu, identitetom vođena arhitektura usklađenosti i povjerenja i kriptografska sigurnost i operativna otpornost ugrađene u dizajn.
Banke neće moći birati između starog i novog, upozorava, nego će morati graditi hibridne arhitekture u kojima koegzistiraju tokenizirani depoziti, digitalni novac središnje banke, DLT platforme, RTGS sustavi, SEPA i kartične sheme. Markuš dodatno naglašava kako u tokeniziranom gospodarstvu identitet postaje jednako važan kao i likvidnost. Snažan digitalni identitet, orkestracija KYC/KYB procesa, AML nadzor prilagođen tokeniziranim tokovima i programabilna usklađenost više nisu dodatna funkcionalnost, nego temelj sustava.
Rasprava se seli na pozornicu
Ova tema neće ostati na razini teorije. Na glavnoj pozornici Money Motiona održat će se panel “Digitalised Euro: Stablecoin, Tokenised Deposit or CBDC?”, uz sudjelovanje Alexandre Soroko (Visa), Martina Bruncka (Schuman Financial), Jürgena Schaafa (ECB) i Ronalda Oliveire (Hard Yaka Ventures).
Jürgen Schaaf održat će i keynote “From Vision to Value: The Digital Euro and Europe’s Road towards Wholesale CBDC”, dok će Faustine Fleuret u keynoteu “From tokenising to decentralising finance: EU policymakers vs. US strategy makers” otvoriti geopolitičku dimenziju tokenizacije.
Uz glavne rasprave, Expo Stage koji sponzorira Raiffeisen Bank International donosi poseban format. U srijedu, prvog dana konferencije, Damjan Rudež i Alojzije Janković održat će fireside chat, a Janković će nakon toga odigrati partiju ‘blind chessa’, simboličnu demonstraciju strateškog razmišljanja u okruženju u kojem se figure sve više kreću ispod površine, u kojoj će publika igrati važnu ulogu.
Jer upravo se to događa s novcem. Digitalni euro, tokenizacija i interoperabilnost možda će uskoro postati dosadna infrastruktura. A u financijama je to obično znak da je sustav postao standard.
