Dan planeta Zemlje - u Zagrebu se priprema jedno od najvažnijih regionalnih događanja posvećenih održivosti
Konferencija Future Tense powered by Lürssen još jednom je potvrdila svoju poziciju kao središnje mjesto okupljanja svih koji promišljaju i oblikuju budućnost. U organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij konferencija je i ove je godine, u svom petom izdanju, okupila stručnjake, futurologe, lidere iz različitih industrija, poslovnu i akademsku zajednicu te predstavnike javne uprave koji žele promišljati o budućnosti, ulagati u nju i aktivno je strateški oblikovati.
Otvorili su je dr. sc. Howard Yu, svjetski priznati profesor menadžmenta i inovacija s IMD-a iz Švicarske i Tamira Snell, futurologinja i kulturna sociologinja iz Copenhagen Institute for Futures Studies. Njihova predavanja bila su snažan podsjetnik da je prilagodljivost ključ uspjeha u svijetu koji se neprestano mijenja – i to ne samo za organizacije, već i za pojedince.
„Tvrtke koje samo gase požare, preživljavaju današnje izazove, međutim ostaju iznimno ranjive sutrašnjima. Stvorite organizaciju koja se može prilagođavati, ali i širite poslovanje na smislen način, umjesto da ganjate brzi profit. Zapamtite, ni jedna prednost nije vječna. Zato je ulaganje u buduće mogućnosti uvijek prioritet“, poručio je dr. sc. Howard Yu, istaknuvši važnost upravljanja i kratkoročnim i dugoročnim rizicima u nestabilnim vremenima.
Zašto unatoč svemu – ne djelujemo?
U fokusu predavanja Tamire Snell bilo je pitanje zašto, iako smo svjesni klimatskih promjena i ekoloških izazova, i dalje kolektivno izostajemo s konkretnim djelovanjem. U izlaganju Future Behaviours for a Sustainable Future naglasila je kako nas naš vlastiti mozak i emocionalni obrasci često koče u promjeni ponašanja.
„Većina ljudi zaista brine o klimatskim promjenama, no one nam i dalje nisu dovoljno bliske, čak i kada se događaju oko nas. Požari, poplave i toplinski valovi možda pune naslovnice, ali ih doživljavamo kao izolirane incidente, a ne kao dio većeg obrasca. To je dijelom posljedica načina na koji naš mozak funkcionira, brže i snažnije reagiramo na neposredne prijetnje, dok su klimatske promjene spore, kompleksne i s često nejasnim uzrocima i posljedicama“, objasnila je Tamira Snell.
Dodala je da promjena zahtijeva istovremeno djelovanje sustava (politika, infrastrukture, korporacija) i pojedinca, a bez emocionalnog pomaka i osjećaja uključenosti, promjena ostaje teško dostižna.
Usporavanje kao strateška prednost
Jedno od najupečatljivijih izlaganja održao je Carl Honoré, svjetski poznati autor i govornik pokreta „Slow Movement“, koji već dva desetljeća promiče ideju usporavanja kao načina života i rada. U predavanju Slow Down, Power Up, Honoré je istaknuo kako duboka potreba za brzinom ima svoje korijene u kulturi i poslovanju, ali i da svjesno usporavanje može biti ključ veće produktivnosti i kreativnosti.
„Brže je često bolje, ali ne uvijek. Ponekad je za uspješno poslovanje bolje stati na kočnicu. Kako biste se ubrzali, ponekad je bolje usporiti. Kada svi oko vas trče poput bezglavih kokoši, sporost može biti vaše tajne oružje. Može vas učiniti sretnijima i smirenijima, dinamičnijima i kreativnijima. Usporavanje vas može učiniti boljim slušateljem i vođom. Pomaže vam vidjeti širu sliku i dugoročno donositi pametnije odluke“, istaknuo je Honoré.
Uz Carla Honoréa, na konferenciji Future Tense powered by Lürssen govorio je i dr. sc. Sami Kazi, voditelj istraživanja o pametnim gradovima i inteligentnim zgradama pri VTT-u, Tehničkom istraživačkom centru Finske.
„Pametne gradove čine ljudi. Grad je pametan zahvaljujući njegovim pametnim ljudima. Ono kako ja to vidim – grad koji koristi različite tehnologije i druga sredstva osnažuje ljude da donose informirane odluke temeljene na djelotvornoj inteligenciji. Odnosno, ključ za stvaranje istinski pametnih gradova leži u integraciji tehnologije s ljudskim ponašanjem, pretvarajući urbane prostore u međusobno povezane sustave koji su i učinkoviti i održivi“, izjavio je dr. Kazi u predavanju Smart Cities and Intelligent Buildings.
Inovacije i održivost - temelji budućeg poslovanja
Kao i prethodnih godina, konferencija je bila mjesto susreta znanosti, gospodarstva, javnog sektora i kreativnih industrija. U programu su sudjelovali i drugi ugledni govornici poput Petera Hinssena, globalno priznatog autoriteta za inovacije, tehnologiju i liderstvo, koji je održao predavanje o tome kako organizacije mogu i moraju naučiti upravljati radikalnim inovacijama.
Vodeći predstavnici hrvatskih i međunarodnih kompanija govorili su o tehnologiji, inovacijama, održivosti, ali i važnosti promišljanja o budućnosti u vremenima neprestanih promjena. Viktor Lučić, direktor Sektora za korporativnu strategiju i razvoj poslovanja u KONČARU, naglasio je važnost obnovljivih izvora energije u Europi, ali i globalno. „Trendovi ukazuju kako će se i u budućnosti intenzivno raditi na poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime se mijenja cjelokupan koncept energetike. Ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu predstavljaju okosnicu daljnjeg razvoja elektroenergetskog sustava. Promjene koje se događaju zahtijevaju bržu i kvalitetniju reakciju svih dionika u industriji.”
U panel razgovoru Investment in Research and Innovation as a Prerequisite for Europe's Competitiveness, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL d.d., govorio je o neprestanim promjenama u svijetu, naglasivši važnost promjene perspektive prema njima. U istom panelu sudjelovao je i Stanko Kršlović, član uprave Philip Morrisa Zagreb, koji je naglasio kako su inovacije ključ dugoročne konkurentnosti – ne samo pojedinačnih kompanija, već i čitavih gospodarstava.
Osim toga, sudionici na Business pozornici ponovno su u fokus stavili temu održivosti, koja je, uslijed aktualnih globalnih izazova, djelomično pala u drugi plan. Zaključci konferencije jasno poručuju: održivost ne smije biti apstraktni pojam, već konkretna strategija, ukorijenjena u svakodnevnim poslovnim odlukama, kulturi i vrijednostima. Organizacije koje to prepoznaju, ne samo da će opstati, već će postati lideri u svijetu koji traži odgovornost, transparentnost i svrhu.
