Baška Voda i Makarska oduševile hrvatske kongresne stručnjake
Izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić dugi je niz godina radila u turističkom sektoru kao voditelj privatnog turističkog objekta, gdje je stekla iskustvo u menadžmentu. Akademsku karijeru je započela na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je stekla titulu mag. oec., a doktorirala je na temu „Menadžment u funkciji razvoja poslovnog turizma destinacije“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Danas je izvanredna profesorica na međunarodnom sveučilištu Libertas. Nakon dugogodišnjeg rada u realnom turističkom sektoru uslijedio je zaokret u karijeri te se odlučila za rad sa studentima gdje svoje praktično iskustvo rada u turizmu povezuje s teorijom.
„Uvijek me vukla strast prema organizaciji događaja jer se tamo pokazuju i stječu sposobnosti organizacije, prilagodbe promjenama koje se trebaju rješavati u trenu, upravljanju timom, odlučnom donošenju odluka i tome slično.“, rekla nam je prof. Rudančić, ujedno koautorica nove knjige u izdanju Libertasa. Knjiga „Upravljanje poslovnim događanjima - s aspekta turizma i mikroekonomije uz primjenu informacijsko komunikacijskih tehnologija“ bit će predstavljena na predstojećem Forumu hrvatske kongresne industrije. Kako u Hrvatskoj gotovo i nema stručne literature na tu temu od strane domaćih autora, ovo je zanimljiv pomak. Tim povodom razgovarali smo s prof. Rudančić o samoj knjizi, ali i njenom radu općenito.
Autorica ste brojnih knjiga i istraživanja u različitim područjima turizma. Koji biste svoj rad posebno istaknuli i zašto?Samostalno i u koautorstvu sam objavila 60-ak znanstvenih radova. Svi su mi izuzetno posebni jer su uvijek pisani u smjeru prikaza trenutne situacije teme koja se obrađuje, ali rad na koji sam posebno ponosna je iz mojih studentskih dana pod nazivom: „Zelena strategija poslovnog turizma“, iz 2010. godine. Tada sam već s koautorima ukazivala na važnost „zelenih sastanaka“ ili ekoloških sastanaka, nešto što je danas uobičajeno u praksi, a tada je još bilo u povojima, barem kada se govorilo o hrvatskom tržištu poslovnih događanja.
Često se spominje nedostatak opcija za formalno obrazovanje u poslovnom i event turizmu u Hrvatskoj. Sveučilište Libertas surađuje s HUPKT-om i MEETEX-om te svojim studentima omogućava doticaj s poslovnim turizmom u praksi. Postoji li na Sveučilištu specijalizirani predmet za poslovni turizam ili organizaciju poslovnih događanja (event management)?
Na žalost hrvatski sustav obrazovanja ne prati tržište rada, barem ne u nekoj većoj mjeri, stoga su sveučilišta dosta zatvorena u smislu uvođenja novih kolegija koji prate trendove poslova. Na sreću Sveučilište Libertas u Zagrebu, kao prvo privatno sveučilište u Republici Hrvatskoj, u velikoj mjeri osluškuje tržište rada pa stoga i inovira studijske programe i kolegije. Jedan od njih je uvođenje kolegija pod nazivom „Upravljanje turističkim događanjima“ čiji sam nositelj i predavač na Sveučilištu te u velikoj mjeri u predavanju pridajem važnost poslovnim događanjima (MICE industriji), gdje studente upoznajem sa svjetskim i domaćim aktualnostima u sferi sastanaka, kongresa i konferencija, koji su u velikoj mjeri važni za poslovni turizam Republike Hrvatske.
Mladi su željni iskustva i izazova
Ističe se kako genZ i općenito mlađe generacije nisu spremne na požrtvovnost i naporan rad. Slažete li se, kakva su Vaša iskustva s mladima, što njih pokreće i motivira?Rad s mladom generacijom je uvijek izazovan, ali je na profesoru da se potrudi kvalitetnim nastavnim gradivom doprijeti do studenata. Osobnog sam mišljenja da treba imati strast u onome što se radi, u ovom slučaju predavanju, pa rezultat ne izostaje. Ako se studentima približi gradivo, k tome se poveže s iskustvom, interes i njihova motivacija ne izostaju, takva su im predavanja uvijek zanimljiva i rado ih dolaze slušati, a da ih se ne primorava. Moram pohvaliti sve generacije studenata kojima sam do sada predavala da su uvijek iskazivali interes za materijom koju su trebali savladati. I ova knjiga je nastala kao rezultat interesa mojih studenata da imaju kompletno povezano gradivo u teoriji, analizi i praksi, budući da domaćih knjiga s ovom tematikom nema, odnosno postoje prijevodi stranih publikacija koje zorno ne obuhvaćaju hrvatsko tržište poslovnog turizma.
Koliki je interes studenata za event industrijom, privlači li ih i jesu li se spremni suočiti s izazovima koje ona donosi – trud, ažurnost, informiranost, fleksibilnost i strpljenje sa zahtjevima klijenata, dobro podnošenje stresnih situacija, nepostojanje fiksnog radnog vremena i sl.?Interes studenata uvijek postoji ako im se tematika dobro prikaže u smislu njene važnosti. Naime, moji studenti počinju od interesa za pisanjem završnih i diplomskih radova na ovu temu, gdje sam s pojedinima objavila i znanstvene radove. Nadalje, kada posjete MEETEX, tada dobiju želju za radom u event industriji. Čak su pojedini moji studenti krenuli u osnivanje privatnih agencija koje se bave organiziranjem konferencija i drugih evenata, što mi ukazuje da su prepoznali ovaj sektor i priliku za radom. Moje iskustvo sa studentima je takvo da su oni željni iskustva i izazova te ih tada ne sprječavaju niti stresne situacije, nepostojanje fiksnog radnog vremena, rješavanje zahtjeva klijenata jer su podučeni da će ih to sve pratiti tijekom stvaranja njihovog poslovnog carstva i karijere. Često mislimo da mladi nisu izdržljivi i da ne mogu postići nešto, ali istaknula bih da je to samo jedna negativna stigma koja postoji o mladima. Oni žele i vole, posebno kada osjete strast prema nečemu.
Kako je nastala ideja o pisanju knjige Upravljanje poslovnim događanjima i suradnja s dr. sc. Sandrom Šokčević i dr. sc. Edvardom Badurinom?Pojedinačno kao autori u svakom dijelu svog istraživanja željeli smo spojiti multidisciplinarni pristup koji uključuje znanja i vještine iz područja menadžmenta, turizma, mikroekonomije i ICT-a te na jednom mjestu objediniti i na pristupačan način prezentirati svoja znanja i iskustva iz područja interesa. Time smo kroz obrađene teme (poslovnih događanja, mikroekonomije i CRM-koncepta) htjeli premostiti jaz u literaturi koja proučava teme poslovnih događanja i kontekstu turističkog sektora i njegovih implikacija na planere, organizatore i sudionike s mikroekonomskog aspekta u svjetlu suvremenih tehnologija. Ovako predstavljena i obuhvaćena publikacija je prva i jedinstvena u nas.
Sama disperzija poslovnog turizma u postojanju strateških dokumenata ne upućuje na shvaćanje njegove važnosti za nacionalni turizam te se time ne osigurava njegova implementacija i kvaliteta
Prvi dio knjige Upravljanje destinacijom poslovnih događanja govori o sve značajnijem ekonomskom utjecaju poslovnih događanja na destinacije. Kako se on može izmjeriti u praksi?Izuzetno zanimljivo pitanje na koje je kod nas u Republici Hrvatskoj izuzetno teško dati egzaktan odgovor. Zašto je tome tako? Iz jednostavnog razloga jer se još na nacionalnoj osnovi nije shvatila važnost poslovnog turizma i veličine MICE industrije, kao što su to shvatile nama konkurentske destinacije poslovnog turizma poput Beča, Madrida, Barcelone, itd. Ako se samo osvrne na Strategiju održivog razvoja turizma do 2030., napomenuto je da je prioritetno područje 1.3. za strateški cilj 1. »Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam: Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda«, gdje je spomenut MICE turizam temeljen na privlačnosti Hrvatske kao destinacije za kongrese, seminare, konferencije, sajmove, no nigdje u navedenom strateškom dokumentu nije razvidno na koji način i kako će to Republika Hrvatska postići. Istodobno ne postoji zaseban strateški marketinški i operativni plan poslovnog turizma koji bi dao odgovor na postavljeno pitanje.
Nadalje, do 2013. godine Državni zavod za statistiku je vodio evidenciju o poslovnim skupovima, no nakon toga se više ne vidi udio poslovnog turizma u turizmu Republike Hrvatske. Zadnji podaci prema istraživanjima koje se tada moglo izvršiti i analizirati (a uzeto u obzir prema podacima DZS-a) je pokazalo da kongresi čine 57% ukupnog prometa u poslovnom turizmu. Procjena je da poslovni turizam ima udio od 10-15% u ukupnom turističkom prometu Republike Hrvatske. Ali kao što sam napomenula, to su samo procjene, jer imamo nedostatak standardiziranih statističkih podataka koji bi pružili pouzdanu bazu informacija o trendu i vrijednostima poslovnog turizma. Time želim ukazati da kao krovna institucija turizma Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, ne poduzima ništa kako bi se ovaj vrlo važan segment turističkog sektora podigao na jednu višu ljestvicu. Bio bi učinjen veliki iskorak u razvoju poslovnog turizma kada bi se izradila primjerice studija razvitka poslovnog turizma Republike Hrvatske iz koje bi proizašla nacionalna strategija razvitka ovog segmenta kao što je to učinjeno za pojedine specifične vrste turizma poput nautičkog turizma i kulturnog turizma. Sama disperzija poslovnog turizma u postojanju strateških dokumenata ne upućuje na shvaćanje njegove važnosti za nacionalni turizam te se time ne osigurava njegova implementacija i kvaliteta. Time su dionici u sektoru poslovnog turizma prepušteni sami sebi i stihijskom djelovanju na ovom izuzetno konkurentskom tržištu. Unatoč svemu navedenome, možemo pratiti ICCA rang ljestvicu naših pojedinih gradova. Ta velika zasluga ide i HUPKT-u jer se trudi da na jedinstven način prikaže Republiku Hrvatsku kao poželjnu i konkurentsku destinaciju za održavanje MICE događanja.
Upravljanje odnosima s gostima (CRM koncept) - ključno za uspjeh poslovnih aktivnosti
U knjizi se s poslovnim događanjima povezuju mikroekonomija i informacijske tehnologije. Zašto? Na koje su načine povezana ova područja?Poslovni događaj uključuje poslovne sastanke, konferencije, sajmove, seminare i slično. Mikroekonomija, s druge strane, proučava ekonomske odluke pojedinaca i tvrtki te način kako te odluke utječu na tržište. Nadalje, poslovni događaj također utječe na lokalnu ekonomiju, posebno na malim razinama. Kada tvrtke organiziraju događanja i sastanke, to može donijeti koristi lokalnim poduzećima kao što su hoteli, restorani, prijevoznici i druge uslužne djelatnosti te se može poticati lokalno gospodarstvo turističke destinacije, kao i povećanje broja radnih mjesta. CRM koncept (još uvijek nedovoljno zastupljen kod nas), u turizmu poslovnih događanja, odnosno, upravljanje odnosima s gostima može biti ključan za uspjeh poslovnih aktivnosti. Organizatori događanja i hoteli trebaju uspostaviti i održavati kvalitetnu komunikaciju s gostima kako bi zadovoljili njihove potrebe i osigurali njihovo zadovoljstvo. Jer, upravljanje odnosima s gostima u svojoj se osnovi zasniva na strategijama i praksama koje organizacije primjenjuju kako bi stvorile i održale dugoročne odnose s gostima, u ovom slučaju sudionicima poslovnih događanja.
Knjigu ste napisali prvenstveno kao dodatnu stručnu literaturu za studente Sveučilišta Libertas, no može li koristiti (i kako) i profesionalcima koji se u praksi već neko vrijeme bave poslovnim turizmom?Knjiga je zamišljena kao literatura za studente prema kojima se željelo afirmirati područje MICE industrije te ukazati na određene specifičnosti vezane uz organiziranje poslovnih događanja. Nadalje, ova edicija je namijenjena i širokom krugu stručnjaka, istraživača, planera, organizatora događaja, menadžerima hotelskih poduzeća i drugih profila čije je područje rada ili interesa makar i/ili samo jednim dijelom u suglasju s ponuđenim sadržajem kako bi ih se poticalo na iznalaženje optimalnih rješenja u upravljanju poslovnim događanjima.
