Dražen Lušić: Jačanje identiteta zemlje domaćina međunarodnog skupa je nevidljiv, ali vrlo opipljiv kapital

Prof.dr.sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda (HUSAM), jedan je od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka u području kvalitete i sigurnosti pčelinjih proizvoda. Njegov međunarodni doprinos nedavno je potvrđen i izborom za predsjednika Međunarodne komisije za med (International Honey Commission – IHC) jednoglasnom odlukom predstavnika iz cijelog svijeta.

Hrvatska je ostvarila još jedan izniman uspjeh - HUSAM će biti suorganizator 7. International Symposium on Bee Products / Annual Meeting of the IHC, koji će se održati od 26. do 29. ožujka 2026. u hotelu Parentium Plava Laguna u Poreču. Riječ je o najvažnijem svjetskom skupu posvećenom znanosti, analitici, inovacijama i regulativi pčelinjih proizvoda – platformi koja okuplja istraživače, stručnjake, donositelje politika i predstavnike industrije iz cijelog svijeta. Središnje događanje Simpozija je Godišnja sjednica IHC-a, forum na kojem se postavljaju i revidiraju međunarodni standardi kvalitete pčelinjih proizvoda, dokumenti koji izravno utječu na zakonodavstvo EU i Codex Alimentarius.

Prof. Lušić je ujedno i Hrvatski kongresni ambasador, a o važnosti ove titule i njegovoj ulozi u jačanju međunarodne pozicije Hrvatske govorio je i na panelu „Poslovni skupovi ostavljaju trag: Društveni i gospodarski učinci organizacije poslovnih događanja“ tijekom Foruma hrvatske kongresne industrije. To je bio povod da razgovaramo s njime o tome kako jedan specijalizirani znanstveni skup može stvarati široku, dugoročnu vrijednost za destinaciju, kako je Poreč odabran za domaćina Simpozija Međunarodne komisije za med 2026., kako je pobijedio Istanbul i Kretu te koji su izazovi organizacije takvog skupa u Hrvatskoj.

Kao stručnjak koji dolazi iz znanstvene zajednice, kako ste se našli u svijetu pčelarstva i medarstva i što Vas je tome privuklo?

Drago mi je da ste ovo pitanje tako formulirali. Naime pčelarima se jako ne sviđa izraz „medarstvo“. Pčelari su Vam oni koji se brinu o pčelama, njihovom zdravlju, njihovoj dobrobiti koja rezultira proizvodima iz košnice. A medari to nisu! Medari su oni drugi! I baš to me motivira da se posvetim ovom sektoru. Osim samog IHC-a, na domaćoj sceni sam, kroz djelovanje Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda (HUSAM), dosta aktivno posvećen jačanju kulture trošenja najboljih medova. Rad ove udruge je prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i ribarstva koje od nas povremeno traži mišljenje prilikom izmjene starog ili donošenja novog pravnog okvira kojim se regulira kakvoća i podrijetlo meda. Ima još nekoliko razina na kojim pokušavam dati doprinos sektoru (Honey Platform Europske komisije te znanstveni odbor Europskog pčelarskog saveza) no dovoljno je reći kako Europska Komisija u zadnje vrijeme pokazuje kako se medu dodjeljuje strateška uloga u gospodarstvu Europske unije. To je činjenica koju sam dobro upamtio.

Ove godine ste sudjelovali na svjetskom kongresu Apimondia u Kopenhagenu, koja je okupila više od 8.000 sudionika iz 124 zemlje. Za one koji nisu iz pčelarske zajednice – što je Apimondia i zašto je taj kongres važan na globalnoj razini, ali i za destinacije koje ga ugoste?

Apimondia je krovna svjetska pčelarska federacija pčelarskih organizacija stara 135 godina. Ona okuplja pčelare, proizvođače pčelarske opreme i širok raspon znanstvenika uključenih u pčelarstvo, apiterapiju, oprašivanje, razvoj i gospodarski razvoj. Kongres Apimondia 2025 u Kopenhagenu je zaista okupio toliki broj sudionika i jedan je od najvećih svjetskih skupova toga tipa. Globalni značaj proizlazi iz činjenice da se u isto vrijeme i na istom mjestu okupljaju svi najvažniji dionici globalne pčelarske scene. A ona nije beznačajna jer je pčelarstvo puno više od „obične“ grane poljoprivrede - osim direktnog gospodarskog značaja, ono posjeduje duboku znanstvenu, kulturološku pa i liturgijsku dimenziju. Ono uvelike utječe na većinu drugih grana poljoprivredne prehrambene proizvodnje. Volimo reći kako su se pčelarstvom oduvijek bavili oni koji su imali malo više vremena, a tako je i danas. Sama činjenica da toliki broj ljudi dolazi na jedno mjesto uvelike doprinosi gospodarstvu, ali i jača status destinacije. Koliko je Apimondia izazovna govori i činjenica da su kongres i ApiExpo izložba, iako održani u Kopenhagenu, zapravo bili zajednički projekt tri nordijske zemlje – Danske, Norveške i Švedske. On je sa svojim satelitskim događanjima trajao gotovo 10 dana i zaista je bio nešto posebno. Sljedeći je u Dubaiju (2027) pa u Leipzigu (2029).

Što je, po Vašem mišljenju, ključ uspjeha ovog kongresa i koje ste dobre prakse po pitanju organizacije primijetili, a koje biste voljeli primijeniti na skupu koji Vi organizirate?

Nordijci su inače poznati po visokoj razini tehničke organizacije i poslovanja. Tako je bilo i ovoga puta i to im se mora priznati. To je nešto na što se lako naviknuti i mislim da bi upravo to moglo biti ono što je izdvojilo ovu Apimondiu od nekih drugih na kojima sam bio. Naravno, određena razina „nereda“ je uvijek simpatična, jer moramo priznati da je to inače jedna od pčelarskih osobitosti bez koje nema pravog kongresa Apimondie. Posebno kada se isti organizira, recimo u Južnoj Americi.

Utjecajna međunarodna znanstveno-poslovna zajednica okuplja se iduće godine u Hrvatskoj

Sljedeće godine organizirate 7. Simpozij Međunarodne komisije za med u Poreču. Koliki broj sudionika očekujete, iz kojih zemalja i kakav profil sudionika obično privlače ovakva događanja?

Međunarodna komisija za med (International Honey Commission, IHC) predstavlja međunarodnu mrežu (network) stručnjaka osnovanu 1995. godine, koji složenu problematiku pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina, sagledavaju i obrađuju iz različitih pozicija (karakterizacija, kakvoća, primjena, utjecaj na ljudsko zdravlje, zdravstvena ispravnost, ekonomska isplativost). Osim toga IHC daje temelj predradnji potrebnih za postavljanje zakonodavnog okvira kojim se definiraju svojstva pčelinjih proizvoda prilikom stavljanja na međunarodno tržište, a poglavito EU. To je najbolje vidljivo u činjenici da zakonodavstvo EU primjenjuje harmonizirane metode IHC-a kod propisivanja postupaka za određivanje kakvoće i podrijetla pčelinjih proizvoda. Naime, službene moderne rutinske metode analize meda testirane su u okviru mreže IHC-a i obavljene u posebnom broju znanstvenog časopisa Apidologie, 1-59, 1997 (Q1) pod imenom “Harmonizirane metode Međunarodne komisije za med”. Ovaj materijal Komisije, smatra se referentnom točkom i na osnovi njega su izvršene sve revizije standarda Codex Alimentarius kao i važeće EU Direktive o medu. 

Ukratko, IHC je utjecajna znanstveno-poslovna zajednica koja harmonizira poslovne, stručne i znanstvene interese sektora. I upravo su pripadnici te zajednice u pravilu sudionici Simpozija IHC-a. Tu očekujemo 200+ sudionika i za sada smo optimisti.

Zašto ste odabrali Poreč kao domaćina? Koji su bili ključni kriteriji kod odabira destinacije i lokacije – infrastruktura, hotelski kapaciteti, kongresni kapaciteti, iskustvo i privlačnost destinacije…?

Simpozij se u pravilu održava svake dvije godine, a sljedeće izdanje je u Poreču krajem ožujka 2026. godine. Poreč sam po sebi nije potrebno posebno predstavljati, no odabir njega kao hrvatske destinacije bila je preporuka PCO agencije (DaRiva iz Opatije) koju smo izabrali za profesionalnu podršku organizacije Simpozija. Obzirom na postojeću višegodišnju suradnju i izgrađeno povjerenje, drago mi je da mogu reći kako zbog ljudi koji tamo rade, ponekad pomislim da je u bizinisu ipak ostalo etike. To je u ovom slučaju višestruko potvrđeno. Stoga, relativno brzo sužavanje izbora na Poreč i Hotel Parentium Plava Laguna, omogućilo nam je da se snažnije fokusiramo na organizacijske izazove i traženje lokalnih i regionalnih partnera. Mislim kako smo u tome bili uspješni jer je očito kako smo prepoznati i od strane Istarske županije i Grada Poreča te turističkih zajednica Istre i Poreča. No, kako se kuća ne gradi od krova već od temelja, ništa od toga ne bi bilo moguće bez jasno iskazanog interesa domaćinske porečke pčelarske organizacije. Kako rekoh, utjecaj pčelarskih krugova uvelike prelazi njihov poljoprivredni značaj. To je tako u našoj kulturi i tradiciji. Još od Vinodolskog zakonika, prvog pisanog pravnog spomenika na hrvatskom jeziku.

Možete li otkriti kako je izgledao proces kandidature za domaćinstvo? Koje su zemlje bile konkurencija i po čemu se Hrvatska istaknula u tom procesu?

Simpozij IHC- a predstavlja krovno okupljanje svjetskih znanstvenika koji se bave područjem kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda. Osim znanstvenog, očekuje se okupljanje najvažnijih pripadnika institucionalno-poslovnog „establishmenta“ koji, samo na EU razini, „obrne“ nekoliko stotina milijuna  EUR. To je svakako nešto što je jako zanimljivo konkurenciji koja želi dovesti Simpozij IHC-a. Treba naglasiti da je kandidatura za domaćinstvo službeno provedena u Rumunjskoj prošle godine. U oštroj konkurenciji, hrvatsko domaćinstvo IHC Simpozija je dobilo prednost u odnosu na Tursku i Grčku (Istambul/Kreta). Nije loše za Poreč da se može pohvaliti da je prošao ispred Krete i Istambula. Kako se to dogodilo? Kao rezultat sinergije više faktora uvjetovanih unutrašnjom strukturom IHC-a. Mi smo zadovoljni.

Koliko Vam je i na koji način u kandidaturi i pripremama pomogao nacionalni program Hrvatski kongresni ambasadori?

Posebno želim naglasiti kako je potpora HTZ-a i cijelog programa Hrvatski kongresni ambasadori održavanju ovog simpozija u Republici Hrvatskoj zaista kvalitativan iskorak i davanje nove dimenzije provedbi našeg projekta. Osigurava određenu dozu prepoznatljivosti, što onda rezultira otvaranjem nekih vrata koja bi možda ostala zatvorena. I mi smo kao organizatori zahvalni na tome.  

U kojoj su fazi pripreme za Simpozij u Poreču i kako planirate postići da se hrvatsko izdanje razlikuje, odnosno istakne u odnosu na prethodne?

Za kvalitetnu kandidaturu organizacije intenzivno smo radili na postavljanju institucionalne podrške nacionalnih nadležnih tijela, kako na državnoj tako i na regionalnoj razini. Već sam spomenuo Istarsku županiju i Grad Poreč te njihove turističke zajednice. Treba u istaknuti kako je i resorno Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i ribarstva također prepoznalo značaj ovog projekta, a vjerujemo kako će se i s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih vrlo brzo stvari posložiti. Naše ambicije idu i više od toga, no ostavimo nešto i za ožujak 2026. Pored toga, osigurana je podrška pčelarske baze (nacionalne, regionalne, lokalne). Tu će također biti ugodnih iznenađenja, no jedno po jedno. 

Na nama je da pripremimo održivi logistički i financijski okvir kako bismo osigurali zaokruženje ovog zahtjevnog projekta. U njemu su jednako zastupljeni, kako znanstveni (simpozij), tako i poslovni segment (sjednica IHC-a). Naime, organizacija ovog događanja ima puno širu znanstvenu i poslovnu dimenziju, a o promotivnoj da ne govorimo. Svjesni smo da dovođenje Simpozija ide i korak dalje od užeg sektorskog značaja. Jačanje identiteta zemlje domaćina skupa te regije (i lokacije) u kojoj će se održati je nevidljiv, ali vrlo opipljiv kapital.

Prometna povezanost ključni izazov hrvatske kongresne industrije

Tijekom panela na Forumu hrvatske kongresne industrije panelisti su dobili pitanje koje bi međunarodno događanje voljeli ugostiti u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Lušić je rekao da bi to bila Apimondia, ali je svjestan kako u Hrvatskoj nemamo logističkih mogućnosti za ugostiti toliko sudionika. Pa čak ni s najavljenim kongresnim centrom u Zagrebu. Čak i da imamo kongresne kapacitete za tako veliki skup, Lušić naglašava kako nemamo zračne luke za toliki broj putnika. 

Što biste naveli kao najveće izazove organizacije velikih međunarodnih događanja u Hrvatskoj?

Logistika, logistika, logistika. Poglavito se to odnosi na prometnu povezanost, jer realno osim Zagreba i Dubrovnika, ostale hrvatske destinacije ne uživaju blagodati blizine kvalitetne zračne povezanosti. O željezničkoj da ne govorim. S druge strane, u Hrvatskoj zaista imamo dobrih lokacija koje se trude pokazati kako su na visini, ali moraju puno raditi kako bi nadoknadili ove nedostatke u startu. Nisam iz turističke branše, znanstvenik sam koji se kreće po kongresima, pa kada vidim prometnu povezanost (osim automobilske) u drugim zemljama EU, zaista se pitam kada ćemo tako i mi? Naravno, to se ne odnosi na dostupnost automobilima, tu smo na visini.    

Danas se sve više govori o društvenim i gospodarskim učincima poslovnih događanja. Kako Vi gledate na činjenicu da 'poslovni skupovi ostavljaju trag'? Koje konkretne koristi očekujete za Poreč, Istru i Hrvatsku od Simpozija koji organizirate?

Dovođenje simpozija (i IHC-a) u Republiku Hrvatsku, osim znanstvenog međunarodnog doprinosa te isticanja akademskih dostignuća, znači realno pozicioniranje i nametanje Hrvatske i hrvatskih znanstvenih institucija u području pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Regionalna i lokalna prepoznatljivost drugi je važan element, a kojem organizacijski dajemo dodatan značaj. Pored navedenog, očekujemo i iskorak u jačanju kapaciteta hrvatskih kontrolnih i nadležnih institucija te dionika poslovnog sektora. Osim nesumnjivog znanstvenog odjeka, ne bi trebao izostati ni hrvatski doprinos provedbi institucionalno-lobističkih procesa poticanih od strane EU Komisije. Hrvatska kao dio zajedničkog EU prostora, mora o tim stvarima jako voditi računa. I mislim da tu i mi možemo dati svoj mali doprinos. Znate, u svijetu pčelara postoji samo jedna stvar oko koje postoji konsenzus i oko koje se baš svi slažu – Koji je najbolji med? Moj!