Najvrjedniji razgovori, partnerstva i inovacije s konferencije Liftoff često nastaju izvan konferencijske dvorane
Od konferencije koja je prije nekoliko godina otvorila prostor za razgovor o budućnosti poslovanja, tehnologije i društva, Future Tense danas je izrasla u jedno od najprepoznatljivijih poslovnih događanja u Hrvatskoj i regiji. Konferencija okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja tehnologije, liderstva, održivosti i društvenih promjena, a posljednjih godina napravila je i važan međunarodni iskorak – proširila se i na Kopenhagen kroz partnerstvo s uglednim danskim Institutom za studije o budućnosti.
Iza cijelog projekta stoji Komunikacijski laboratorij i njegova direktorica Manuela Šola, s godinama iskustva rada na komunikacijskim projektima i eventima. U razgovoru za PoslovniTurizam otkriva kako izgleda organizirati konferenciju koja mora biti istovremeno sadržajno relevantna, produkcijski inovativna i emotivno pamtljiva, zašto je publika danas zahtjevnija nego ikad te što hrvatskoj event industriji još uvijek nedostaje za ozbiljniji iskorak.
Iza Vas su godine rada u komunikacijama, PR-u i event managementu, industriji koja traži kreativnost, preciznost i živce od čelika. Kad danas pogledate svoj profesionalni put, koji su Vas trenuci najviše oblikovali i što Vas još uvijek jednako veseli kao prvog dana?
Najviše su me oblikovali projekti u kojima smo morali istodobno razmišljati strateški i reagirati brzo. Situacije u kojima nema unaprijed zadanih rješenja, nego zahtijevaju preuzimanje odgovornosti u trenucima neizvjesnosti. Ono što me i danas jednako veseli jest sam proces, od prve ideje do trenutka kada vidite da je projekt zaživio i da ljudi uživaju u njemu.
Komunikacijski laboratorij prepoznat je i izvan Hrvatske, a suradnje prelaze granice domaćeg tržišta. Koliko se razlikuju očekivanja klijenata i standardi organizacije događanja na međunarodnim projektima u odnosu na naše tržište? Što je to „univerzalno” u dobrom eventu što klijenti prepoznaju bez obzira na adresu?
Iz našeg iskustva u Danskoj, naglasak je puno veći na konkretnosti sadržaja i njegovoj primjenjivosti. Publika je aktivnija, otvorenija za sudjelovanje u raspravama i sklonija postavljanju pitanja. Kod nas je publika još uvijek češće u ulozi slušatelja, iako se i to postupno mijenja.
Kad organizirate događanje u drugačijoj kulturi i poslovnom okruženju, autentičnost proizlazi iz pažljivog balansiranja između poštivanja lokalnog konteksta i zadržavanja ključnih elemenata koji čine identitet konferencije. To su elementi na kojima ne radite kompromis i po kojima vas publika prepoznaje, bez obzira na lokaciju.
Ono po čemu se svaki dobar event u konačnici pamti jest iskustvo i osjećaj koji posjetitelji ponesu sa sobom. Ako vas ljudi pamte po onome što su naučili, doživjeli ili osjetili, tada ste napravili dobar posao.
Od ideje o futurologiji do konferencije koja okuplja 800 sudionika i danskog izdanja
Future Tense danas je jedna od najprepoznatljivijih poslovnih konferencija u Hrvatskoj, no svaki veliki projekt ima svoj tihi početak. Kako je zapravo izgledao taj trenutak kada ste odlučili da Hrvatskoj treba konferencija o budućnosti i s kakvim ste se strahovima ili izazovima, kao organizatorica, tada susreli?
Pripremu prvog izdanja konferencije prije svega je obilježila vjera u samu ideju. U razdoblju 2017. i 2018., kada smo radili na njezinom pokretanju, teme strateškog razmišljanja o budućnosti i futurologije još nisu bile dio šireg javnog diskursa. Zbog toga nam je najveći zadatak, a ujedno i izazov, bio poslovnoj zajednici približiti zašto je važno o budućnosti razmišljati već danas te ih potaknuti da znanja i alate futurologa primijene u vlastitom poslovanju.
Naravno, uz takav iskorak uvijek dolaze i uobičajene organizacijske dvojbe koje uglavnom nestanu čim dođe dan konferencije. Pozitivna prva reakcija publike bila nam je jasan signal da je poslovna zajednica spremna za ovakve teme i da konferencija ima svoje mjesto na tržištu.
Kad usporedite prvo izdanje Future Tense konferencije s ovogodišnjim, koje su najveće razlike - produkcijski i organizacijski, ali i po pitanju energije publike, očekivanjima sudionika i ulozi konferencije na tržištu?
Razlike su vidljive na svim razinama. Svake godine nastojimo uvesti nove formate i produkcijske elemente kako bismo unaprijedili iskustvo partnera i uzvanika. Promjenu vidimo i u brojnosti i angažmanu publike. Ove godine imali smo najveći broj posjetitelja, gotovo njih 800. Također, publika više reagira na sadržaj, komentira ga, želi biti uključena. A i općenito, tema budućnosti danas je postala dio javnog i poslovnog diskursa, što se odražava i na samu konferenciju.
Posljednjih nekoliko izdanja konferenciju je obilježilo partnerstvo s Lürssenom i širenje na Kopenhagen. Kako se grade takvi strateški odnosi i što je bilo presudno da Future Tense dobije svoju dansku adresu?
Suradnje koje gradimo s našim partnerima temelje se na zajedničkim ciljevima, vrijednostima i jasnoj viziji onoga što želimo dugoročno postići. S Institutom za studije o budućnosti iz Kopenhagena surađivali smo nekoliko godina kroz sam program konferencije, prije svega preko predavača i sadržaja, a strateško partnerstvo došlo je kao prirodan nastavak te suradnje. Riječ je o iznimno cijenjenoj instituciji u Danskoj, s vrhunskim timom i dubinskim znanjem, i vrlo smo brzo shvatili da zajedno možemo proširiti to znanje i izvan svojih država. Iz toga je i nastala ideja da konferenciju održimo i u Danskoj.
Odabir govornika i prostora kao dio identiteta konferencije
Future Tense uspijeva u Hrvatsku dovesti vrhunske međunarodne govornike i relevantna imena iz poslovnog te svijeta tehnologije i društvenih promjena. Čime se vodite pri odabiru govornika i tema, kako balansirate između onoga što je trenutačno popularno i onoga što će tek postati važno za nekoliko godina? Koliko je teško biti korak ispred?
Odabir govornika jedan je od ključnih dijelova pripreme konferencije i često s tim procesom krećemo više od godinu dana unaprijed. Nastojimo pronaći govornike koji su istinski stručni i relevantni u svom području, ali i da znaju jasno prenijeti ideju i zadržati pažnju publike.
Teme i govornici najčešće se razvijaju paralelno, a neka nit vodilja u odabiru su megatrendovi, tj. dugoročne i globalne promjene koje oblikuju svaki segment poslovanja i svakodnevnog života. Iz tog razloga uvijek pokrivamo teme iz područja tehnologije, društva, liderstva i održivosti. Unutar tih područja tražimo teme koje su aktualne u toj godini, ali i barem jednu novu perspektivu o kojoj se još nije dovoljno govorilo.
Birate prostore poput Laube, Muzeja suvremene umjetnosti i Mozaik Event Centra. Iz perspektive organizatora, što je ono „nešto” što jedan prostor mora imati, što tražite u prostoru kada birate lokaciju konferencije?
Prostor mora biti prilagodljiv broju sudionika i različitim funkcijama – od pozornice do izložbenih i networking zona. Tehnička opremljenost je isto važna jer znatno olakšava produkciju, a lokacija i dostupnost često budu presudni faktor u općem iskustvu sudionika.
No, ono što prostoru daje dušu jest kad ima priču koja je nekim motivom vezana uz konferenciju ili je jednostavno neočekivan za poslovno događanje. Od samog početka željeli smo konferenciju smjestiti u moderan ili pomalo netipičan ambijent. Tako smo jednu godinu bili u Muzeju suvremene umjetnosti, a u Danskoj, primjerice, u industrijskom prostoru bivše tiskare novina. Danas, s većim brojem sudionika i daljnjim razvojem konferencije, Mozaik Event Centar pokazao se kao modularan prostor koji se može stalno iznova transformirati, što nam daje kreativnu slobodu.
Hrvatska event industrija raste, ali publika traži više
Hrvatska posljednjih godina snažnije razvija kongresnu i konferencijsku ponudu. Kako Vi danas gledate na kvalitetu naših prostora, usluge i profesionalnosti event industrije? Gdje smo jaki, a gdje još uvijek propuštamo prilike?
Drago mi je vidjeti da se event industrija razvija i da iz godine u godinu dobivamo nove konferencije iz različitih sektora. Ono gdje još vidim prostora za iskorak jest razina inovativnosti, posebno kada je riječ o primjeni novih tehnologija te drugačiji, dinamičniji formati sadržaja koji aktivnije uključuju publiku u razgovor.
Ovogodišnja pozornica na konferenciji bila je uistinu drugačija, neočekivana i vrlo zapažena. Kako je nastala ideja za takav koncept pozornice, koliko je zahtjevno realizirati nešto novo u tehničkom smislu i kakve su bile reakcije govornika i publike?
Prve reakcije i govornika i publike bile su jako pozitivne, što nam je drago čuti, pogotovo kad malo riskiramo i isprobamo nešto novo. Ideja za središnju pozornicu zapravo je došla iz praktičnih razloga. Morali smo prilagoditi prostor većem broju ljudi, a pritom nismo htjeli izgubiti na veličini i estetskom doživljaju pozornice. Sjeli smo s tehničkim timom, prošli sve opcije i na kraju došli do rješenja koje je odgovaralo prostoru Mozaika.
Nakon svih projekata, putovanja i velikih produkcija, što Vas osobno i dalje pokreće? Postoji li neki trenutak na samom događanju – prije otvaranja vrata, tijekom prvog aplauza ili nakon završetka – kada sebi kažete: „Zbog ovoga radim ovaj posao”?
Onaj trenutak kada se svi dijelovi napokon spoje. Kad na dan konferencije vidim publiku kako prati, snima, raspravlja u pauzama i iskreno uživa u programu. Ti momenti su nam potvrda da radimo nešto smisleno i najbolja motivacija da sljedeće godine budemo još bolji.
