Rob Davidson: Oporavak kongresne industrije ovisi o geografiji i vrsti događanja

Danilo Di Pasquale, vlasnik talijanske konzultantske tvrtke Suite24 za razvoj hotelskog poslovanja, putem virtualnih kanala napravio je kratak intervju s Robom Davidsonom, svjetski priznatim stručnjakom za kongresnu industriju i poslovni turizam, vlasnikom agencije MICE Knowledge, profesorom MICE menadžmenta na pet europskih sveučilišta i autorom sedam knjiga o kongresnoj i incentive industriji.

Prvo će zaživjeti manji korporativni nacionalni skupovi

Prvo, vjerojatno i najčešće pitanje koje Rob ovih dana čuje, odnosilo se to kada i kako će se oporaviti industrija poslovnih događanja. Naravno, Rob je odmah na početku istaknuo kako odgovor ovisi o jako velikom broju varijabli i faktora koji utječu na to. Jedan od njih je geografija. Naime, kao i virus, oporavak kongresne industrije nastupat će postepeno, u nekim zemljama prije, u nekima kasnije. Ne znamo kada će to točno biti, nitko ne zna kada će se stvari ponovno vratiti na zadovoljavajuću razinu, niti možemo odrediti točan datum.

Osim geografije, ovisi i o tome govorimo li o nacionalnim ili međunarodnim događanjima. Za očekivati je da će se prvo vratiti događanja na lokalnoj i nacionalnoj razini jer ona ne zahtijevaju međunarodno putovanje koje za sobom povlači mjere zaštite pojedine zemlje. Primjerice, svi putnici koji dolaze u Veliku Britaniju u ovom trenutku, moraju provesti 14 dana u izolaciji. Nitko neće putovati na međunarodnu konferenciju u neku zemlju, ukoliko tamo prvo mora provesti dva tjedna u karanteni.

Također, povratak i oporavak ovisi i o vrsti događanja: „Mislim da hotelijeri mogu očekivati da će se manji korporativni skupovi vrlo brzo početi ponovno organizirati zato jer su u jednu ruku za sudionike obvezni i nužni, a društvenu distancu među manjim brojem sudionika je lakše organizirati i održavati, dok kod, recimo skupova asocijacija, to nije slučaj“. Osim toga, međunarodna okupljanja iziskuju i veća financijska ulaganja pa će prema Robu, skupovi međunarodnih asocijacija najvjerojatnije promijeniti format i postati hibridni. U tom slučaju neki od članova asocijacije sudjelovat će fizički, dok će velika većina sudjelovati putem online kanala.

Hoće li virtualni eventi zamijeniti fizičke?

Većina nas je u proteklih nekoliko mjeseci bila virtualni sudionik nekog sastanka, konferencije ili skupa. Pri tome smo imali priliku otkriti prednosti, ali i ograničenja takvog načina okupljanja. Prednosti su očite: tvrtke štede novac koji su inače trošile na putovanja zaposlenika, štedi se vrijeme utrošeno na sudjelovanje, dok ujedno smanjujemo i štetan utjecaj na okoliš. Najveća prednost od svih jest sigurnost – sigurnost očuvanja zdravlja i sigurnost od terorizma. Mnoge tvrtke su iskoristile ove prednosti virtualnih evenata te se u posljednjih nekoliko mjeseci usmjerili na njih. Loša vijest za hotelijere jest što će se puno njih i nastaviti odvijati virtualnim putem. To su uglavnom manji (6-10 osoba), kraći sastanci s osnovnim ciljem podjele informacija.

Međutim, značajni su i nedostaci i ograničenja virtualnih događanja. Prvo, tu su praktični problemi poput određivanja vremena održavanja međunarodnog eventa kada sudionici žive u različitim vremenskim zonama. Zatim, tu su tehnički problemi kao što je brzina interneta, kvaliteta tehničke opreme pojedinaca i sl. Jedan od većih problema kod virtualnih događanja jest zadržavanje pažnje sudionika. Sudionicima je puno lakše odlutati za vrijeme predavanja ili panela. Također, online sudjelovanje brže izaziva umor kod sudionika, a najveći nedostatak je nemogućnost međusobnog kontakta odnosno umrežavanja. Nedostaje ona vjerojatnost da ćete upoznati nekoga novog, sasvim slučajno, za šankom ili na pauzi za ručak.

Stoga da, budućnost leži u virtualnim eventima, ali samo za uske i specifične vrste skupova i sastanaka. Svi jedva čekamo vratiti se događanjima uživo.

Budućnost turističkih sajmova i kongresnih burzi

Jedan od najvećih šokova za sve profesionalce u turističkoj industriji ove godine bilo je otkazivanje turističkog sajma ITB Berlin. Prvi je to otkazani međunarodni turistički sajam, a nakon njega su uslijedile i kongresne burze IBTM i IMEX. Prema Robovim riječima, kvaliteta ovih sajmova i burzi leži u neprestanom razvijanju svojih rješenja kako bi zadovoljili kako svoje izlagače tako i posjetitelje. Oni će se nastaviti razvijati, a sada to uvelike i moraju, kako bi opstali.

On smatra kako će sajmovi biti među prvim vrstama događanja koja će se vratiti. Možemo to vidjeti na primjerima Njemačke i Kine, koje su među prvima rekle da su sajmovi osnova za daljnji razvoj gospodarstva i da su drugačija vrsta okupljanja te da se smiju održavati. Tu se radi uglavnom o velikim sajamskim centrima u kojima je lakše organizirati društveno distanciranje sudionika, nego u manjim kongresnim centrima ili hotelima.

Intervju u cjelosti možete pogledati ovdje.