Povrat PDV-a u segmentu poslovnih putovanja

U današnje poslovno turbulentno vrijeme, koje na žalost u Hrvatskoj traje već duži niz godina, kada je svaka kuna ušteđena na strani poslovnih rashoda jednako bitna kao i svaka kuna prihodovana na strani poslovnih prihoda, mnogi se poslovni subjekti odlučuju na uštede koje se u pravilu prvo osjete na ulaganju u marketing i poslovna putovanja. Kroz povijest smo mogli naučiti da su krajnosti uvijek loše, stoga nikada nije pametno raditi poteze koji u potpunosti dovode do prestanka ulaganja u bilo koji sektor ili aktivnost unutar tvrtke, već se troškovi trebaju mudro i što je više moguće ravnomjerno rasporediti sukladno potrebama i mogućnostima. Hrvatsko je tržište za veliki broj kompanija koje teže konstantnom rastu i razvoju vrlo malo, te se njegov potencijal zbog poslovne kulture, potencijala, veličine i ostalih parametara koji nam nikako ne idu u korist, brzo iscrpi. S obzirom na tu činjenicu, najljepše poslovne priče hrvatskog gospodarstva vezane su za izvoz, koji se pak ne može uspješno organizirati i upravljati bez ulaganja u poslovna putovanja.

Obilazak poslovnih sajmova, globalnih tematskih konferencija, poslovne edukacije u inozemstvu, sastanci sa potencijalnim ili stalnim kupcima, partnerima dobavljačima ili bilo koji drugi način networkinga zahtijeva ulaganje u poslovna putovanja, čiji troškovi nikako nisu nešto na što ne bi trebalo obratiti pozornost. Mnoge organizacije (trgovačka društva, obrti, udruge koji su u sustavu PDV-a) nisu niti svjesne da baš u ovom dijelu poslovanja imaju mogućnost za određene uštede, i to bez smanjenja iznosa sredstava koja ulažu u poslovna putovanja.

Od ulaska Hrvatske u EU, hrvatskim poslovnim subjektima na raspolaganju je mogućnost povrata PDV-a na usluge vezane za poslovna putovanja u svim zemljama članicama EU, što im je do 01.07.2013. bilo omogućeno samo u manjem broju država koje za povrat inozemnog PDV-a ne koriste pravilo uzajamnosti (Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Danska, Finska, Francuska,  Velika Britanija, Island, Irska, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Malta, Nizozemska, Crna Gora, Norveška i Švedska), te iz Njemačke, Slovenije, Švicarske, Srbije i Poljske, s kojima je Hrvatska imala potpisane Međunarodne ugovore o uzajamnosti. Pravila koji se odnose na mogućnost povrata PDV-a iz inozemstva propisana su EU Direktivama, i to 9. direktiva propisuje povrat PDV-a između zemalja članica EU, dok 13. direktiva propisuje povrat PDV-a za NON-EU tvrtke.

Bitno je naglasiti da svaka zemlja, bila ona članica EU, ili bilo koja druga država koja nudi mogućnost povrata PDV-a inozemnim poslovnim subjektima, ima svoja pravila vezana za povrat PDV-a, te usluge na koje se povrat može ostvariti. Kao glavni preduvjet za ostvarivanje prava na povrat inozemnog PDV-a je taj da poslovni subjekti ne smiju imati sjedište niti prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili drugu poslovnu jedinicu i ne smiju obavljati isporuke dobara i usluga u državi iz koje traže povrat PDV-a.

Za što možete dobiti povrat poreza?
Usluge na koje se u praksi odnosi mogućnost povrata inozemnog PDV-a su: smještaj zaposlenika (troškovi hotela i ostalih smještajnih kapaciteta), troškovi prehrane (hrana i piće), troškovi goriva, troškovi cestarine, troškovi taxi prijevoza, troškovi javnog prijevoza, rent-a-car troškovi, kotizacije i ostali troškovi seminara i treninga za zaposlenike (može i za ne-zaposlenike, npr. poslovne partnere koje se šalje na edukacije, samo račun mora biti na poduzeće koje plaća taj trošak), troškovi sajmova i izložbi te ostali troškovi usluga i dobara inozemnih pružatelja sa iskazanim PDV-om.

Još jednom bih htio istaknuti da svaka zemlja propisuje lokalna pravila vezano za usluge i dobra na koje je moguće zatražiti povrat inozemnog PDV-a. Bitna stavka za povrat inozemnog PDV-a je da prilikom poslovnih putovanja uvijek tražite račune koji glase na poslovni subjekt, naravno gdje god je to moguće, jer ćete na taj način uvelike olakšati proces povrata, te maksimizirati iznos koji možete povratiti. Također je bitno obratiti pažnju na VAT Number dobavljača koji vam izdaje račun, jer je on osnova za povrat inozemnog PDV-a. Za proces povrata inozemnog PDV-a mogu se koristiti inozemni računi koji glase na poslovni subjekt (najčišći način povrata), računi koji glase na djelatnika, te računi koji ne glase na nikoga (za gorivo, cestarinu…), ali uz eventualnu dodatnu dokumentaciju koja će služiti kao dokaz da su transakcije obavljene u poslovne svrhe (npr. putni nalog i sl.) ukoliko inozemna porezna uprava to zatraži.

Postoje razlike prilikom povrata inozemnog PDV-a u odnosu na to iz koje zemlje se traži povrat:

9. Direktiva (EU kompanije)
• Krajnji rok za predaju zahtjeva za povrat inozemnog PDV-a je 30.09. tekuće godine, za sve troškove iz prethodne godine (npr. do 30.09.2014. za sve troškove iz 2013. godine)
• Dovoljne su samo kopije ili skenovi računa
• Povrat se procesira putem VAT Portala (korisničko ime i lozinku izdaje Hrvatska porezna uprava). Osnovni podatak koji kupac treba dostaviti inozemnom pružatelju usluga je PDV identifikacijski broj (VAT number) kupca. Hrvatski PDV identifikacijski broj sastoji od OIB-a i prefiksa HR. PDV identifikacijski broj dodjeljuje Porezna uprava na zahtjev koji se popunjava u obrascu P-PDV. Također je vrlo bitno da se prilikom plaćanja usluga na računu nalazi VAT number dobavljača jer je on preduvjet za mogućnost povrata inozemnog PDV-a od strane kupca.
• Povrat može tražiti tvrtka samostalno ili preko posrednika
• Minimalni godišnji povrat 50 EUR, minimalni polugodišnji/tromjesečni povrat 400 EUR  

13. Direktiva (NON EU kompanije)
• Krajnji rok za predaju zahtjeva za povrat inozemnog PDV-a je 30.06. tekuće godine, za sve troškove iz prethodne godine (npr. do 30.06.2014. za sve troškove iz 2013. godine)
• Potrebni su originali računa
• Zahtjev za povrat se šalje poštom u Poreznu upravu zemlje iz koje se traži povrat
• Povrat može tražiti tvrtka samostalno ili preko posrednika, dok neke zemlje propisuju da se povrat vraća isključivo na bankovni račun otvoren u toj zemlji, što zahtijeva procesiranje putem posrednika koji ima otvoren bankovni račun u toj zemlji  
• Minimalni godišnji povrat 50 EUR, minimalni polugodišnji/tromjesečni povrat 400 EUR, iako limiti mogu biti i viši  

Iznos povrata inozemnog PDV-a knjiži se kao izvanredni prihod, te ne utječe na PDV prijavu poslovnog subjekta. U procesu povrata inozemnog PDV-a, treba naglasiti da uvijek postoji mogućnost da će inozemne porezne uprave tražiti dodatne dokaze vezane za određene transakcije, te da će za komunikaciju koristiti materinski jezik svoje zemlje, što može otežati i poskupiti proces povrata inozemnog PDV-a.

Mogućnost povrata inozemnog PDV-a je nešto što bi svaki poslovni subjekt koji ostvaruje troškove u inozemstvu trebao iskoristiti jer na taj način direktno utječe na smanjenje troškova vezanih za poslovna putovanja. S obzirom na posebnosti povrata PDV-a iz svake pojedine države, kao dobra alternativa nameće se povrat inozemnog PDV-a preko posrednika koji u ime vaše kompanije vrše reviziju svih inozemnih faktura, vrše proračun potencijalnog povrata inozemnog PDV-a, pripremaju zahtjev za povrat, isti procesiraju na adekvatan način ovisno o direktivi po kojoj se povrat traži, komuniciraju sa inozemnim poreznim upravama te pripremaju eventualne nadopune ili žalbe na rješenja koja izdaju inozemne porezne uprave. Glavna karakteristika posrednika u procesu povrata inozemnog PDV-a je ta da se oni naplaćuju isključivo ukoliko dođe do povrata inozemnog PDV-a, pa tvrtke nemaju nikakvih troškova, niti rizika da se odluče baš na taj način procesiranja zahtjeva za povrat inozemnog PDV-a.

Putničke agencije i poseban postupak oporezivanja
Na tržištu trenutno postoje određeni problemi vezani za mogućnost povrata PDV-a, kako domaćeg, tako i inozemnog, u segmentu poslovnih putovanja. Naime ulaskom Republike Hrvatske u EU, na snagu su stupili izmijenjeni zakoni i pravilnici, među kojima su bili i oni vezani za PDV. Iz perspektive poslovnih putovanja, najveća promjena nastala je uvođenjem posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija po kojemu su izjednačene B2C i B2B transakcije, te putničke agencije na svojim fakturama više ne iskazuju PDV, već se on obračunava isključivo na maržu, tj. porezna osnovica utvrđuje se kao razlika u cijeni putničke agencije, odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća putnik i stvarnih troškova putničke agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici, ako su te transakcije obavljene izravno putniku. Stoga se PDV ne obračunava na ukupnu primljenu naknadu već samo na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija između naplaćene naknade putniku i troškova za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika. Prilikom primjene posebnog postupka razlika u cijeni se oporezuje stopom PDV-a 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunate stope PDV-a na ostvarenu razliku u cijeni. 

Uvođenjem posebnog postupka oporezivanja, tvrtke (klijenti) su izgubile pravo na priznavanje pretporeza na usluge koje plaćaju putničkim agencijama, osim ukoliko putnička agencija ne prodaje uslugu koja je izvršena vlastitim sredstvima (npr. smještaj u smještajnim jedinicama u vlasništvu putničke agencije), što je u praksi vrlo rijedak slučaj. S obzirom na navedene izmjene u sustavu PDV-a, putničke agencije stavljene su u vrlo nezavidan položaj u odnosu na ostale pružatelje usluga u segmentu poslovnih putovanja (hoteli, prijevoznici, ugostitelji…) jer tvrtke i dalje imaju pravo na priznavanje pretporeza ili povrat inozemnog PDV-a ukoliko usluge kupuju direktno od pružatelja istih. Još jedan problem vezan za primjenu posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija je taj da si putničke agencije ne smiju priznavati pretporez, niti imaju pravo na povrat inozemnog PDV-a na usluge koje su kupile od drugih pružatelja usluga te su ih dalje preprodale samostalno ili u paket aranžmanu. No, putnička agencija ima pravo na povrat PDV-a i priznavanje pretporeza za plaćene troškove vezane za vlastito poslovanje, navedene gore u tekstu. 

Poseban postupak oporezivanja putničkih agencija, koje nastupaju kao posrednici, bi se mogao izbjeći samo u slučaju da rade u tuđe ime i za tuđi račun (većina agencija radi u svoje ime, a za tuđi račun), no to je posebna tema. U slučaju da vas zanima i takva mogućnost, obratite se autoru članka.

S obzirom na sve navedene izmjene koje se tiču putničkih agencija, u praksi je došlo do velikog povećanja porezne obveze na strani putničkih agencija, što je veliki dio njih dovelo u tešku financijsku situaciju, a njihovim klijentima poskupljuje usluge koje im isporučuju agencije. Posljedica toga je da je primjerice paket aranžman za ljetovanje u zemljama EU dosta skuplji u odnosu na ljetovanje u zemljama izvan EU (npr. Turska) jer je člankom 93. Zakona o PDV-u propisano: ako se transakcije što ih putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije, usluge putničke agencije smatraju se posredničkom uslugom oslobođenom PDV-a.

Koliko je poseban postupak oporezivanja putničkih agencija gorući problem na prostoru cijele Europske unije, možemo vidjeti na primjeru tužbe koju je podigla Europska Komisija protiv EU članica (Španjolske, Poljske, Italije, Češke, Grčke, Finske i Portugala) vezano za primjenu posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija u segmentu veleprodajnih dobavljača, te za koju je Europski sud pravde 26.09.2013. donio presudu u korist Europske komisije, a koja je obvezujuća za sve članice EU. Bez obzira na odluku Suda, engleska porezna uprava HMRC je na svojim službenim web stranicama izdala stajalište da neće mijenjati svoj sustav posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija koji se odnosi na veleprodajne dobavljače jer je Europska Komisija iskazala namjeru za revizijom posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija, što bi moglo rezultirati promjenama u ovom sustavu.     

Krunoslav Gašpert, Country Manager
U Turn Tax Refund Croatia

U Turn Tax Refund pruža uslugu povrata inozemnog PDV-a, i to uz mogućnost predfinanciranja iznosa inozemnog PDV-a kroz Premium Uslugu. Također nudi uslugu povrata hrvatskog PDV-a za inozemne tvrtke, poreznog zastupanja, poreznog savjetovanja, posredovanja prilikom ishodovanja dozvola za charter i kabotažu te ostalih usluga koje omogućuje jednostavnije, jeftinije i sigurnije poslovanje, kako u Hrvatskoj tako i u drugim dijelovima svijeta. Neke od referenci: HUP-Zagreb, Kompas Zagreb, Fortuna travel, Jadran Hoteli, Ilički rog, Lidl Hrvatska, Heineken – Karlovačka pivovara, NIKE European Operations Netherlands, 3M (East) AG - Podružnica Republika Hrvatska, Japan Tobacco International Zagreb, Končar – metalne konstrukcije, Tankerska plovidba, Vetropack Straža i mnogi drugi.