Ključ uspješnosti eventa je inspirativan i stručan sadržaj u inovativnom produkcijskom okružju
Četvrto izdanje Greencajt festivala, održano od 23. do 25. svibnja na Zagrebačkom velesajmu, privuklo je čak 3.500 posjetitelja tijekom tri dana ispunjenih predavanjima, panelima i inspirativnim pričama. Više od 70 predavača, stručnjaka iz ESG sektora iz regije i svijeta, raspravljalo je o ključnim temama vezanim uz održivost, klimatske promjene i energetske izazove, dok su posjetitelji, uz panele i predavanja, imali priliku uživati u različitim sadržajima koji su organizatori pripremili u expo zoni festivala.
Ben Fogle oduševio prepunu dvoranuMeđu najposjećenijim predavanjima bilo je ono Bena Foglea, istraživača i avanturista, BBC novinara i autora TV serije "Ljudi od divljine", koji je održao predavanje "Wild: Back to the roots". Prepričao je svoj put od reality showa u UK-u na koji se prijavio 2000. godine, do televizijskog novinara i avanturista koji teži održivosti. „Još sam tada u reality showu shvatio da su mi važne samo osnove: voda, hrana i sigurnost”, rekao je Fogle.
Njegove priče o preživljavanju na oceanskoj pučini u malom brodiću na vesla ili penjanju na vrh Mount Everesta trebale su publici približiti taj jednostavan način života gdje su važni samo snažna volja i najosnovnije životne potrepštine.
Iako je i sam priznao da je često podložan suvremenim izazovima i načinu života, naglasio je: „Ključ je u malim promjenama - ne živim u brvnari, ali živim jednostavnim životom. Svojim svakodnevnim postupcima pridonosim održivoj budućnosti.“ Dodao je i kako brojni ljudi, ali i tvrtke, vrlo lako odustaju od održivog načina poslovanja i života jer ono nije lako. Zahtijeva trud i mnogo rada te je vrlo teško postići potpunu održivost pa se stoga vrlo često od nje odustaje. Zato je naglasio da treba krenuti malim koracima: „Ne trebamo težiti savršenstvu jer ako krenemo tim putem možemo izgubiti nadu“, zaključio je Fogle.
Održivost ili greenwashing – kako prepoznati razliku?Nakon inspirativnog predavanja Bena Foglea na pozornici su mu se pridružili Matthias Beyer, član Uprave Globalnog vijeća za održivi turizam, Lucijana Natalija Jerković voditeljica odjela za globalni PR u HTZ-u i Rudi Grula direktor Turističke zajednice Međimurja. S njima je na panelu "Future of tourism: Hit the sustainable road" o prelasku iz masovnog u održivi turizam razgovarao Petar Štefanić, novinar i televizijski voditelj.
Kao predstavnik jedne od „najzelenijih“ regija Hrvatske, višestruke nositeljice Europske destinacije izvrsnosti te prve regije u Hrvatskoj i četvrte u Europi certificirane Green Destination certifikatom, Rudi Grula je istaknuo kako je Ben Fogle ono što Međimurje želi biti – autentičan i hrabar.
No, danas je javnost i tržište preplavljeno nizom certifikata o održivosti. Gotovo svaka industrija ili područje gospodarstva ima više od nekoliko različitih certifikata, a svaki dan pojavljuju se novi. Kako znati jesu li oni autentični i koliko je neka destinacija uistinu „zelena“ ili se radi o greenwashingu (stjecanje nepravedne konkurentske prednosti oglašavanjem proizvoda/usluge kao "ekološki prihvatljivog" iako nije u potpunosti u skladu s ekološkim standardima)?
Ovo pitanje moderator je usmjerio Mathiasu Bayeru koji je naglasio kako ne postoji jedno „zlatno pravilo“, odnosno jedan univerzalni certifikat. Održivost podrazumijeva nekoliko različitih razina: ekonomsku, društvenu i ekološku. Da bi svjetski turizam uistinu postao održiv važno je diverzificirati tržišta, okrenuti se malo više domaćim gostima i tada će se promijeniti i turistički tok te smanjiti masovnost turizma.
Po pitanju rješavanja problema masovnog turizma spomenut je Dubrovnik kao svijetli primjer koji svojim programom Respect the City već godinama radi upravo na tome. Lucijana Natalija Jerković naglasila je kako Hrvatska već ima brojne predispozicije za održivi turizam, ponajviše su to prirodni resursi te da se nalazi u „zlatnoj sredini“ među održivim europskim destinacijama.
Na upit o održivim trendovima među putnicima, Mathias Bayer je rekao kako postoje nesrazmjeri. „Kada god se provode istraživanja među putnicima, na pitanje o tome koriste li održive načine putovanja 60% ispitanika će odgovoriti: da. No, pitanje je putuju li oni stvarno tako.“
Svi bismo trebali živjeti i raditi na održivi način bez da o tome moramo govoriti, bez da koristimo tu čarobnu riječ - održivost
Na pitanje moderatora koja je razlika i u kakvom su međuodnosu pojmovi premium turizam, održivi turizam i luksuzni turizam, Andreja Vukojević odgovorila je kako jedan ne isključuje drugi, da su oni svi međusobno povezani i uvjetovani. Ona je ujedno predstavila i novu platformu visokokvalitetne turističke ponude “Stories – Experience Premium Croatia”. Platforma okuplja članice HGK iz sektora hotelijerstva i ugostiteljstva, kampove, marine, vile za odmor, putničke agencije i charter tvrtke koje zadovoljavaju pomno odabrane standarde među kojima su autohtonost, održivost, jedinstvenost lokacije i ponude. Tako okupljeni, na jednoj platformi zajednički će djelovati na promociji Hrvatske kao premium destinacije. „U prvoj godini smo imali u planu okupiti do 100 objekata i vrlo smo zadovoljni odazivom jer već imamo oko 80 subjekata na platformi“, rekla je Vukojević.
Ta činjenica govori u prilog tome da Hrvatska već ima kvalitetnu premium ponudu, o čemu su svjedočile preostale tri govornice koje su predstavile upravo takve usluge.
Bernarda Renata Marebić je naglasila kako je nautika sama po sebi luksuzni turistički segment te predstavila Marinu Punat koja ove godine slavi 60 godina postojanja i najstarija je marina u Hrvatskoj, dok je Iris Domazet Malobabić ispričala nekoliko zanimljivih anegdota i zahtjeva gostiju visoke platežne moći i svjetski poznatih javnih osoba. Njih ne zanima avanturistički (poput Bena Foglea) ili robinzonski stil odmora, već autohtoni, lokalni doživljaj te iznad svega najviše cijene privatnost.
Jelena Bilić Režić predstavila je održivi, a ujedno i luksuzni Maslina resort koji poslovanje temelji na načelima promišljenog luksuza (mindful luxury) koji podrazumijeva očuvanje prirode, korištenje prirodnih materijala te očuvanje zajednice i društva. Svojim održivim građevinama, vlastitim organskim vrtom i lokalnim namirnicama koje se koriste u gastronomiji i wellnessu pravi su primjer održivog poslovanja i luksuzne ponude. „Luksuz je naš standard, a u srcu svega su ljudi“, zaključila je.
