×

8 ključnih vrsta podataka za analizu uspješnosti virtualnih događanja

Otkrijte koji su ključni podaci za mjerenje uspjeha virtualnih događanja na koje bi organizatori trebali obratiti pozornost, što oni znače i zašto su važni
Analiza podataka
Analiza podataka
Foto: Pixabay

Prelazak u virtualni svijet događanja donio je kongresnoj i event industriji nekoliko neočekivanih prednosti, a jedna od njih je velika količina podataka koja je sada lako dostupna za mjerenje i praćenje. Online event platforme olakšavaju praćenje brojki poput posjećenosti, vremena provedenom na događanju, angažmanu i još mnogo toga.

Međutim, sada je izazov otkriti na koje setove podataka je važno obratiti pozornost za određenu vrstu događanja. U nastavku donosimo sažetak osam ključnih mjernih podataka koje bi organizatori događanja trebali pratiti, što oni znače i zašto su važni.

1. Broj registracija i posjećenostRegistracija je ključna mjera uspjeha za bilo koju vrstu događanja. Ova metrika pokazuje koliko je ljudi zainteresirano za ono što nudite. No, važno je i usporediti broj registracija u odnosu na broj stvarnih sudionika. Ako postoji značajan jaz između te dvije brojke, možda biste trebali istražiti zašto je tome tako i kako povećati broj sudionika. Ove godine virtualna događanja imaju prosječnu stopu konverzije od 47% od registracije do sudjelovanja. Ako redovito organizirate događanja, također bi moglo biti korisno usporediti stope konverzije događanja kako biste bolje razumjeli preferencije vaše publike.

2. Vrijeme sudjelovanjaOsim posjećenosti, još jedan ključni pokazatelj uspješnosti virtualnog događanja je prosječno vrijeme koje sudionici provedu na nekom događanju, bilo da je to seminar, keynote predavanje ili sponzorirani sadržaj. Ovo je koristan način da se procijeni koliko je sadržaj privlačan i smatraju li ga sudionici relevantnim ili zanimljivim. Ako sudionici odlaze u pola predavanja, to može značiti da događanje nije ispunio njihova očekivanja.

„Vrijeme zadržavanja je metrika koju je u virtualnim događanjima puno lakše pratiti. Koliko ljudi zapravo provode vremena na događanju i gdje ga provode. Te podatke možete podijeliti u različite kategorije aktivnosti, kao što je vrijeme utrošeno na umrežavanje, učenje ili sa sponzorima ili izlagačima.“, rekao je Ken Holsinger, potpredsjednik Data Solutions u tvrtki Freeman Company.

3. Angažman sudionikaAngažman sudionika može se mjeriti na mnogo različitih načina ovisno o događanju. Ako vaše događanje uključuje sesije pitanja i odgovora, ankete uživo ili kanale za chat, angažman se može pratiti kroz količinu interakcije na tim platformama. Koliko je pitanja postavljeno? Koliko je ljudi odgovorilo na anketu? Koja je bila razina aktivnosti na kanalu za chat? Koliko je kontakata uspostavljeno tijekom evenata za umrežavanje? Ovi brojevi mogu pružiti povratne informacije o razini angažmana sudionika u stvarnom vremenu. Pogotovo za interna događanja za koja je nazočnost obvezna - kao što su korporativni incentivi ili poslovna okupljanja - angažman sudionika može biti koristan način za mjerenje uspjeha.

4. Ponovno sudjelovanjeVirtualno okruženje ljudima iz cijelog svijeta olakšava sudjelovanje na događanjima. No, ponekad je ključni pokazatelj uspješnosti (KPI) na koji treba obratiti pažnju - koliki dio publike zadržavate za budući angažman. Ovaj pokazatelj posebno je relevantan za događanja s više predavanja ili štandova, kao što su konferencije i sajmovi. Sudjeluju li sudionici samo u jednom iskustvu ili se vraćaju po još? Zadržavanje sudionika i njihovo ponovno sudjelovanje uvijek je dobar znak. To znači da je vaše događanje stvorilo dovoljno vrijednosti da zadrži ljude zainteresiranima i željnima više saznanja. Ponovljeni sudionici kod brend management evenata ili za sponzore također mogu naznačiti da su obožavatelji ili da imaju potencijal postati obožavatelji onoga što se promovira.

5. Koliko se koristi sadržaj na zahtjevPristupa sadržaju događanja na zahtjev izvrstan je način da proširite svoju publiku jer omogućuje sudionicima s različitih lokacija da konzumiraju sadržaj u slobodno vrijeme. Bilo da se radi o ponovnom gledanju snimaka događanja, preuzimanju prezentacijskih slajdova ili o dodatnom sadržaju, korištenje sadržaja na zahtjev može biti dobar pokazatelj uspjeha događanja i zadržavanja publike, posebno za događanja koja organiziraju profesionalna društva gdje je učenje glavni cilj.

„Pravi potencijal virtualnih podataka vrti se oko angažmana, posebno ako se on ponavlja“, rekao je Joe Colangelo, izvršni direktor i suosnivač Bear Analyticsa. „Praćenjem podataka o tome vraćaju li se ljudi na višednevno događanje ili koriste sadržaj na zahtjev, možemo maksimalno povećati vrijeme i iskustvo sudionika na događanju.“
6. Zadovoljstvo publikeZadovoljstvo publike može se mjeriti putem anketa nakon događanja i korisno je mjerilo uspjeha za bilo koju vrstu događanja, uključujući predavanja, panele, pauze za umrežavanje i sponzorirane aktivnosti. Zadovoljstvo sudionika može se koristiti za procjenu kvalitete cjelokupne konferencije, kao i specifičnih interakcija.

7. Potencijalni kupciZa događanja poput sajmova ili lansiranja proizvoda koji imaju komercijalnu svrhu, broj generiranih potencijalnih kupaca ključna je mjera uspjeha. Praćenjem ovog mjernog podatka kroz segmente događanja, možete identificirati što je dobro funkcioniralo i maksimizirati potencijal za stvaranje potencijalnih kupaca u budućim angažmanima. Virtualne platforme za događanja s integriranim CRM (Customer Relationship Management) rješenjima mogu pomoći olakšati proces mjerenja broja potencijalnih kupaca.

8. Ponašanja pri potrošnjiJedna od najvećih dodanih vrijednosti koju nam virtualni krajolik donosi je mogućnost praćenja potrošačkog ponašanja pojedinaca, a zatim pomoću toga otkriti do čega je ljudima stalo. „Ono što virtualni svijet pruža je razlika između navedenih i bihevioralnih uvida“, istaknuo je Nick Fugaro, izvršni direktor Vivastreama. „Ono što ljudi kažu da će učiniti nije uvijek ono što na kraju učine. Uvidi u ponašanje omogućuju prodajnim timovima da vide do čega je ljudima stvarno stalo, a mnogi od tih uvida pomažu im da budu učinkovitiji u komunikaciji s (potencijalnim) klijentima nakon događanja.“

Prilikom organizacije virtualnih događanja puno je lakše prikupiti podatke o tome odakle se ljudi prijavljuju, koje teme sudionike najviše zanimaju i u kojim aktivnostima provode najviše vremena. Ovi podaci mogu biti od velike pomoći za stvaranje ciljnih skupina u marketinške svrhe, kao i za promociju budućih događanja.