×

Roko Palmić: Zašto je Beč vodeći kongresni grad na svijetu?

Konzultant Roko Palmić ukazuje na povezanost prometne, posebno zračne industrije i razvoja kongresnih destinacija u tekstu: "Vodeći kongresni grad u Europi je Beč, a svoj uspjeh može zahvaliti zračnoj povezanosti!"
Roko Palmić
Roko Palmić

Ako ne možete lako doći do neke destinacije, bez obzira koliko sjajne prostore i uslugu nudi, nećete ni razmišljati o njoj kao kongresnoj destinaciji. Zapravo, uopće je nećete svrstati među kongresne destinacije.

Svima nam je poznata važnost izvrsne usluge prema poslovnim gostima, zatim kvalitetnih kongresnih prostora, kao i smještajnih kapaciteta te sposobnog i iskusnog osoblja koje se brine o cijelom poslovnom događanju. No, postoji jedan ključan čimbenik potreban za uspjeh kongresne destinacije, važnija od svega navedenog, a to je prometna dostupnost destinacije. Jednostavno rečeno, ako ne možete lako doći do neke destinacije, bez obzira koliko sjajne prostore i uslugu nudi, nećete ni razmišljati o njoj kao kongresnoj destinaciji. Zapravo, uopće je nećete svrstati među kongresne destinacije.  

Važnost prometne dostupnosti za kongresnu destinaciju od ključne je važnosti. Organizatorima poslovnih skupova važnija je od svih ostalih čimbenika. Naravno, pod prometnom dostupnošću danas podrazumijevamo prije svega zračnu dostupnost, odnosno zračni prijevoz. Samo lokalni, nacionalni kongresi u manjim zemljama mogu si dopustiti luksuz organiziranja kongresa u destinaciji koja je samo cestovno dostupna, poput našeg prekrasnog kongresnog grada Opatije. No, ako govorimo o međunarodnim kongresima, zračni prijevoz, posebno direktni letovi, su nužnost.

Bez direktnih i učestalih letova nema međunarodnih kongresa

“Vrijeme je novac” poznata je izreka, posebno u kongresnoj industriji. Poslovni ljudi smatraju kongrese važnim događanjima, ali budući da im oduzimaju dragocjeno vrijeme, žele koliko je god moguće skratiti vrijeme prije i poslije samog događanja. Najbolji način da uštede vrijeme jest da imaju povratni let odmah nakon završetka kongresa. Ako to nije moguće, tolerirat će eventualno naredni dan za odlazak, no ništa više od toga. Svako dodatno noćenje radi lošeg zračnog prometa u destinaciji smatra se gubitkom vremena, odnosno gubitkom novca. A to je nešto što svaki organizator želi izbjeći.
Stoga, glavni zadatak dobrog kongresnog organizatora je da pronađe destinaciju koja je lako dostupna, odnosno koja ima učestale letove; da sudionici mogu doći u destinaciju, sudjelovati na kongresu te se isti ili naredni dan vratiti kući. Sve to po mogućnosti direktnim letovima. 

Samo gradovi koji imaju više od 60 zračnih linija, odnosno oni koji imaju između 60 i 180 linija, imaju dobre preduvjete da postanu međunarodne kongresne destinacije.

Prema istraživanju konzultantske kuće Roland Berger, samo gradovi koji imaju više od 60 zračnih linija, odnosno oni koji imaju između 60 i 180 linija, imaju dobre preduvjete da postanu međunarodne kongresne destinacije. Postoji snažna veza između broja održanih kongresa i broja direktnih zračnih linija (izvor: Roland Berger Strategy Consultants, istraživači Vladimir Preveden and Christoph Schlager). U potpunosti se slažem s ovim istraživanjem, koje potvrđuje pravilo koje svaki organizator kongresa uzima u obzir: ukoliko u destinaciji nema direktnih i učestalih letova, nema ni kongresa. 

To je prirodna simbioza koja izvrsno funkcionira: zrakoplovne kompanije trebaju dovoljan broj putnika, a kongresnoj industriji koja dovodi putnike, potrebni su česti letovi. Na taj način zračna je industrija od vitalne važnosti za razvoj grada. Mnogi su gradovi (Beč, London, Zurich, Berlin i Rim) postali poznata kongresna odredišta upravo zahvaljujući zračnoj industriji jer su postali lako dostupni organizatorima međunarodnih kongresa iz svih dijelova svijeta. 

Zašto je Beč sedmu godinu za redom vodeći kongresni grad Europe?

Beč je u 2011. godini ugostio 181 međunarodni kongres (Izvor: Kongresni ured Beča), ispred Pariza koji ih je imao 174. S približno 160 direktnih zračnih linija, lako je pogoditi kako je najjači kongresni grad u Europi, pa i svijetu, upravo Beč. Već sedmu godinu za redom (izvor: ICCA), Beč je grad s najviše održanih međunarodnih kongresa u Europi i svijetu.

Beč je stari grad, centar nekadašnje Austro-ugarskog monarhije. Nakon propasti carstva Beč se nastavio razvijati. Danas je to snažna turistička destinacija, s mnoštvom kulturnih atrakcija, no mi ga vidimo kao centar europske kongresne industrije. Najvažniji korporativni i politički skupovi održavaju se u Beču već desetljećima. Grad poznat kao centar srednje Europe, snažno turističko, poslovno i kulturno odredište, zahvaljujući 160 direktnih zračnih linija, smatra se i kongresnom prijestolnicom Europe.

Ako se vratimo u povijest, prvi gradovi u antičkoj Mezopotamiji bili su smješteni na raskrižju glavnih putova, gdje je bila organizirana i prva trgovina. Stoga je formiranje prvih gradova ovisilo o prometu i trgovini. Tijekom srednjeg vijeka i kasnije, posebno u Italiji, gradovi su se snažno razvijali, osnivajući nezavisne trgovačke cehove te  zdravstvene i obrazovne ustanove. To se nikad ne bi dogodilo bez prometne povezanosti. Promet u svim svojim oblicima (konjske zaprege, željeznica, brodovi, auto industrija, zračna industrija) od vitalne je važnosti za razvoj gradova.

Zračna industrija posebno je potaknula rast proizvodnje i trgovine proizvoda radi bolje dostupnosti. No, presudan je utjecaj imala na razvoj turizma. Od 1950-ih, kako su komercijalni letovi postajali sve povoljniji, turizam je dobio snažan vjetar u leđa te se razvijao iznad svih očekivanja. Masovni turizam razvijao se paralelno sa smanjenjem cijena avio karata. Odmorišni turizam je doživio veliku ekspanziju jer si je čak i srednja klasa mogla priuštiti putovanje zrakoplovom. Oblici turizma mijenjali su se s godinama, a masovni turizam danas se sve više zamjenjuje selektivnim oblicima turizma (kongresni, avanturistički, obiteljski, robinzonski, vjerski, zdravstveni turizam…), no sve to ne bi bilo moguće bez prijevoza i posebno zračne industrije.

Roko Palmić je profesionalac u hotelskoj industriji, posebno specijaliziran za prodaju i strateško marketinško planiranje. Između ostalog, obnašao je funkcije direktora prodaje i marketinga u hotelima Sacher u Beču i Salzburgu, kao i u hotelu Esplanade u Zagrebu. Trenutno je direktor u vlastitoj konzultantskoj tvrtki JumpUp Hospitality & Tourism Consulting.