Adriatic Expo povezao turizam, urbanizam i investicije
Opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu posvećen je ne samo obrazovanju studenata, već i ostalih subjekata u hrvatskom turizmu. Fakultet 14.5. organizira stručnu radionicu s dva svjetska predavača u kongresnoj industriji. Tim povodom popričali smo s organizatoricom, prof.dr.sc. Danielom Gračan, pročelnicom Katedre za turizam.
Na Fakultetu 14. svibnja organizirate gostovanje dvaju svjetskih stručnjaka u području kongresne industrije, Roba Davidsona i Mady Keup. Kako ste se odlučili organizirati radionicu ove tematike?
Kongresni turizam i kongresi sa sobom donose mnogobrojne prednosti. Prije svega, popunjenje kapaciteta u pred i posezoni, čime izravno utječu na produljenje turističke sezone. Također, ne zaboravimo činjenicu o povećanoj potrošnji kongresnih gostiju u destinaciji. Hrvatska se određuje kao kongresna destinacija, ali da bi kongresni turizam zaživio, odnosno da bi Hrvatska bila domaćin pravih velikih međunarodnih kongresa, još uvijek nedostaju višenamjenski centri.
Danas je nezamisliv razvoj i unaprjeđenje usluga kongresnog turizma bez razmjene znanja, implementacije standarda, pozitivnih primjera iz prakse, ali i suvremenih trendova u potražnji.
Rob Davidson i Mady Keup eminentni su i iskusni predavači u području kongresne industrije, a ujedno su i pokretači radionica za profesionalce u kongresnom turizmu. Pozvani su s ciljem prezentiranja novih, praktičnih tehnika, a sve kako bi ponudili inovativne ideje koje bi svakom trebale pomoći učiniti svoj posao učinkovitijim i efikasnijim.
Radionica se održava na temu „Budućnost kongresnog turizma Hrvatske“, a namijenjena je svima koji se bave kongresnim turizmom, od onih koji rade u kongresnom odjelu hotela, kongresnom i insentiv uredu, planiranju i organizaciji sastanaka, poslovnim i insentiv putovanjima, agencijama te destinacijskom menadžmentu.
Što će sudionici moći naučiti i koje sve teme će biti obuhvaćene predavanjima?
Sudionici će, uz već spomenute nove, praktične tehnike, ovladati i načinima pronalaženja novih izvora kongresnog poslovanja, načinima prodaje svojih kongresnih proizvoda ili usluga, kako koristiti društvene medije u kongresnom turizmu, te će u konačnici spoznati ulogu i značenje snage partnerstva u kongresnoj industriji.
Za radionicu „Budućnost kongresnog turizma Hrvatske“ predavači su odabrali nekoliko interesantnih tema, među kojima svakako treba istaknuti značaj i potrebu za pouzdanom statistikom kongresne industrije i tržišne inteligencije, kako bi se omogućilo planiranje i benchmarkong analiza s drugim destinacijama. Osim toga, neophodno je osvrnuti se na potrebu za političkom potporom unapređenju kongresne industrije, značajem profesionalnih DMC i PCO agencija te umrežavanje istih u nacionalne i međunarodne asocijacije. Jedna od tema govori o tome kako privući mlađe generacije turista u destinaciju, tzv. generaciju Y (rođeni u periodu od 1981. do sredine 90-tih). Nužno je istaknuti i značaj više razine obrazovne infrastrukture, kako bi se osigurali kvalitetni obrazovni kadrovi za kongresnu industriju, kao i primjena rezultata istraživanja. Jedna od nezaobilaznih tema svakako je i mogućnost produženja ostanka kongresnih turista u destinaciji, u svrhu maksimiziranja ekonomske koristi.
Jedna od tema govori o tome kako privući mlađe generacije turista u destinaciju, tzv. Generaciju Y. Vi na Fakultetu svakodnevno radite s mladim ljudima. Kakve su nove generacije studenata i na koji se način prilagođavate njihovim potrebama u nastavi?
U kontekstu Fakulteta vjerujem da treba istaknuti kako mladi i mlađi turisti žele učiti, otkriti i saznati uvijek nešto novo. Takvi su i naši studenti, što potvrđuje činjenica da smo najbolji na Sveučilištu po broju studenata u Erasmusu i drugim oblicima razmjene studenata ili boravka na drugim, prvenstveno stranim učilištima. Također, treba istaknuti da smo smanjili opterećenje satnicom, kao i broj studenata po godini, čime se teži individualnom pristupu, odnosno radu u manjim grupama. U nastavu uključujemo velik broj eminentnih stručnjaka, predavača iz prakse te veliku pažnju pridajemo i terenskoj nastavi. Znatan broj predmeta izvodi se na engleskom jeziku, a od akademske godine 2013./2014. cijeli smjer Hospitality bit će na engleskom jeziku. Na Fakultetu se veliki značaj pridaje društveno korisnom radu, te u sklopu Fakulteta djeluje Studentsko udruženje za pomoć (SUP) koje provodi humanitarne i ekološke akcije, Studentska organizacija za skupove (SOS), pjevački zbor, sportska i plesna sekcija.
Što biste istaknuli kao glavne izazove u sustavu obrazovanja u hrvatskom turizmu? Što na Fakultetu činite kako biste kvalitetno pripremili mlade ljude za tržište rada koje ih čeka nakon diplome?
Glavni izazov u obrazovanju u i za hrvatski turizam je kako optimizirati odnos teorije i znanstvenog pristupa s potrebama tržišta rada. Uvjereni smo da smo na dobrom putu.
Inovirali smo programe sukladno programima vodećih visokih učilišta u svijetu. Potpisali smo ugovor s AHLEI (American Hotel & Lodging Educational Institute), top institucijom u svijetu o zajedničkom izvođenju posebnih programa, pa će naši studenti tijekom studija biti u mogućnosti položiti program i dobiti diplomu AHLEI-a.
Ključnim se čini vraćanje prakse na stručnom studiju, i to već ove akademske godine, dok smo na preddiplomskom sveučilišnom studijskom programu uveli kroz cijeli 8. semestar 350 sati obavezne, mentorirane i organizirane prakse.
Dodatno razvijamo i već ostvarujemo niz programa cjeloživotnog obrazovanja i programa dodatnih kompetencija po kojima će se naši studenti, uz diplomu redovitog studija, razlikovati na tržištu rada. To su na primjer: dodatni strani jezici, među kojima ruski, japanski, kineski; cjeloviti program: Specijalist odjela hrane i pića koji se, uz ECTS bodove, upisuje i u radnu knjižicu; programi operativnog menadžmenta u suradnji sa MICROS Fidelio, Zagreb (programi Opera) i drugo.
