LEAP Summit oduševio publiku vodećim svjetskim govornicima
Nakon desetljeća stavljanja tehnologije i tehološkog napretka u fokus, u društvu se mijenja fokus i sve se vraća na – čovjeka. Tzv. soft skills, odnosno vještine koje se odnose na komunikaciju i empatiju, postaju sve važnije u poslovnom svijetu, a način na koji koristimo tehnologiju puno bitniji od nje same.
U sklopu teme Budućnost tehnologije i društva na poslovnoj konferenciji Future Tense powered by Lürssen u Zagrebu su nastupili vrhunski svjetski govornici i futurolozi. Lasse Jonasson, futurolog s Instituta za istraživanje budućnosti iz Kopenhagena bio je nositelj teme Budućnost tehnologije s predavanjem „Leading in the Age of AI: Embracing AI for Competitive Advatage with Foresight“. Poručio je kako korištenje umjetne inteligencije više nije pitanje, nego o tome ovisi relevantnost kompanije. No, samo korištenje AI-a u poslovanju nije dovoljno.
“Neka istraživanja pokazuju da je AI alat empatičniji od ljudi. To nije zapravo istina, jer AI nije empatičan ili empatičniji od nas, samo se bolje pretvara da je takav. Generativni AI će napredovati, to je sigurno, samo još ne znamo do koje granice i koliko brzo te u kojoj će mjeri biti reguliran. Ljudi imaju tendenciju da precjenjuju kratkoročni utjecaj tehnologije i podcjenjuju dugoročni utjecaj na naše živote“, rekao je Jonasson.
Jedino virtualno predavanje na konferenciji imala je digitalna antropologinja Rahaf Harfoush, inače članica tima za digitalne medije Baracka Obame tijekom predsjedničkih izbora 2008. te aktualna članica visokog savjetničkog tijela Ujedinjenih naroda za umjetnu inteligenciju. Govorila je o etičkim, kulturnim i društvenim pitanjima povezanih s tehnološkim napretkom. U predavanju naziva „Human-centric Technology: Potential, Talent and Opportunity in the Age of Exponential Tech“ upozorila je da tehnologija mijenja društvena pravila koja postoje desetljećima te daju nove definiciju odnosima i tradicionalnom prijateljstvu. “Nova tehnologija i GEN AI alati pomoći će puno ljudi, ali će mnogima i naštetiti. Stvorit će puno poslova, ali će ih mnogo i ukinuti. Tehnologija nije distopija ni utopija, nego nešto između. Ključno je prihvatiti tu dualnost i kompleksnost kako bismo ih maksimalno mogli iskoristiti za unaprijeđenje naših života”, rekla je Harfoush.
Tijekom dana, na konferenciji Future Tense powered by Lürssen održani su i paneli te predavanja lokalnih i regionalnih lidera. Veliki panel o utjecaju novih tehnologija na medije okupio je ključne osobe hrvatskih medija; moderator Hrvoje Krešić s Nove TV razgovarao je s Majom Blumenštajn, direktoricom digitalnih medija Nove TV, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika, Vladimirom Niševićem, Ana Marijom Kostanić, izvršnom urednicom portala Netokracija te Deanom Udatnyjem, direktorom marketinga u GO2Digitalu.
Naše društvo upravo prolazi kroz najveću transformaciju u posljednjih 100 godina
Spremni ili ne, promjena je ovdje i bit će samo izraženija i intenzivnija. Radi se o jednoj od najvećih društvenih promjena u našem društvu još od Drugog svjetskog rata. Odnosi se, naravno, na održivost i njezinu primjenu u svim industrijama. Futurolog Martin Kruse istaknuo je u svom predavanju kako ćemo se svi morati prilagoditi te kako nije stvar samo u očuvanju okoliša, nego se radi o puno široj perspektivi.
„Problem je što zapravo ne cijenimo prirodu, ne shvaćamo koliku vrijednost ona ima. Dok to ne napravimo, neće doći do promjene kakvu trebamo. Pogledajmo vrijednosti koje živimo danas i razmislimo želimo li ih prenijeti na našu djecu. Strah nas neće spasiti, kao ni ne vjerovanje u klimatske promjene. To ih neće zaustaviti“, rekao je Kruse.
Inače, Kruse je viši savjetnik u Institutu za istraživanje budućnosti Kopenhagen, gdje je i na čelu odjela za Istraživanja o resursima i okolišu, odjela Predviđanja i studija budućnosti. Već više od 20 godina bavi se temama održivosti, inovacija i strateškog promišljanja o budućnosti.
U svom predavanju pod nazivom „Sustainable Trends: Reshaping the Business Landscape“, Kruse je govorio o strategijama za eliminiranje stakleničkih plinova i očuvanje bilološke raznolikosti, ali i utjecaju ove transformacije na poslovanje, koji će biti značajan. Upravo zato važno je razviti strategije pripremanja za više različitih scenarija budućnosti.
Održivost se zapravo bavi razumijevanjem i promjenom poslovnog okruženja. Više ništa neće biti isto. Ova će transformacija u potpunosti promijeniti način na koji poslujemo.
Konferenciju je zaključila lifestyle govornica Malene Rydahl predavanjem pod nazivom „Performance and Well-being inspired by Trust“. Rydahl, inače Dankinja s prebivalištem u Parizu, fokusirana je na koncept empatije – u privatnom, ali i poslovnom svijetu. Vjeruje kako se kroz njegovanje suosjećanja na svim razinama mogu poboljšati ne samo zadovoljstvo pojedinaca, nego i cijele zajednice, a od nje benefita imaju i kompanije, koje kroz njegovanje empatije mogu postati produktivnije i konkurentnije.
„Kad se osjećaš da možeš postaviti pitanje, predložiti novu ideju ili pogriješiti i naučiti iz toga, to se zove psihološka sigurnost. Ako to možemo primijeniti u svojim organizacijama, stvorit ćemo kulturu inovacije. Zaposlenici će se osjećati kao da rade na zajedničkom projektu koji ima smisao i svrhu, umjesto da samo dolaze na posao bez stvarnog angažmana“, rekla je Rydahl.
