Najspektakularnija dodjela Game Changer nagrada - velika noć inovacija za one koji “mijenjaju igru”
Treća po redu konferencija o Green & Lean proizvodnji i uslugama – GALP 2013, održat će se 14. i 15. studenog 2013. na Faklutetu strojarstva i brodogradnje te Poslovnom centru Heinezlova.
Po prvi put bit će predstavljena tema univerzalnog Leana i strategija promjene tradicionalnog načina poslovanja, a o njoj će govoriti nekoliko uvaženih stručnjaka na području Lean menadžmenta:
Lean razmišljanje (Lean thinking)
Ovaj dio je ključan u postizanju pravog Lean efekta jer zahtjeva napuštanje tradicionalnih okvira poslovanja i promjenu iz temelja. O implementaciji Lean razmišljanja i iskustvima tvrtki iz raznih poslovnih grana na konferenciji će govoriti prof. dr. Earll Murman s prestižnog američkog sveučilišta MIT.
Lean vodstvo ili Lean leadership
Podrazumijeva posjedovanje široke palete znanja o Lean alatima i kompetencija za prepoznavanje potrebe za korištenjem istih u određenim situacijama, a sve s temeljnim ciljem vođenja kontinuiranog unaprjeđenja. O Lean leadershipu na konferenciji govorit će prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
BSC kao Lean alat
Lean alati predstavljaju onu točku u kojoj se svaka Lean implementacija razlikuje i primjenjuju se prema budućem cilju i stanju koje tvrtka odabere kao željeno, kao i prema početnom stanju s kojeg na početku same implementacije polazi. Balanced Scorecard (BSC) kao Lean alat na konferenciji će predstaviti doc. dr. sc. Domagoj Hruška sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Univerzalnost Lean menadžmenta
Zadnjih godina, tvrtke traže način kako smanjiti troškove u krizno vrijeme, ili pokušavaju preskočiti onaj mali dio koji im nedostaje do potpune izvrsnosti. Od automobilske industrije pa do zdrastva, o univerzalnosti Lean menadžmenta više informacija na konferenciji će pružiti prof. dr. sc. Ivica Veža sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.
što je Lean menadžment?
Poznata japanska tvornica automobila Toyota sredinom 20. stoljeća strelovito se uzdigla iznad konkurencije u djelatnosti autoindustrije, i ostala na samom vrhu do današnjeg dana. Istovremeno, ova je tvornica postala i lider u cijelokupnoj proizvodnoj djelatnosti uopće, a i danas, nakon više od 50 godina, ne silazi s vrha.
Koji je događaj bio temelj Toyotinog uspjeha i prekretnica koja joj je omogućila da postane i ostane broj 1 proizvodnih djelatnosti?
Odgovor se nalazi u jedinstvenom pristupu poslovanja, nazvanom Toyota Production System koji se temelji na just-in-time proizvodnji, tj. isporuci proizvoda kupcu kako, kada i gdje on to želi, uz minimalne troškove proizvodnje i bez držanja zaliha.
Ubrzo nakon osvajanja samog vrha proizvodnih djelatnosti, mnogi stručnjaci su se zapitali može li se Toyotin sustav koristiti i izvan autoindustrije. Traženjem odgovora na to pitanje nastaje dokazano najuspješnija metodologija koja se fokusira na kontinuirano unaprjeđenje poslovnih procesa uz isporuku točno određenog proizvoda ili usluge i ciljane vrijednosti kupcu uz minimalne troškove – Lean menadžment. Otkad je nastao, Lean se od metodologije koja se koristila isključivo za proizvodne djelatnosti, razvio u metodologiju primjenjivu i u poslovanju temeljenom na isporuci usluge, metodologiju primjenjivu u proizvodnim djelatnostima poput automobilske, prehrambene ili tekstilne, pa sve do uslužnih, poput financijske, građevinske, ili čak javne uprave i zdravstva. U svim djelatnostima, Lean uklanja nepotrebne operacija u radu i fokusira se samo na aktivnosti koje isključivo dodaju vrijednost krajnjem proizvodu ili usluzi za kupca.
U suvremenom poslovnom svijetu, kontinuirano unaprjeđenje postalo je nužnost, a poslovanje prema Leanu u svijetu se podrazumijeva i često u svjetski prisutnim poduzećima ima odlučujuću ulogu pri odabiru novih poslovnih partnera, s čime su se već suočila i mnoga hrvatska poduzeća pri pokušaju ulaska na europsko tržište. Stoga zanimanje za alate i principe Lean metodologije i njihovo uvođenje iz dana u dan sve više raste i na domaćem tržištu, ali osim samih tehničkih postupaka usavršavanja proizvodnog ili uslužnog procesa, bitno je naglasiti onaj teži korak s kojim se suočila i sama Toyota: promjenu načina razmišljanja kod sudionika poslovnog procesa.
