Portal PoslovniTurizam postaje središnje mjesto susreta kongresno-incentive industrije i u BiH!
Dr. Michio Kaku, slavni je teorijski fizičar i svjetski poznati futurolog koji, osim što predaje na matičnom sveučilištu u New Yorku, često piše i komentira tehnološke trendove za vodeće svjetske medije (BBC, Discovery Channel) te putuje svijetom držeći predavanja i govore na skupovima korporacija i asocijacija. Oni koji prate njegov rad, sjetit će se da je tijekom prošle godine posjetio i Zagreb, u sklopu HT-ove konferencije „Znanjem rastemo“.
Ovog proljeća, tijekom 13. godišnje DigitalNow konferencije dr. Kaku dao je intervju za MPI (Meeting Professionals International) u kojemu je podijelio svoja razmišljanja o budućnosti tehnologije i njezinom utjecaju na kongresnu industriju.
Možete li povući paralelu između Teorije Struna i kongresne industrije?
Moj životni cilj kao teorijskog fizičara je doživjeti realizaciju Einsteinovog sna o teoriji svega u vidu jednadžbe, koja ne bi bila dulja od par znakova, a koja bi sumirala sve i omogućavala nam da „čitamo Božje misli.“ Kada radimo na Teoriji struna, u pitanju je čista matematika, čista teorija, sve do nekog trenutka u kojem moramo razgovarati s drugim ljudima, moramo komunicirati! Upravo zato su sastanci i konferencije vrlo važni.
Sigurno se pitate kako to da se čak i fizičari, koje često doživljavaju kao ne pretjerano druželjubiva bića, sastaju i razmjenjuju ideje na konferencijama. Odgovor na to pitanje leži u onome što ja nazivam Principom spiljskog čovjeka, a riječ je o tome da se nismo previše promijenili u zadnjih 100.000 godina. U osnovi mi smo i dalje lovci, a lovci love i žive u čoporima tj. plemenima. Jedna od osnovnih pretpostavki plemena je povjerenje, a ono se izgrađuje druženjem. I tako dolazimo do današnjice, do kongresa i konferencija kao modernog oblika povezivanja među ljudima. Ako me pitate što će biti dalje, smatram da će takvih vidova druženja biti i u budućnosti, čak i u onoj digitalnoj, jer smo u osnovi svi mi „inteligentni majmuni“ koji love u čoporima.
Možete li se sjetiti zadnjeg eventa na kojem ste sudjelovali, a koji je značajno promijenio Vaše stajalište i razmišljanja o nekoj temi?
Često govorim na različitim konferencijama i primijetio sam značajnu, opću promjenu u načinu razmišljanja. Kada sam prvi put počeo držati predavanja prije 15-ak godina, kada bih iznio tvrdnju da ćemo u budućnosti moći imati Internet u kontaktnim lećama, reakcije bi bile vrlo negativne i skeptične. Kada danas govorim o tim istim stvarima, najčešća reakcija je potpuno prihvaćanje te mogućnosti kao nečega sasvim realnog. Prema tome, došlo je do velike promjene u kolektivnoj svijesti. Upravo je promjena društvenih stavova i otvorenost ka novim tehnologijama ono što me najviše fascinira na konferencijama.
Kojeg biste pojedinca izdvojili kao najutjecajnijeg za Vas osobno? Zašto?
Tehnologiju promatram kao veliki, gigantski val, a mi smo surferi na tom valu. Kao što se konferencije održavaju danas, tako će se konferencije održavati i u budućnosti, samo što ćemo pritom koristiti najnoviju tehnologiju.
Kako zamišljate budućnost kongresne industrije i općenito profesionalnog povezivanja ljudi? Što će se sve promijeniti u narednih nekoliko godina?
Tehnologiju promatram kao veliki, gigantski val, a mi smo surferi na tom valu. Kao što se konferencije održavaju danas, tako će se konferencije održavati i u budućnosti, samo što ćemo pritom koristiti najnoviju tehnologiju. Već sada, zahvaljujući Internetu, imamo konferencije s online sudionicima, a u budućnosti ćemo vjerojatno imati i holografske konferencije, gdje će sudionici biti virtualni na način da će umjesto njih osobno na konferencijama biti prisutni njihovi hologrami. S takvim tehnološkim dostignućima kao što su ranije spomenute „internetske leće“, moći ćete pogledati u dvoranu i imat ćete dojam da je puna ljudi, premda će barem polovica od njih biti hologrami. Ipak, nikakav napredak i razvoj tehnologije neće moći nadomjestiti potrebu za pravom ljudskom komunikacijom licem u lice.
Što mislite kako će promjene u načinu komunikacije među ljudima utjecati na rukovođenje i management? Hoće li tu biti većih promjena?
Kada pričamo o komunikacijskim tehnologijama, moramo biti svjesni da zapravo pričamo o alatu. Tu nema neke velike razlike u odnosu na, primjerice čekić. I čekić i komunikacijska tehnologija su alati koji su tu da nam pomognu ostvariti neki cilj. Problem s modernim tehnologijama je u tome što ih, za razliku od čekića, ponekad krivo procijenimo i zna se dogoditi da postanu cilj, a ne ono što zapravo jesu - sredstvo za ostvarivanje cilja. Upravo je zadaća managera da prepoznaju neke nove“ igračke“ i upotrijebe ih kao alat za ostvarivanje ciljeva organizacije.
Uzmimo za primjer podatke. Danas imamo mnoštvo tehnologija i servisa koji će vam isporučiti tone i tone podataka. Ali koja je zapravo svrha svega toga? U poslovnom svijetu riječ je o boljem upoznavanju kupaca i njihovih navika. To možete postići proučavajući podatke iz nekog izvještaja, ali i osobnim kontaktom s kupcima. U oba slučaja svrha je ista - bolje upoznati kupca i to morate uvijek imati na umu, jer ako tehnologija postane sama sebi svrhom, riskirate da cilj ispustite iz vida. Prema tome, dobro vodstvo će uvijek pratiti svoju „zvijezdu Sjevernjaču“, a to znači paziti da pravi cilj i istinska svrha poslovanja ne postanu žrtve tehnoloških promjena.
Znamo da je cilj poslovanja svake tvrtke što bolje poznavati svoje kupce, a cilj postojanja svakog udruženja/asocijacije što bolje poznavati svoje članove i to treba biti nit vodilja u upravljanju takvim organizacijama. Sastanci licem u lice će i u budućnosti, bez obzira na razvoj tehnologije, imati svoje mjesto u postizanju navedenih ciljeva.
