Čeka nas dobra turistička godina, ali bi trebali bolje koristiti povoljnu situaciju na europskom tržištu
U sklopu ovogodišnjeg turističkog sajma CroTour održana je radionica "EU turistička politika i programi potpore za turistički sektor", na kojoj su se govornici iz nadležnih institucija osvrnuli na mogućnosti koje se malim i srednjim poduzetnicima u turizmu pružaju kroz fondove Europske Unije.
Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić iznijela je podatke o financijskim sredstvima koje su Hrvatskoj na raspolaganju kroz pretpristupne fondove i programe EU. U proračunskom razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013., odnosno do ulaska u EU, na raspolaganju nam je milijardu eura u pretpristupnim fondovima EU za sve gospodarske djelatnosti, a do sada je iskorišteno oko 40 posto tih sredstava.
Nakon ulaska u EU, pa do kraja 2013. raspolagat ćemo sa 445 milijuna eura iz strukturnih fondova, a nakon toga s milijardu eura godišnje za sve djelatnosti, dodala je Krešić Jurić. Turistička industrija izravno sudjeluje s 5% u BDP-u EU te izravno zapošljava 10 milijuna ljudi, a neizravno sudjeluje sa 10% u BDP-u EU te neizravno zapošljava više od 20 milijuna ljudi u Europi.
Nataša Filipović iz Ministarstva gospodarstva rekla je kako je od 2007. do 1. srpnja 2013. godine za djelatnosti u turizmu osigurano 96 milijuna eura u pretpristupnim fondovima. Od 1. srpnja 2013. bit će osigurano dodatnih 92 milijuna eura za tu godinu. Najviše će se financirati poboljšavanje konkurentnosti, transfer tehnologije i znanja te poticati istraživanje i razvoj te razvoj regionalne infrastrukture. Mogućnosti financiranja turističkog sektora iz pretpristupnih EU fondova nisu prevelike jer Bruxelles tu djelatnost tretira kao visokokomercijalnu, koja ne iziskuje veliku pomoć. Više će se mogućnosti otvoriti nakon ulaska u EU, s korištenjem strukturnih fondova. Ipak, u nizu programa postoje određene mogućnosti financiranja. U sklopu aktualnog pretpristupnog fonda IPA turistička se djelatnost može financirati u segmentu prekogranične suradnje (IPA II - Jadranska prekogranična suradnja) te razvoja ljudskih potencijala (IPA IV). Najviše poticaja moguće je dobiti za djelatnosti unutar ruralnog turizma, tradicionalnih obrta (IPA V – IPARD program). U većini ovih programa mali poduzetnici se ne mogu sami prijaviti, nego moraju pronaći partnere u institucijama.
Vesna Torbarina predstavila je Europsku poduzetničku mrežu pri HGK, projekt Europske komisije koji omogućuje pronalaženje i direktan kontakt s poslovnim partnerima u 50 zemalja iz EU te pridruženih zemalja svijeta. EEN raspolaže bazom poslovnih podataka koja znatno olakšava potragu za poslovnim partnerima iz EU te je besplatna za korištenje.
„Turizam je više od gospodarske aktivnosti jer utječe na niz širih ciljeva, kao što su zapošljavanje, održivi razvoj“, rekla je Vlasta Klarić, savjetnica u HGK. Hrvatska je po ostvarenom prihodu u turizmu 16. zemlja u Europi i 33. na svijetu. Europski turizam čini 50 % svjetskog turizma, ali će se taj postotak u idućem razdoblju smanjivati zbog naglog i stalnog razvoja turizma u Aziji. Trenutno se u EU posvećuje velika pozornost konkurentnom i održivom turizmu, a uskoro se očekuje uvođenje "Europske turističke markice", krovnog certifikata za jamstvo kvalitete.
Mate Kapović iz Ministarstva turizma, osim predstavljanja EU programa Calypso i Eden, osvrnuo se na osam ovogodišnjih programa dodjele potpora i poticaja Ministarstva turizma. Ukupna je vrijednost potpora 32 milijuna kuna, a riječ je o programima: "Inovativni turizam", "Korak više", "Znanjem do kvalitete", "Zajedno do konkurentnosti", "EU izvrsnost", "Turizam kroz manifestacije", "Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima" i "Siguran gost". Predstavljeni su i primjeri iz prakse kojima su već dodijeljena sredstva EU u sklopu postojećih programa, a riječ je o Memorijalnom centru "Faust Vrančić", projektu VIOR - Grad Vinkovci i korištenju tradicijske baštine za turističke svrhe.
