Kongres hotelijera: Za održivi turizam Hrvatska treba kvalitetnije smještajne kapacitete
Iako u našim krajevima koncept 'eco-friendly' poslovanja u kongresnoj industriji još uvijek nije u potpunosti zaživio, to ne znači da je riječ o trendu koji možemo ignorirati. U razvijenim zemljama ovakav vid poslovanja više nije nešto o čemu se samo priča, već se i naveliko radi prema zelenim smjernicama.
Konferencijski centri, hoteli i kongresni uredi diljem svijeta pokreću inicijative i mjere za redukciju emisije CO2 i općenito smanjenje utjecaja svog poslovanja na okoliš, uz istovremeno zadržavanje visoke razine usluge.
U nastavku donosimo dva primjera, jedan iz Švicarske, drugi iz Australije, koji mogu poslužiti kao inspiracija i smjernica za uvođenje zelenih promjena u poslovanje.
Primjer 1: Ženeva
Prvi primjer dolazi nam iz Ženeve, gdje je kongresni ured zajedno s gradskim hotelima osmislio tzv. Green Daily Delegate Rate koji, uključuje i donaciju lokalnoj Udruzi za očuvanje Ženevskog jezera u visini 1 CHF po delegatu/sudioniku.
Ovoj akciji pridružili su se brojni hoteli, među kojima su Grand Hotel Kempinski Geneva, Mövenpick Hotel & Casino Geneva, Hotel Novotel Geneva Centre, Hotel Ramada Encore Geneva i Hotel Warwick Geneva.
Osim toga, Palexpo, najveći ženevski kongresni centar, je uveo sustav gospodarenja otpadom kojim se 80% otpada nastalog za vrijeme događanja reciklira. Također, Palexpo je nedavno postavio solarne panele na krovove svojih hala. Riječ je o 15.000 panela ukupne površine 48.000 metara kvadratnih, što predstavlja najveću solarnu elektranu u Švicarskoj, s kapacitetom pokrivanja godišnje potrošnje 1.200 kućanstava.
Primjer 2: Adelaide
S drugog kraju svijeta, iz Australije, dolazi priča o kongresnom centru ACC iz Adelaidea koji je ostvario zlatni standard prema EarthCheck programu za očuvanje okoliša. Ova razina certifikacije ostvarena je nakon petogodišnjeg razdoblja u kojem je centar zadovoljavao srebrni standard, te kao posljedica dodatnih napora uloženih u smanjenje negativnih učinaka poslovanja centra na okoliš.
Tijekom tog razdoblja ACC je postao prvi kongresni centar koji koristi crve za recikliranje organskog otpada, potrošnja plina smanjena je za 8%, potrošnja vode za 10,7%, a stopa recikliranja ili ponovnog korištenja otpada nastalog na kongresima i sajmovima iznosi 90%.
Pored razgradnje kuhinjskog otpada, ACC se brine i da višak hrane s događanja ne bude bačen, već da dospije do gladnih i siromašnih, u čemu im pomažu udruge Foodbank SA i OzHarvest Adelaide.
Sveukupno gledano, ovaj kongresni centar je dosegao ili nadmašio najbolje prakse propisane EarthCheck standardom u sedam ključnih područja koja se odnose na smanjenje korištenja prirodnih resursa. Štoviše, centar je postavio i nove referentne točke kada je u pitanju zaštita okoliša, a sve to uz povećanje broja događanja i sudionika.
Za uvođenje i razvoj ekoloških inovacija u centru zadužen je tzv. „Zeleni tim“ koji je sastavljen od zaposlenika koji na volonterskoj bazi brinu o ovom aspektu poslovanja i podučavaju ostale zaposlenike odgovornom odnosu prema okolišu.
