Kongres hotelijera: Za održivi turizam Hrvatska treba kvalitetnije smještajne kapacitete

25. Kongres hotelijera u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatske udruge turizma (HUT), održao se u Hilton Garden Inn hotelu u Zagrebu, 28. i 29. studenog, te okupio vodeće hrvatske hotelijere i ostale stručnjake iz turizma.

Hotelijeri su složni oko toga da podržavaju nove zakonodavne propise i novi Zakon o turizmu, a Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, u svom je uvodnom govoru istaknuo: „Paralelno s provođenjem pozitivnog okvira koji je zacrtala Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine te definirao Zakon o turizmu, a koje idu u smjeru kvalitetnijeg planiranja održivog razvoja destinacija, posebno u priobalnom dijelu zemlje, moramo riješiti pitanje turističkog zemljišta i to definiranjem održive cijene zakupa tog zemljišta, riješiti izazove u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uložiti dodatan napor u rješavanje problema nedostatka radne snage. Srednjoročno je jedan od najvećih izazova domaćeg turizma prekomjerni turizam i tu moramo, uz napore u boljem prostornom planiranju, donijeti promjene i u domeni porezne politike, ali i kvalitetno potaknuti gradnju objekata više dodane vrijednosti - prije svega hotela“.

Tradicionalno, na početku skupa se okupljenima obratila i ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac te čestitala svima u turizmu na dobroj godini, udruzi UPUHH na 30 godina djelovanja, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura. To je rezultiralo s 14 novih ili obnovljenih hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.

Još uvijek rezultate uspoređujemo s 2019. iako tržište ima sasvim drugačiju dinamikuUslijedila je prezentacija Kristjana Staničića, direktora Hrvatske turističke zajednice, koji je iznio kako kumulativni podaci od početka godine do 20. studenog pokazuju da se Hrvatska sa 20,1 milijun turističkih dolazaka i 106,5 milijuna turističkih noćenja, uspjela vratiti na razinu turističkog prometa iz predkrizne 2019. godine. To je uspjelo svega 42% destinacija u svijetu i 50% europskih destinacija. Gledano prema noćenjima, sve vrste organiziranog smještaja zabilježile su rast u odnosu na 2022. pri čemu hoteli imaju najveću stopu rasta od 7,2%. Uspoređujemo li pak u odnosu na 2019., najveću stopu rasta noćenja, od 12,5%, zabilježili su kampovi, dok su hoteli u minusu od 4,9%. No, i statistika pokazuje koliko je važno ulagati u kvalitetu i koliko se ona sve više traži na tržištu jer su hoteli viših kategorija ostvarili rast prometa u odnosu na 2019. i to konkretno hoteli s 4* rast od 1%, a hoteli s 5* 3% više noćenja.

Nakon njega na pozornicu je stupio Alexandros Vasilikos, predsjednik europskog udruženja HOTREC, koji je naglasio kako trebamo prestati uspoređivati brojke s onima iz prošlosti. Tržište se promijenilo iz temelja, više se ne gledaju iste vrijednosti, putnici imaju sasvim drugačija očekivanja. Mladi danas putuju, rezerviraju i doživljavaju destinaciju na potpuno drugačiji način nego prije 4-5 godina, a jednako tako i hotelsko poslovanje se mijenja. Ako se želimo prilagoditi tim promjenama, moramo biti spremni na brze promjene, prihvatiti digitalizaciju i nove trendove koje kreiraju sami putnici. Najavio je kako Google planira novi algoritam prema kojem će hoteli izgubiti i do 10% direktnog bukinga što je svojevrstan apsurd i treba se boriti protiv toga jer hoteli su ti koji ulažu i pružaju usluge, a online booking kompanije zarađuju.

Broj turističkih kreveta strmovito raste, dok infrastruktura minimalno napredujePredsjednik uprave Valamar Riviere, Željko Kukurin, u razgovoru 1-na-1 o održivosti turizma naglasio je kako održivost nije svugdje ista. Neke zemlje se bore sa pitanjima zelene energije ili ugljičnim otiskom, dok Hrvatska nema takvih problema. Ona ima odličnu startnu poziciju za održivost, ali veliki problem nekontrolirane gradnje nekretnina za kratkoročni turistički najam. Naime, u 2023. zabilježeno je 50.000 komercijalnih kreveta više nego protekle godine, ali mali je udjel tih kreveta u hotelima - što nije održivo. Nije pomoglo ni to što se zadnjih godina povećala kvaliteta i broj hotela s četiri i pet zvjezdica jer se broj kreveta u privatnom i posebice nekomercijalnom smještaju uvećao u puno većem broju. A taj smještaj ni po kvaliteti ni po duljini sezone nije na razini hotelskog. Istaknuo je i kako još nismo obnovili sve kapacitete iz bivše države što je dodatan problem i sa svime time se moramo početi aktivnije baviti u narednom razdoblju.

Na panel diskusiji „Industry leaders panel: Održiva budućnost hrvatskog hotelijerstva - izazovi i prilike“, na kojoj su sudjelovali Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminessa, Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela te Ivan Safundžić, član Uprave Jadran d.d. iz Crikvenice, naglašeno je da su domaće turističke kompanije ove godine tek uspjele pokriti gubitke iz pandemijske 2020. godine. Financijsko stanje sektora uzrokovano Covid krizom zajedno s nastavkom očekivanog inflacijskog rasta troškova i zaoštravanja uvjeta financiranja ograničava pokretanje novog investicijskog ciklusa koji je nužan da u turizmu zadržimo konkurentnost. Sudionici su spomenuli da bespovratna sredstva koja očekuju u sklopu NPOO programa predstavljaju određen poticaj investicijama, no za veće investicije nužni su dodatni poticaji, bilo u obliku novih bespovratnih linija ili drugih oblika poticaja.

Budućnost umjetne inteligencije u hotelijerstvuNa jednom od panela o AI-u u hotelijerstvu sudjelovali su Davor Brenko, direktor Istratecha, Boris Skorić, direktor odjela za poslovnu inteligenciju iz Alfateca, Antonio Morales, direktor prodaje i dobavljača iz Bavel Travela/Voxela uz moderiranje Gorana Mrvoša, osnivača i direktora Infosita. Govornici su istaknuli kako bi šira upotreba umjetne inteligencije u analitičkim IT rješenjima olakšala poslovne procese i smanjila vrijeme obrade ponavljajućih aktivnosti. Time ostaje više vremena za strateške procese. Primjenu umjetne inteligencije treba promatrati kao priliku za napredak kroz povećanje poslovne učinkovitosti korištenjem rješenja unutar kojih je integrirana umjetna inteligencija. Mrvoš je potaknuo hotelijere da prihvate umjetnu inteligenciju i istraže njezin potencijal jer im može pomoći da se usredotoče na ključne poslovne procese, što u konačnici poboljšava njihovo poslovanje.

Veliki dio programa kongresa činila je i aktualna tema te možda najveći izazov za hrvatsku hotelsku industriju - radna snaga. Govorilo se o tome kako privući i ponovno učiniti atraktivnom hotelsku industriju domaćoj radnoj snazi i mladim generacijama.

Prvi puta dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela25. Kongres hotelijera bio je u znaku 30 godina postajanja UPUHH-a pa su tako dodijeljena posebna priznanja za doprinos struci i udruzi: Francu Palmi kao prvom predsjedniku HUH-a, Ivanu Šoriću kao dugogodišnjem predsjedniku udruge u tri mandata, posebno priznanje profesoru Zdenku Ceroviću te posthumno priznanje pokojnom Anđelku Leki.

Po prvi puta su, u suradnji s prestižnim švicarskim sveučilištem Le Roche, dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela. Stručni žiri UPUHH-a dodijelio je nagradu Larisi Brljafa iz Maistre, direktorici hotela Lone u kategoriji za najbolju direktoricu hotela s 5 zvjezdica za 2023. godinu. Za najboljeg direktora hotela s 3 ili 4 zvjezdice za 2023. godinu proglašen je Mateo Žiković iz Aminess Hotels & Resorts, direktor hotela Maestral, a posebnu nagradu za posvećenost kvaliteti usluge osvojila je Belinda Božanja iz Valamar Riviere, direktorica hotela Argossy.