×

Osijek dobio bogato opremljeni kongresni centar

13. listopada 2015. godine predstavljen je novosagrađeni dio pastoralnih prostora Nadbiskupskog vikarijata koji uključuje kongresni centar s četiri dvorane i ukupno 650 sjedećih mjesta
PASTORALNI CENTAR; Foto: DAVOR KIBEL, Glas Slavonije
PASTORALNI CENTAR; Foto: DAVOR KIBEL, Glas Slavonije

Pastoralni centar Nadbiskupskog vikarijata sastoji se od četiri dvorane, velika - kongresna s 420 sjedećih mjesta, te tri manje - sa 120, 70 i 40 sjedećih mjesta. Sve su opremljene odgovarajućom audio, vizualnom, svjetlosnom i ostalom tehnikom te potrebnim pratećim prostorima (prostor za prevoditelje, veliki hodnik, garderoba). Prema ocjeni struke, to je u ovom trenutku najopremljeniji kongresni centar u Hrvatskoj.

Centar je dio Nadbiskupskog vikarijata u Strossmayerovoj ulici. Prvi, rezidencijalni i uredski dio u prostorima bivše plućne bolnice, otvoren je prije dvije godine, potom se pristupilo gradnji novog dijela.

U ovu drugu fazu gradnje uloženo je nešto manje od 16 milijuna kuna, a u inventar idućih 2,6 milijuna kuna. Iako će ovaj prostor prije svega biti u funkciji pastoralne aktivnosti, pa će tako ovdje djelovati novoosnovani Institut za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II., čiji je voditelj Vladimir Dugalić, centar je otvoren i za svjetovne potrebe grada i županije.

„Ovaj prostor bit će dobrodošao i za sve kongrese, znanstvene manifestacije i ina događanja, osim politike, kao i ona koja nisu u suprotnosti s naukom Crkve“ pojasnio je mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, koji je blagoslovio ovaj prostor.

U svome je obraćanju poimence zahvalio biskupu u miru Marinu Srakiću, koji je s namjerom uzdizanja Osijeka na razinu biskupijskog središta inicirao realizaciju tog projekta. Jer namjera je, naime, osim da se osiguraju uvjeti za veću nazočnost biskupa u Osijeku, omogućiti i neposredniji kontakt nadbiskupije s drugim, posebice znanstvenim i gospodarskim, institucijama.

Pastoralni centar idejno je osmišljen od strane osječkog arhitekta Srećka Lovrinčevića, u njegovoj gradnji sudjelovale su osječke tvrtke Akropola i Gabarit. Gradnja je najvećim dijelom financirana sredstvima Nadbiskupije, sudjelovali su i Osječko-baranjska županija, Grad Osijek te nekolicina gospodarstvenika.