Daniel Šaškin: Hrvatska ima potencijala postati klasik svjetskih auto utrka koje donose multimilijunsku zaradu i promociju destinacije

Daniel Šaškin, poznati hrvatski vozač relija iz Poreča i predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja, u intervjuu za PoslovniTurizam govori o organizaciji prvog i iznimno uspješnog WRC Croatia Rally natjecanja koje je u Hrvatsku dovelo više od 1.200 sudionika, zaokupilo pažnju 1.500 novinara i snimateljskih ekipa te odaslalo prekrasne slike Hrvatske u više od 150 zemalja širom svijeta, a sve to u vrlo izazovno pandemijsko vrijeme.

Kako i kada se rodila ideja da svjetsko prvenstvo u reliju dovedete u Hrvatsku, zašto je Hrvatska dobra destinacija za takvu utrku svjetskog glasa?Nakon utrke ERT-a (European Rally Championship) u mom rodnom gradu Poreču krenuo sam razmišljati i ispitivati mogućnosti dovođenja utrke za Svjetsko prvenstvo u reliju u Hrvatsku, konkretnije u Istru. Hrvatska je fenomenalna destinacija za takve i slične događaje s obzirom na našu geografsku poziciju, odličnu turističku infrastrukturu, ljepote koje posjedujemo te zanimljive i raznolike ceste i krajolike. Na prvu se može činiti kao skupa i vrlo zahtjevna manifestacija, što WRC sigurno jest, međutim dobrobit za hrvatsko gospodarstvo i promociju je višestruko veća. Uzmemo li podatke Portugala, svaka uložena kuna vraća se 35 puta.

Za organizaciju i financiranje ključna je potpora države i lokalnih vlasti

Koliko je vremena proteklo od same ideje do kandidature Hrvatske? Što domaćinstvo WRC-u podrazumijeva, kojim sve uvjetima destinacija mora udovoljiti?Od same ideje do kandidature Hrvatske prošlo je relativno dugih sedam godina. Najviše zbog toga što je izostala jasna i nedvosmislena potpora države. Izuzetno teško je bilo doći do ljudi iz Vlade koji odlučuju o financiranju takvih i sličnih projekata. Vjerujem kako je bilo teško povjerovati u našu priču da ćemo stati uz bok velikim zemljama kao što su Francuska, Njemačka, Japan, Turska, Engleska, Španjolska, Argentina, Meksiko, Australija i ostali. Najveći problem je taj što je Hrvatska malo tržište i što je tradicija koju imamo u autosportu imala duge pauze. Autosport na našim prostorima kreće davne 1902. godine. Međutim, od Domovinskog rata tijekom devedesetih, auto-moto sport muku muči i čezne za pravim organizatorima i vodstvom.

Za dovođenje WRC-a ključno je bilo zadovoljiti jako puno uvjeta: od kvalitetne gospodarsko-turističke infrastrukture, cestovne mreže, međunarodnih zračnih luka u blizini pa do dokazivanja ljudima iz WRC-a da će u Hrvatskoj dobiti fenomenalnu utrku koja će biti drugačija od drugih u svijetu, tj. da će biti jedinstvena po mnogočemu. Mi to u Hrvatskoj (i u blizini) sve imamo. Bez obzira što smo malo tržište, na pet, šest sati vožnje automobilom od Zagreba živi gotovo 100 milijuna ljudi pa možemo očekivati gledatelje u stotinama tisuća, ogromnu generiranu potrošnju te milijun i više turističkih noćenja vezanih uz WRC.

Zašto ste kao centar događanja odabrali Zagreb i okolne županije? Koliku ste i u kojem vidu imali podršku lokalnih vlasti?U Zagrebu smo dobili jakog i konkretnog partnera. U Istri to nažalost nije bio slučaj, bez obzira što smo tamo organizirali Europsko Rally prvenstvo i Trofej od 2013. pa do 2017. godine. Moguće je kako su mi lokalne vlasti u jednom trenutku prestale vjerovati obzirom je sve to tako dugo trajalo. Kad je ponuda došla i kad je trebalo odgovoriti i konkretno stati iza WRC projekta u Hrvatskoj jedini koji je na to bio spreman je bio pokojni gradonačelnik Bandić sa svojim suradnicima. Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija također su dale svoj maksimum u vrlo kratkom roku i preuzele na sebe dio troškova same organizacije na njihovom području, što nam je uvelike olakšalo zatvaranje financijske konstrukcije. Puno smo riskirali i svašta nam se zaredalo, od potresa pa do iznenadne smrti pokojnog gradonačelnika. Međutim, nismo odustajali i uspjeli smo u organizaciji WRC utrke koja je treća po redu najneizvjesnija u povijesti WRC-a te zasad najgledaniji WRC događaj od Portugala 2019. godine.

Je li pandemija Covid-19 i odustanak nekih zemalja od održavanja utrka utjecala na odabir Hrvatske kao jednog od domaćina ovogodišnjeg natjecanja?Sigurno je kako je to bila prilika više koju smo iskoristili i, rekao bih, riskirali. Covid-19 restrikcije su zakomplicirale organizaciju same utrke, no mogu reći kako su ova teška vremena ipak donijela jednu neuobičajenu dodatnu mogućnost i pojeftinjenje organizacije WRC-a jer je novac koji smo morali platiti WRC Promoteru bio otprilike pola od uobičajenog. Kako bi nastavili imati WRC utrku u Hrvatskoj i kako bi konačno mogli iskoristiti sve što nam WRC donosi sljedećih godina kad neće biti restrikcija ili će barem biti znatno smanjene, Hrvatska će morati stati iza projekta i preuzeti dio financiranja, inače nažalost nove WRC utrke kod nas neće biti.

Šest godina i ukupno 2.000 ljudi za organizaciju eventa

Koliko su trajale pripreme eventa, koje aspekte organizacije ste morali pokriti (plan utrke, brzinci, smještaj automobila, smještaj vozača i timova i sl.) i koliko je ukupno ljudi u Vašem timu, a koliko vanjskih suradnika sudjelovalo u organizaciji?Pripreme same Croatia Rally utrke nisu stale od 2015. godine, kad smo se ozbiljno upustili u sve potrebno kako bi dokazali WRC Promoteru i FIA-i da imamo gdje organizirati WRC utrku te da imamo znanje i volju dati dodanu vrijednost i nešto novo WRC-u. Barem na tri lokacije je moguće (za sada) organizirati WRC utrku u Hrvatskoj. Istra i Kvarner, Zadar i srednja Dalmacija te Zagreb i okolica - gdje smo utrku i održali. U samoj nas je organizaciji bilo preko tisuću. Angažirano je na desetke domaćih tvrtki. Rekao bih kako je ukupno na organizaciji, kad prebrojimo i državne službe, policiju, vatrogasce, hitne službe, Gorsku službu spašavanja, volontere iz Hrvatske i inozemstva te sve ostale koji su potrebni da bi se ona održala na zavidnom nivou u organizaciji ukupno sudjelovalo gotovo 2,000 ljudi. Nagodinu, kad očekujemo utrku s gledateljima, siguran sam kako će se broj angažiranih ljudi u široj organizaciji popeti na minimalno 2,500.

Što biste istaknuli kao najveći izazov u organizaciji ovako velikog eventa u Hrvatskoj i kako ste ga prevladali?Najveći izazov je veliki broj ljudi koji su raštrkani na 80-100 km. Komunikacija je veliki izazov. Nemogućnost obavljanja pravovaljanih edukacija bio je jedan od najvećih problema. Strah me bilo hoće li svi ti ljudi, pa i eventualni gledatelji koji će neminovno doći, biti disciplinirani, savjesni i pristojni. Bojao sam se koliko će ljudi smeća za sobom ostaviti. Mnogo toga nam je prolazilo kroz glavu jer nešto ovako veliko radimo po prvi put. Sve je na kraju prošlo u najboljem mogućem redu. 99 posto ljudi se ponašalo izuzetno savjesno. Gotovo svi su pokupili smeće za sobom. Pokazali smo da u Hrvatskoj živi kulturan narod koji voli i zna čuvati svoje kada to želi. Poslali smo fenomenalnu sliku u svijet i time se jako ponosim.

Koliko je ukupno bilo sudionika samog natjecanja, gdje su bili smješteni ta 4 dana trajanja natjecanja i koji ugostiteljski kapaciteti su korišteni?Prijava je bilo 109, međutim na samu utrku je ipak došlo 68 posada, najviše zbog Covid-19 restrikcija i protokola. Svaki tim ima od 10 pa do maksimalno 80 ljudi. Timovi su počeli dolaziti u Hrvatsku već od 29. ožujka radi testiranja i pripreme automobila za specifične hrvatske ceste. Organizirali smo više od 25 test dana na pet različitih lokacija u Primorsko-goranskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. Natjecatelji i njihovo prateće osoblje su uglavnom koristili smještaj i usluge hotelijera, dok su novinari i grupe koje su došle iz inozemstva uglavnom koristili privatni smještaj i ono što su našli najprikladnijim s obzirom na restrikcije. Svi hoteli i privatan smještaj u Zagrebu i okolici su bili popunjeni od 60 pa do 100 posto u tom tjednu. Da su kojim slučajem restorani i ugostiteljski lokali radili normalno, vjerujem da bi sve bilo prepuno.

Više od 150.000 gledatelja uživo i promocija Hrvatske u vrijednosti 40 milijuna eura

Unatoč epidemiološkim mjerama, bilo je i gledatelja uživo. Koliko je zabilježeno posjetitelja, imate li podatke o dolascima stranaca te koliko je gledatelja pratilo televizijski prijenos uživo?Naša slobodna procjena je da je utrku uživo tijekom četiri dana gledalo 150.000 ljudi. Na društvenim mrežama smo imali fantastičan doseg. Za WRC Croatia Rally je WRC Promoter izjavio kako je to jedan od najpraćenijih relija na društvenim mrežama u skorijoj povijesti. Za točne brojke ćemo morati još malo sačekati dok izvješće Nielsena ne bude potpuno gotovo. Ipak, govorimo o TV programu koji putem više od 250 kanala ide u preko 150 zemalja svijeta i koji je 2019. imao ukupnu gledanost od 836 milijuna ljudi. Naša procjena, temeljena na podacima koje smo dobili od WRC Promotera, jest da vrijednost novinskih članaka, medijskih objava i slika Hrvatske, koje su išle u svijet putem TV programa, debelo premašuje predviđenih 40 milijuna eura. Kad se tome doda da je ovakva promocija dva i pol puta efikasnija od bilo kojeg plaćenog oglasa u turizmu, sami zbrojite dalje.

Što biste rekli na koje sve načine ovakvo događanje utječe na ugled Hrvatske kao turističke i automobilističke destinacije?Biti u rangu sa Monte Carlom, Portugalom, Španjolskom, Korzikom i Sardinijom je nešto što je po mom skromnom sudu izuzetno važno kako bi podigli Hrvatsku u rang destinacija s 5+ zvjezdica i stali uz bok njima. To je posao koji nikada ne prestaje. Manifestacije ovakvog ranga koje su izuzetno cijenjene i praćene te uvelike pomažu promociji Hrvatske u svijetu. Istraživanja Portugalaca i ankete koje godinama rade govore o tome kako se gledatelji (962.500 u 2019. godini) koji su uživo pratili WRC u Portugalu u 72,2 posto slučajeva kane vratiti zimi u Portugal, dok ih se ljeti namjerava vratiti 90,9 posto. Ako Portugal godišnje u prosjeku ima ukupno 900.000 posjetitelja njihove WRC utrke, prosječna dnevna potrošnja tih gostiju je 104 eura, Portugal ostvari više od milijun i pol noćenja vezanih uz WRC te ostvari ukupno 141.201.702 eura ukupne ekonomske dobiti. Možemo biti sretni što smo dobili ovu priliku i svim silama se moramo truditi da WRC što duže moguće ostane u Hrvatskoj. Portugal je teže dostupniji od Hrvatske, s obzirom na geografsku poziciju, što govori kako imamo priliku u nekoliko godina, uz čvrstu potporu Vlade, Ministarstva turizma i sporta i HTZ-a obarati rekorde Portugala.

Održavanje WRC-a u Hrvatskoj potvrđeno je za još dvije godine, planirate li mijenjati lokacije održavanja utrka i u druge županije Hrvatske?Stigla je vrlo jasna ponuda, no ništa još nije potvrđeno i ništa nije potpisano. Čekamo. Za formalizaciju ponude trebat ćemo pričekati da završe lokalni izbori i da se nova politička vodstva konsolidiraju. Očekujemo vrlo skoro razgovore s Vladom, Ministarstvom financija i Ministarstvom turizma i sporta. Svoj smo posao za sada odradili najbolje što smo znali i mogli. Ostavili smo srce i dušu, a zauzvrat dobili fantastične kritike ljudi koji su desetljećima u FIA-i i WRC-u i koji su se nagledali raznih utrka po svijetu. Čest komentar, koji mi je ostao urezan u sjećanju, je da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u WRC kalendaru - kalendaru jedne od 20 najgledanijih sportskih manifestacija na svijetu, te kako ima potencijala postati jedan od svjetskih klasika auto utrka. Tradiciju, volju i znanje imamo. Uskoro ćemo vidjeti želimo li zaraditi i promovirati kvalitetno našu zemlju i biti dio ovakve velike priče. Vjerujem kako nećemo propustiti ovako jasnu i konkretnu mogućnost za multi-milijunsku zaradu i promociju naše zemlje. Hoćemo li gledati WRC u Hrvatskoj i 2022. te gdje će utrka točno biti, ovisit će o lokalnim i državnim vlastima. Politika je na potezu.